Turska je uoči lokalnih izbora pogođena recesijom koju su izazvale promjene u svjetskoj ekonomiji i trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) zbog čega je došlo do pada turskog izvoza i problema sa otplatom kredita nakon pada lire pa pred predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom stoje veliki izazovi nakon skoro dvije decenije rasta, pišu svjetski mediji.
Recesija zbog neograničenog zaduživanja
Turska je ušla u recesiju, bilježeći pad privrednog rasta u dva uzastopna tromjesečja, na što su ekonomisti ranije upozoravali - jer su strane investicije u Turskoj presušile zbog sve veće zabrinutosti oko vladavine prava i ekonomske politike, napisao je Njujork tajms (The New York Times), ističući kako je to udarac predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu uoči lokalnih izbora zakazanih za kraj marta ove godine.
Iako je Erdogan u posljednjih 18 godina vodio Tursku uz kontinuirani rast - čineći je vodećim tržištem u razvoju - ipak veći dio tog rasta u posljednjih nekoliko godina rezultat je neograničenog zaduživanja, usljed jeftinog kreditiranja u inostranstvu, no, kreditni tok je usporio nakon što su Federalne rezerve u SAD povećale kamatne stope, napisao je Njujork tajms.
List navodi da je turska vlada u međuvremenu subvencionirala velike infrastrukturne projekte kao što su mostovi, podzemne željeznice i novi aerodrom u Istanbulu, koji je planiran kao najprometniji na svijetu. Mnoge kompanije su se zadužile u stranim valutama, što znači da su se njihovi dugovi povećali kako je lira pala sredinom 2018.godine.
Do kraja godine, kompanije iz turskog privatnog sektora dugovale su više od 250 milijardi dolara vanjskog duga, ili skoro trećinu ukupne privrede u državi. NYT navodi da je globalno ekonomsko usporavanje smanjilo potražnju za turskim izvozom i povećalo troškove kreditiranja. „Rast u Evropskoj uniji, najznačajnijem tržištu Turske, usporen je do puzanja, dok je Italija u recesiji, a ni Njemačka nije daleko“, piše Njujork tajms. Turska je posebno teško pogođena trgovinskim ratom predsjednika Trumpa. Tarife za uvoz turskog čelika u SAD iznose 50 odsto, dvostruko više od carina na čelik iz drugih zemalja.
U međuvremenu, Erdogan je odbio da se obrati Međunarodnom monetarnom fondu za sredstva, ističući da je Tursku ranije izvukao iz fonda i otplatio dugove. Njujork tajms zaključuje kako je turski lider, koji je lično vodio kampanju Partije pravde i razvoja za lokalne izbore, otvorio štandove subvencioniranih tržišta širom zemlje s ciljem smanjenja nezadovoljstva turskog stanovništva.
Kriza s lirom je dugotrajnija
Turska je pala u recesiju zbog dugotrajne krize u kojoj se nalazi lira, piše Fajnenšl tajms (Financial Times) naglašavajući kako mnogi ekonomisti smatraju da korijen trenutne krize leži u sukobu Turske i SAD od prošle godine, što je dovelo do „ozbiljne prodaje lire koja će vjerovatno odjeknuti kroz ekonomiju ove godine“.
List navodi kako je pad vrijednosti valute nagomilao pritisak na korporativni sektor koji je opterećen dugom nominiranom u stranoj valuti, dok je nestabilnost prisilila tursku centralnu banku da u septembru poveća svoju referentnu kamatnu stopu na 24 posto. Ovaj potez pomogao je da se investitori smire i valuta stabilizira. Istovremeno bio je to šok za širu ekonomiju – jer je došlo do pada bankarskih kredita i pada povjerenja u poslovanju i potrošnje.
Fajnenšl tajms piše da će pogoršanje ekonomskog okruženja vjerovatno otežati turskom lideru da zadrži kontrolu nad ključnim gradovima na predstojećim opštinskim izborima. Erdogan je za ekonomske poteškoće okrivio strane sile, a slično je ponovio i Berat Albajrak, turski ministar finansija, koji je rekao da je trenutna situacija slična krizama iz 2001. i 2008. godine, ali da ju je vlada uspješno i brzo savladala.
