Američki predsjednik Donald Trump naredio je objavljivanje oko 2.800 dokumenata o ubistvu predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja (JFK). Međutim, Trump nije dopustio da se objave pojedini dokumenti za koje smatra da mogu izazvati probleme po nacionalnu sigurnost.
Viši državni zvaničnici nisu otkrili sadržaj zapisa koje je Državni arhiv SAD-a objelodanio u četvrtak.
Decenijama je saznanje o postojanju tajnih dosijea podgrijavalo teorije zavjere da je još neko, osim Lee Harveya Oswalda, umiješan u ubistvo.
Prema zakonu iz 1992. godine koji je usvojio Kongres, svi zapisi vezani za atentat – oko pet miliona stranica – trebaju u potpunosti biti objavljeni u roku od 25 godina.
Rok za objavljivanje je bio četvrtak.
Više od 90 posto dokumenata je već bilo javno dostupno.
Međutim, pitanje je – hoće li objelodanjivanje tajnih dokumenata okončati stare ili otvoriti nove teorije o ubistvu jednog od najpopularnijih američkih predsjednika?
Eksperti kažu da će tajni dokumenti najviše svjetla baciti na Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i Federalni istražni biro (FBI), odnosno njihova saznanja o Harvey Lee Oswaldu, naročito prije nego što je ubio Johna F. Kennedyja u Dalasu, 22. novembra 1963.
Šta su tačno znali i kakve su informacije imali o Oswaldovom misterioznom šestodnevnom odlasku u Meksiko u septembru, malo prije ubistva, te tamošnjim kontaktima sa kubanskim i ruskim špijunima, kao i da li je tokom boravka tamo pominjao da namjerava ubiti predsjednika Kennedyja?
[RSE/Video, 2013.]
Nekadašnji ugledni novinar The New York Timesa, danas istraživač i istoričar, Philip Shenon, inače autor knjige "Okrutan i šokantan akt: Skrivena istorija ubistva Kennedya" (Cruel and Shocking Act: Secret History of the Kennedy Assassianton), u tekstu za The Guardian navodi da će tajni dokumenti baciti novo svjetlo na zavjeru o ubistvu, ali ne ono što većina očekuje.
Navodeći potanko razloge, Shenon kaže da bi se iz tajnih dokumenata moralo vidjeti da li bi ubistvo predsjednika moglo biti spriječeno da su CIA i FBI bolje radili posao u skladu sa informacijama sa kojima su raspolagali o Harveyu Lee Oswaldu, kojeg su, izgleda, godinama pratili, još od 1959. godine i pokušaja prebjega u Moskvu, te znali za njegove sumnjive aktivnosti.
Takođe bi, navodi Shenon, trebalo da se vidi da li su onda agencije CIA i FBI bile angažovane na zataškavanju, prije svega, traljavo odrađenog posla na zaštiti Kennedyja, imajući u vidu informacije sa kojima su raspolagale o njemu.
Trebalo bi da se otkrije i šta je od tih dokumenata bilo dostupno Warrenovoj komisiji.
Ova komisija je istraživala ubistvo Kennedyja: da li je Harvey Lee Oswald, samoproklamovani marksista, djelovao sam, da li je jedini pucao na predsjednika, kao i okolnosti pod kojima je dva dana kasnije Jack Ruby, blizak mafiji, ubio Oswalda u rukama policije.
Warrenovu komisiju formirao je predsjednik Lyndon Baines Johnson i na njeno čelo postavio glavnog tužioca SAD-a Earla Warrena.
Dvostranačka Warrenova komisija je tokom istrage bila suočena sa opstrukcijima iz CIA-e i FBI-ja.
Obje ove službe su, navodi Shenon, imale Oswalda "pod agresivnim nadzorom" u mjesecima uoči ubistva i znale da je razgovarao sa ljudima koji su u trenutku vrhunca hladnog rata željeli Kennedyja mrtvog.
[RSE/Video, 2013.]
Dokazi sakupljeni o Oswaldu prije ubistva trebalo je da upale "crveno svjetlo" kao prijetnju po Kennedyja, nerado je to priznao i bivši direktor FBI-ja, Clarence Kelley nakon penzionisanja, podsjeća Shenon i citira njegove riječi iz memoara objavljenih 1987. godine, u kojima kaže: "Da je FBI djelovao na osnovu informacija, John F. Kennedy ne bi, bez sumnje, umro u Dalasu i istorija bi krenula u drugom pravcu".
Objavljivanje tajnih dosijea omogućeno je zahvaljujući autorima zakona usvojenog u američkom Kongresu 1992, "Zakona o sakupljanju podataka o ubistvu Johna F. Kennedyja" (JFK Assassination Records Collection Act), kojim je predviđeno da se svi podaci u četvrtak javno objelodane.
Prema Zakonu, svi vladini dokumenti moraju u potpunosti biti objelodanjeni 25 godina od momenta njegovog stupanja na snagu, odnosno od kada ga je potpisao George Bush stariji, a to pada na 26. okobar 2017.
Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump je prije nekoliko dana za objavljivanje tajnih dosijea o ubistvu Johna F. Kennedyja zasluge pokušao da pripiše sebi – i to tweetovanjem.
Ranije je saopšteno da će američki Nacionalni arhiv postaviti, kako se procijenilo, oko 3.100 dokumenta u koje istoričari, istraživači i javnost nijesu imali uvid, kao i zaštićene djelove više od 30.000 dokumenta koji su djelimično bili dostupni.
"Sve dok vlada zadržava dokumente na ovaj način, to će potpirivati sumnje da postoji neki tajni dokazi o Kennedyjevom ubistvu", rekao je predsjednički istoričar na Boston koledžu za Associated Press (AP) Patrick Maney.
CIA i FBI, čiji će klasifikovani dokumenti ugledati svjetlo dana, odbili su, navodi AP, da odgovore na pitanja da li su posljednjih dana lobirali kod Trumpa da se zaustavi objavljivanje.
Međutim, Trump je u srijedu na Twitteru napisao: "Predugo očekivano objavljivanje JFK fajlova biće obavljeno sjutra. Veoma interesantno".
Decenijama unazad brojne su teorije zavjere o ubistvu Johna F. Kennedyja, od toga da li je Oswald bio jedini koji je pucao (svi kredibilni dokazi i dalje ukazuju na to, op.a.), po čijem je nalogu to uradio ovaj samoproklamovani marksista, da li je riječ o puču u koji su umiješani predsjednik Lyndon Baines Johnson i kreatori Vijetnamskog rata u Pentagonu.
Mnogi kažu da, kakvi god dokumenti ugledaju svjetlo dana, ne očekuje se da će dati konačan odgovor na pitanje – da li je još neko, osim Harveyja Leeja Oswalda, umiješan u ubistvo Johna F. Kennedyja?
Facebook Forum