U Bosni i Hercegovini su u toku razgovori koje glavni imami vode sa predvodnicima najmanje 60 objekata za molitvu koji nisu u sastavu Islamske zajednice (IZ). Cilj je, sve muslimane okupiti u džamijama koje su dio legalnog sistema. Time bi se preduprijedilo štetno djelovanje samoorganizovanih grupa ili udruženja građana, odnosno širenje ekstremnih ideja među onim koji se okupljaju u "paradžematima". Tim povodom, govori travnički muftija, Ahmed Adilović.
RSE: Ovih dana se mnogo govori o džematima koji ne djeluju u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ima li ovakvih džemata na području travničkog muftijstva?
Adilović: Mogu kazati da smo mi, shodno dopisu Rijaseta IZ, postupili i sagledali stanje na našem terenu. Uočili smo da samo jedna grupa ljudi djeluje izvan sistema na području našeg muftijstva, što neki nazivaju paradžematom, ali, budući da sam upoznat sa situacijom i da znam da je to mali broj ljudi – kažem, nije to "paradžemat", to je grupa ljudi koja ima svoj sistem organizacije. Na džumi njih bude, recimo, deset do petnaest, tako da to uopće nije veliki broj.
U vezi sa tim imam potrebu i da kažem da su se u javnosti pojavile informacije kako je područje muftijstva travničkog zatrpano takvim "paradžematima". Ja odgovorno tvrdim da to nije tačno, evo demantujem i kažem da je samo sa jednom grupom ljudi takav slučaj na području našeg muftijstva i da smo sa njima već obavili razgovor i vidjećemo kakvi će biti rezultati.
RSE: Tko su ljudi koji čine grupu o kojoj govorite i kako je ona organizirana?
Adilović: To jesu bivši članovi Islamske zajednice, ali ljudi koji su zaključili da neke stvari treba raditi drugačije nego što radi IZ. Oni su se samoorganizovali i rade to što rade. Njih na jednoj općini ima svega tri osobe, na drugoj tri i tako dalje. Oni se sa nekoliko općina sakupljaju da bi klanjali džumu-namaz, da bi neke druge obrede obavljali. To su ljudi koji ili nemaju formalno vjersko obrazovanje ili ga imaju nešto vrlo malo, ali uglavnom ne ispunjavaju uvjete, čak i ta osoba koja predvodi te vjerske aktivnosti u toj grupi, nema niti osnovne predispozicije da bi se mogla baviti tim pozivom. Koliko sam mogao vidjeti, ne pripadaju nekom posebnom već poznatom pravcu, pa da bih ih okarakterisao da su ovo ili ono, nego imaju neko svoje tumačenje i viđenje islama.
RSE: Kakav je bio njihov stav kada ste im predložili integriranje u strukture IZ BiH? Jesu li oni pristali na to?
Adilović: Nisam dobio definitivan odgovor, ali imamo rok do kraja februara, pa ćemo vidjeti hoće li oni to prihvatiti ili neće. Ono što je nama kao Islamskoj zajednici važno, jeste da pokušamo da vjernici s naših prostora, muslimani, budu jedinstveni, da se ne cjepkaju, da se ne razjedinjuju, a upravo takvi "paradžemati" ili grupe tih ljudi, svjesno ili nesvjesno, doprinose tome.
RSE: Osim razjedinjavanja vjernika, nose li ovakve grupe, odnosno "paradžemati", još neke opasnosti?
Adilović: Može tu biti još nekih drugih negativnih pojava, znamo da na osnovu toga može doći do svađa, prepirki, do sukoba, što svakako nije dobro. Imaju oni pravo na svoje shvatanje, ali ipak, kada je u pitanju javno okupljanje, javno klanjanje, prema pozitivnom zakonu BiH, Islamska zajednica je jedina koja ima pravo da to organizuje.
RSE: Smatrate li da će do kraja februara Rijaset IZ uspjeti provesti odluku o zatvaranju "nelegalnih džemata"?
Adilović: Očekujem da će se u većini slučajeva taj problem ovom inicijativom Rijaseta IZ riješiti, tj. da će većina tih grupa prihvatiti ovu inicijativu i uključiti se u redovne džemate IZ. Mislim da će vrlo mali broj tih grupa ostati, koje se neće htjeti povinovati odluci Rijaseta.
RSE: Hoće li džemati koji se odbiju uključiti u Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini snositi ikakve posljedice?
Adilović: Nismo mi ti koji odlučujemo o tome. Na nama, kao rukovodiocima Islamske zajednice je da pokušamo sa njima da razgovaramo, da ih pozovemo da se uključe u legalan sistem IZ, a ako bude onih koji to ne prihvate, u tom slučaju oni nisu naša odgovornost i mi ne snosimo odgovornost za njihove postupke. U tom slučaju državni organi su nadležni da preispitaju njihov rad, njihovu registraciju, da li rade legalno ili ne, i šta u tom slučaju raditi.
Islamska zajednica brine o svojim džematima, o muslimanima Bosne i Hercegovine, a oni koji neće u taj sistem, ne možemo za njih odgovarati. U tom slučaju država čini svoje poteze i na osnovu procjene šta je po zakonu a šta nije, ona će reagovati.
