Zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali u kojem je poginulo više od 40.000 ljudi u Turskoj i Siriji, ponovo je podstakao strahove od, mogućeg, još katastrofalnijeg ishoda ako bi sličan zemljotres pogodio Istanbul.
Seizmolozi upozoravaju da bi do 2030. godine veliki zemljotres vjerovatno mogao pogoditi najveći grad u Turskoj u kojem zvanično živi 16 miliona ljudi.
izstanbul leži na sjevernom rubu jedne od glavnih linija rasjeda u Turskoj i gusto je naseljen.
Zemljotres jačine 7,6 stepeni Rihterove skale sa epicentrom na istočnoj periferiji grada ubio je više od 17.000 ljudi 1999. godine. Broj stanovnika se od tada otprilike udvostručio.
Nezavisni naučnik za urbanizam Murat Guney kaže da bi se veliki broj smrtnih slučajeva moga izbjeći ako bi vlada imala političku volju da preseli ljude iz loših zgrada.
On kaže da Istanbul ima dovoljno slobodnih, nedavno izgrađenih, nekretnina koje su dovoljno jake da izdrže velike udare.
Odugovlačenje bi moglo značiti propast, dodaje.
"U Istanbulu se očekuje veliki zemljotres jačine do 7,5 stepeni. Takav potres može izazvati smrt stotina hiljada stanovnika, dok se procjene o broju zgrada koje će se potpuno srušiti ili biti ozbiljno oštećene kreću od 50.000 do 200.000", rekao je Guney za AFP.
Zemljotres koji se dogodio 6. februara odnio je živote više od 38.000 ljudi na jugoistoku Turske i skoro 3.700 u susjednoj Siriji.
Zvaničnici kažu da je više od 55.000 zgrada bilo sravnjeno ili oštećeno bez mogućnosti obnove.
- Eksperti: Više od polovine zgrada u Turskoj ne ispunjava propise
- Zašto je Turska podložna zemljotresima?
Zemljotres se osjetio u dijelu Turske koji ima približno isti broj stanovnika kao i Istanbul.
Guney kaže da Istanbul ima oko 1.166.000 stambenih zgrada.
"Od toga je 817.000 zgrada (70 posto) izgrađeno prije zemljotresa 1999. godine, kada nije bilo građevinskih inspekcija u pogledu otpornosti na zemljotrese", rekao je on.
No, Guney je također rekao da je Istanbul ima 150.000 praznih objekata izgrađenih nakon 2008. godine i otpornih na zemljotrese.
Ti objekti, pojašnjava, pripadaju građevinskim kompanijama koje čekaju kupce ili su “druga ili treća kuća” za bogataše.
"Nema čak ni potrebe za većom izgradnjom u Istanbulu", rekao je Guney. "Broj praznih zgrada je dovoljan da se usele oni koji žive u zgradama visokog rizika... Međutim, ovakvu političku odluku Vlada nikada nije donijela."
Potres 1999. godine podstakao je vladu da uvede posebnu naknadu koja je postala poznata kao "porez na zemljotres".
Novac je trebao pomoći da turski gradovi potanu otporni na zemljotrese.
"Međutim, taj porezni novac nije korišten pravilno i efikasno", rekao je Guney. "Taj specijalni porezni novac korišten je za pokrivanje drugih državnih troškova."
Turska vlada nije objavila javnu analizu o tome kako je taj novac potrošen.
