Čestitka koju je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump uputio Recepu Tayyipu Erdoğanu u povodu rezultata referenduma o proširenju predsedničkih ovlašćenja je uslijedila usprkos zabrinutosti o neregularnostima koje su izrazili i State Department, evropski promatrači, kao i opozicijske stranke u Turskoj.
U saopćenju Bijele kuće se kaže da su Trump i Erdogan razgovarali o američkom zračnom udaru na sirijsku vojnu bazu 7. aprila, koji je izveden nekoliko dana nakon navodne upotrebe kemijskog oružja od strane režimskih snaga protiv pobunjenika u pokrajini Idlib i u kojem je stradalo više od 80 civila, među kojima veliki broj djece.
U izjavi se navodi da su se dvojica predsjednika složili kako odgovornim za tu tragediju smatraju Bashara al-Assada.
Također se dodaje da se razgovaralo i o kampanji protiv militantne grupe "Islamska država" koja kontrolira dijelove Sirije i Iraka - dvije susjedne države Turskoj koja je članica NATO-a.
U međuvremenu, tisuće ljudi ponovno su izašale na ulice Istanbula i ostalih turskih gradova u znak prosvjeda protiv ishoda referenduma.
Prosvjednici su iskazali protivljenje činjenici da je u posljednjem trenutku promijenjena procedura glasanja, te zbog odluke referendumske komisije da proglasi valjanima više od milijun glasova bez službenog pečata.
Te nepravilnosti kritizirali su i međunarodni promatrači i američki State Department, koji je pozvao Tursku da poštuje različite stavove i nastavi "održavati smisleni politički dijalog" s opozicijom.
"Očekujemo da vlasti Turske zaštite temeljna prava i slobode svih svojih građana, bez obzira na to kako su glasali", navedeno je u saopćenju u kojem se dodaje da su "Sjedinjene Države i dalje predane jačanju bilateralnih odnosa, te da će podupirati demokratski razvoj Turske, u kojoj su bitni poštovanje vladavine prava, različitosti i medijskih sloboda."
Promatrači iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE), ocijenili su da je pravni okvir za referendum "bio nedovoljan za održavanje istinski demokratskog referenduma."
Također je upozoreno da se kampanja vodila na “neravnopravnom terenu", te da je brojanje glasačkih listića na referendumu 16. aprila bilo ugroženo "proceduralnim promjenama koje su donesene u zadnji tren."
Erdogan je odbacio kritike, rekavši da Turska ne želi "vidjeti, niti čuti ili priznati politički motivirane izvještaje" promatrača.
Obraćajući se pristašama u Ankari neposredno nakon objavljivanja rezultata, Erdogan je kazao kako bi Turska mogla održati referendum o svom dugogodišnjem putu pristupanja u EU.
Najavio je da je voljan vratiti smrtnu kaznu, što je potez koji će staviti točku na ionako spore pregovore Turske i EU.
Paralelno sa istupima protiv EU, Erdogan je na još tri mjeseca produžio izvanredno stanje uvedeno nakon neuspjelog vojnog puča u julu prošle godine.
Kritičari upozoravaju da će reforme koje su dobile zeleno svjetlo na referendumu s tijesnih 51,4 posto glasova u ruke Erdoganu, ionako sklonom autokratskoj vladavini, dati neograničenu moć.
Glavna opozicijska stranka će se i formalno žaliti na ishod referenduma, dok je premijer pozvao građane na poštivanje ishoda referenduma.
Sekularna Narodna republikanska partija je saopćila da će zamjenik predsjednika Bulent Tezcan žalbu predstaviti pred Izbornom komisijom Turske.
Facebook Forum