Taj stav je u suprotnosti sa stavovima mnogih ekonomista, koji kažu da će se Turska boriti da ponovi brz oporavak, naročito jer su banke smanjile kreditiranje dok su se bavile rastom nenaplativih kredita. "Mislim da će recesija biti dublja i duža nego ranije, s obzirom na prirodu bilance ove recesije," izjavio Tim Aš (Ash), analitičar iz Blubej aset menadžmenta (BlueBay Asset Managementa).
FT piše da dok su međunarodni investitori bili ohrabreni predanošću centralne banke Turske da zadrži kamatne stope od septembra, tržišta su bila uznemirena rastućim tenzijama između Turske i SAD-a zbog plana Ankare da kupi S-400 sistem vazdušne odbrane iz Moskve. Stoga će investitori pažljivo pratiti da li će centralna banka zadržati kamatne stope na svojoj narednoj odluci o kamatnoj stopi krajem aprila.
Pjotr Matis (Piotr Matys), valutni strateg za tržišta u razvoju u Rabobanki, upozorio je da bi svaki pokušaj preuranjenog snižavanja kamatnih stopa ili usvajanja drugih stimulativnih mjera mogao "utjecati na liru i na kraju poslužiti da se potkopa cilj poboljšanja osjećaja prema Turskoj", prenosi Fajnenšl tajms.
Privremene popravke
Prva recesija u Turskoj nakon decenije otvara mogućnost rizičnih poteza tamošnje centralne banke koja bi, piše Blumberg (The Bloomberg), pod pritiskom zbog predstojećih lokalnih izbora, mogla započeti ciklus pružanja olakšica ranije nego što to opravdava klimava inflacija.
Analitičari tvrde da bi takav potez centralne banke, čime bi se lakšim kreditom žrtvovala stabilnost cijena u korist obnavljanja motora privrednog rasta Turske, ponovila grešku kakvu je Turska često činila. Centralna banka će u narednom kvartalu vjerovatno započeti monetarno ublažavanje i do kraja godine će smanjiti kamatne stope za više od 450 baznih poena, procjene su Blumbergovog istraživanja.
Suočavajući se sa opštinskim izborima 31. marta i godišnjom inflacijom koja je i dalje blizu 20 odsto, vlada je pristala na prodaju diskontovane hrane direktno potrošačima, a paralelno s tim naglašen je pritisak na državne banke da pojačaju pozajmice, čime je rast kredita prošlog mjeseca bio pozitivan, što je prvi put od avgusta. Ona je dokapitalizirala tri svoja zajmodavca prodajom obveznica fondu za nezaposlene i radi na novom planu za dodatno jačanje kapitala državnih banaka.
Ipak, ove mjere predstavljaju privremene popravke i vlada će morati poduzeti više strukturnih koraka ako želi pronaći trajno rješenje, piše Blumberg. "Administracija ne bi trebalo da se oslanja na centralnu banku da smanjenjem kamatnih stopa oživi ekonomiju, već bi konačno trebala ispunjavati obećanja da će sprovesti strukturne reforme", rekao je Matis iz Rabobanke u Londonu. Kada lokalni izbori ne budu na putu, "strani investitori će očekivati značajan napredak administracije".
Blumberg prenosi riječi nekoliko ekonomista, među kojima i Inana Demira iz Londona koji smatra da postoji značajan rizik da će oporavak u ovom trenutku biti znatno sporiji nego prethodnih puta. „Turska je bila jedna od najbrže rastućih ekonomija u razvoju u 2017. godini, ali njen rast nije bio uravnotežen. Višak državne potrošnje i brzi kreditni rast doveli su do porasta uvoza i povećanja deficita tekućeg računa. Ne čudi što ekonomija plaća cijenu za prošle ekscese”, rekao je Ziad Daud, Blumbergov ekonomista s Bliskog istoka.