Vanrednim letom na liniji Malme-Sarajevo u BiH je prije nekoliko dana vraćena grupa od preko 60 državljana BiH koji su pokušali da dobiju azil u Švedskoj. Istovremeno, predstavnici bh. vlasti kao i ambasade Švedske upozoravaju i podsjećaju da će biti odbijeni svi zahtjevi za azil koji su motivisani lošom socijalnom i ekonomskom situacijom u Bosni i Hercegovini, te da je odlazak u Švedsku ili neku drugu zemlju EU ravan avanturi.
Više od hiljadu Bosanaca i Hercegovaca je u proteklih šest mjeseci zatražilo azil u Švedskoj. Potraga za boljim životom odvela ih je ka ovoj skandinavskoj zemlji. Međutim, nikome boravak nije dozvoljen.
Iako su lokalni mediji informisali javnost o problemu lažnih azilanata u zemljama Evropske unije i šengenskog prostora, građani Bosne i Hercegovine ga još ne uočavaju kao problem, kaže za RSE šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić.
„Svaki dan traju te deportacije, samo različitim avioprevoznicima. Svjedoci smo da se ti ljudi vraćaju i da bivaju deportirani iz Švedske prema Bosni i Hercegovini, ponavljam po ko zna koji put za naše medije, uz zabranu ulaska u zemlje Evropske unije i Šengena od dvije do pet godina. Imamo tražioce azila, vrlo mali i neznatan broj, do 300 maksimalno, u Švicarskoj i Njemačkoj, i to nisu zabrinjavajuće cifre. U biti imamo samo problem u Švedskoj“, kaže Dautbašić i ističe da građani ne smiju nasjedati na brojne špekulacije, odnosno osobama koje pokušavaju izvući dobit.
„Očigledno je da postoje određeni ljudi koji špekuliraju i navode građane na takav korak radi neke svoje zarade. Što je najžalosnije, u ovom posljednjem egzodusu, kad govorim o području Sapne i Kalesije, ljudi su koristili teritorij Republike Srbije i prevoznike iz Republike Srbije za odlazak u Švedsku. Taj profit su tamošnji organizatori ostvarili. Jednostavno, građani su više vjerovali šarenim lažama da će ih u Švedskoj čekati neki bolji život, jer jednostavno, ovo nije način na koji neko može dobiti boravak u bilo kojoj zemlji Evropske unije i Šengena.“
I ambasador Kraljevine Švedske u BiH Bosse Hedberg kaže za RSE da bosanskohercegovačke i švedske vlasti odavno napominju da društveno-ekonomski razlozi nisu opravdanje za traženje azila u Švedskoj.
„Svjedoci smo i ostalih kriza u svijetu. Pretpostavljamo da će talas ljudi iz Sirije tražili azil u Švedskoj jer itekako imaju razloga – u njihovoj zemlji se vodi rat. Međutim, ljudi iz Bosne i Hercegovine nemaju razloga za podnošenje azila. Nadam se da je poruka jasna. Nemojte ići Švedsku jer ćete biti vraćeni. To je tragedija za one koji prolaze kroz ovo teško putovanje da bi na kraju biti vraćeni nazad“, ističe Hedberg.
Ambasador Hedberg ranije je izjavio da Bosna i Hercegovina može biti ugrožena ako ne bude poštovala obaveze dogovorene kroz proces vizne liberalizacije, ali da nema indikacija da neka zemlja želi suspendovati bezvizni režim.
Budući da je Bosna i Hercegovina od decembra 2010. dobila viznu liberalizaciju, bh. građani imaju pravo na turistički boravak u zemljama Evropske unije i prostora Šengena i to do tri mjeseca u periodu od šest mjeseci. Šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić pojašnjava način na koji bh. turisti postaju tzv. lažni azilanti:
„Lice prvo odlazi u Švedsku, evo, ako govorimo o Švedskoj, nakon toga, građanin koji želi to da uradi, odlazi u švedsku imigracijsku agenciju i tamo traži azil. Lice je azilant u momentu kad podnese zahtjev za azil, međutim, on traži da mu se prizna izbjeglički status, jer kad vam se pozitivno riješi taj zahtjev, vi postajete izbjeglica. Nažalost, građani ove zemlje jako dobro znaju šta znači biti izbjeglica. Međutim, nemoguće je da mi sada dobijemo izbjeglički status budući da je Bosna i Hercegovina sada sigurna zemlja, isto kao i naše susjedstvo i da građani iz Bosne i Hercegovine te beneficije više ne mogu da dobiju, nažalost, kao što su dobivali 92. ili 93. godine. Kada se utvrdi da je lice građanin Bosne i Hercegovine, kada to švedske vlasti utvrde, bilo da lice preda svoj pasoš ili kaže da ga je izgubilo, ili da mu ga je neko ukrao, a utvrdi se, uz asistenciju naše ambasade u Štokholmu, da nije, lice automatski biva procesuirano i u roku od par dana dobija negativno rješenje i ta država ga deportira zračnim putem nazad, prema Bosni i Hercegovini“, kaže Dautbašić.
Govoreći o azilantima sa Zapadnog Balkana najveći je broj ljudi prema zemljama Evropske unije otišao iz Srbije - više desetina hiljada građana, potom iz Makedonije, Albanije, a najmanje iz Bosne i Hercegovine. Iz Ministarstva bezbjednosti BiH apeliraju na bh. građane da se više ne upuštaju u ovakve bezuspješne avanture koje mogu škoditi i imidžu ove zemlje.
„Puno je Ministarstvo sigurnosti radilo posljednje tri-četiri godine na ispunjavanju uslova iz Mape puta, jako puno posla je urađeno. Moram da kažem da mi zaista imamo izgrađen jako pozitivan imidž u Evropskoj uniji kad su u pitanju migracije i azil, i zaista ove stvari nam jako puno štete u našem daljem napretku prema Evropskoj uniji jer smo tek napola puta, a pitanje migracija je, moram naglasiti, jedno od najvažnijih pitanja koje će nas pratiti sve vrijeme dok ne postanemo članica EU i NATO-a“, zaključuje Dautbašić.
Više od hiljadu Bosanaca i Hercegovaca je u proteklih šest mjeseci zatražilo azil u Švedskoj. Potraga za boljim životom odvela ih je ka ovoj skandinavskoj zemlji. Međutim, nikome boravak nije dozvoljen.
Iako su lokalni mediji informisali javnost o problemu lažnih azilanata u zemljama Evropske unije i šengenskog prostora, građani Bosne i Hercegovine ga još ne uočavaju kao problem, kaže za RSE šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić.
„Svaki dan traju te deportacije, samo različitim avioprevoznicima. Svjedoci smo da se ti ljudi vraćaju i da bivaju deportirani iz Švedske prema Bosni i Hercegovini, ponavljam po ko zna koji put za naše medije, uz zabranu ulaska u zemlje Evropske unije i Šengena od dvije do pet godina. Imamo tražioce azila, vrlo mali i neznatan broj, do 300 maksimalno, u Švicarskoj i Njemačkoj, i to nisu zabrinjavajuće cifre. U biti imamo samo problem u Švedskoj“, kaže Dautbašić i ističe da građani ne smiju nasjedati na brojne špekulacije, odnosno osobama koje pokušavaju izvući dobit.
„Očigledno je da postoje određeni ljudi koji špekuliraju i navode građane na takav korak radi neke svoje zarade. Što je najžalosnije, u ovom posljednjem egzodusu, kad govorim o području Sapne i Kalesije, ljudi su koristili teritorij Republike Srbije i prevoznike iz Republike Srbije za odlazak u Švedsku. Taj profit su tamošnji organizatori ostvarili. Jednostavno, građani su više vjerovali šarenim lažama da će ih u Švedskoj čekati neki bolji život, jer jednostavno, ovo nije način na koji neko može dobiti boravak u bilo kojoj zemlji Evropske unije i Šengena.“
I ambasador Kraljevine Švedske u BiH Bosse Hedberg kaže za RSE da bosanskohercegovačke i švedske vlasti odavno napominju da društveno-ekonomski razlozi nisu opravdanje za traženje azila u Švedskoj.
„Svjedoci smo i ostalih kriza u svijetu. Pretpostavljamo da će talas ljudi iz Sirije tražili azil u Švedskoj jer itekako imaju razloga – u njihovoj zemlji se vodi rat. Međutim, ljudi iz Bosne i Hercegovine nemaju razloga za podnošenje azila. Nadam se da je poruka jasna. Nemojte ići Švedsku jer ćete biti vraćeni. To je tragedija za one koji prolaze kroz ovo teško putovanje da bi na kraju biti vraćeni nazad“, ističe Hedberg.
Ambasador Hedberg ranije je izjavio da Bosna i Hercegovina može biti ugrožena ako ne bude poštovala obaveze dogovorene kroz proces vizne liberalizacije, ali da nema indikacija da neka zemlja želi suspendovati bezvizni režim.
Budući da je Bosna i Hercegovina od decembra 2010. dobila viznu liberalizaciju, bh. građani imaju pravo na turistički boravak u zemljama Evropske unije i prostora Šengena i to do tri mjeseca u periodu od šest mjeseci. Šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić pojašnjava način na koji bh. turisti postaju tzv. lažni azilanti:
„Lice prvo odlazi u Švedsku, evo, ako govorimo o Švedskoj, nakon toga, građanin koji želi to da uradi, odlazi u švedsku imigracijsku agenciju i tamo traži azil. Lice je azilant u momentu kad podnese zahtjev za azil, međutim, on traži da mu se prizna izbjeglički status, jer kad vam se pozitivno riješi taj zahtjev, vi postajete izbjeglica. Nažalost, građani ove zemlje jako dobro znaju šta znači biti izbjeglica. Međutim, nemoguće je da mi sada dobijemo izbjeglički status budući da je Bosna i Hercegovina sada sigurna zemlja, isto kao i naše susjedstvo i da građani iz Bosne i Hercegovine te beneficije više ne mogu da dobiju, nažalost, kao što su dobivali 92. ili 93. godine. Kada se utvrdi da je lice građanin Bosne i Hercegovine, kada to švedske vlasti utvrde, bilo da lice preda svoj pasoš ili kaže da ga je izgubilo, ili da mu ga je neko ukrao, a utvrdi se, uz asistenciju naše ambasade u Štokholmu, da nije, lice automatski biva procesuirano i u roku od par dana dobija negativno rješenje i ta država ga deportira zračnim putem nazad, prema Bosni i Hercegovini“, kaže Dautbašić.
Govoreći o azilantima sa Zapadnog Balkana najveći je broj ljudi prema zemljama Evropske unije otišao iz Srbije - više desetina hiljada građana, potom iz Makedonije, Albanije, a najmanje iz Bosne i Hercegovine. Iz Ministarstva bezbjednosti BiH apeliraju na bh. građane da se više ne upuštaju u ovakve bezuspješne avanture koje mogu škoditi i imidžu ove zemlje.
„Puno je Ministarstvo sigurnosti radilo posljednje tri-četiri godine na ispunjavanju uslova iz Mape puta, jako puno posla je urađeno. Moram da kažem da mi zaista imamo izgrađen jako pozitivan imidž u Evropskoj uniji kad su u pitanju migracije i azil, i zaista ove stvari nam jako puno štete u našem daljem napretku prema Evropskoj uniji jer smo tek napola puta, a pitanje migracija je, moram naglasiti, jedno od najvažnijih pitanja koje će nas pratiti sve vrijeme dok ne postanemo članica EU i NATO-a“, zaključuje Dautbašić.
