Organizacije koje okupljaju ljubitelje prirode, stočare, planinare i lovce iz Travnika najavile su borbu protiv postavljanja vjetroelektrana na Vlašiću.
Upozoravaju da će one uništiti ovčarstvo na ovoj planini, njen izgled te biljni i životinjski svijet.
Vlada Srednjobosanskog kantona do sada je dodijelila koncesije za četiri kompanije, a travnička udruženja strahuju da će to omogućiti instalaciju stotinjak vjetroelektrana na Vlašiću.
Zabrinut je i Anto Valjan koji će, sa svojih 170 ovaca, ostati na Vlašću do zime. Unatoč nedostatku poticaja, godinama uspješno prozivodi i prodaje poznati vlašićki sir, ali strahuje da će vjetrenjače sve ugroziti.
“Što se tiče ovaca, mi ćemo odavde morati iseliti. Kad to bude zujalo, šta drugo da radimo. Ovca voli tišinu, a ne zrake i zujanje. Bježi i od auta, a kamoli od tog zujanja”, priča Anto.
Iako nemaju nikave zvanične informacije, zaljubljenici u Vlašić pribojavaju se da bi izgradnja prvih vjetroelektrana mogla početi već naredne godine. Kažu da podržavaju sve investicije ali ne i pod cijenu uništavanja jedinog dijela planine koja do sada nije narušena divljom izgradnjom objekata.
“Svaka vjetrenjača treba imati izgrađen i put, a na planini gdje jednom iskopaš tu trava više ne raste. Smatram da bi na ovaj način jedna trećina planine bila uništena, nestalo bi zelenila i ispaše za ovčarstvo. Veliki problem je to i za ptice i šišmiše te cijeli biljni i životinjski svijet”, kaže član Planinarskog društva “Paklarske stijene” Marko Bokulić.
Među kompanijama koje su dobile koncesiju na Vlašiću je i Elektroprivreda BiH, koja planira izgraditi vjetropark snage 50 megavata. Vrijednost projekta, koji je trenutno u razvojnoj fazi, procjenjuje se na oko 75 miliona eura, a financiran je iz grant sredstava koja je odobrila Evropska investicijska banka (EIB), preko WBIF-a.
„Vjetroparkovi nemaju utjecaja na životinjski svijet na području vjetroparka, izuzev mogućeg utjecaja na ptice i šišmiše. U tom smislu se vrše opsežna i ozbiljna istraživanja u razvojnoj fazi ovog projekta. Bazna studija ptica i šišmiša će pokazati postoji li mogućnost utjecaja vjetroparka na ptice i šišmiše. Ukoliko se pokaže da taj utjecaj postoji, studija će ponuditi mjere ublažavanja i svođenja ovog utjecaja na minimum“, naveli su za RSE u ovoj kompaniji.
Da u postavljanju vjetrolektrana na Vlašiću nema ništa sporno, smatra i Zoran Vujinović, direktora tvrtke “TLG”, koja je također dobila koncesiju za vjetroelektrane na dvije lokacije na Vlašiću.
“Postoje standardi koji su primjenjeni u Evropi i ono za što struka i nauka kažu da je OK, to je OK. Ništa ne radimo napamet nego poštujemo stroge standrade, jer postoje kontrole i revizija. Cilj nam je da svima bude dobro”, kaže Vujinović.
Iako još nisu završene studije koje će precizirati kakav će utjecaj imati vjetroelektrane na okoliš, eksperti kažu da je već sada jasno da će vjetroelektrane biti pogubne za ptice i šišmiše.
„Tu imamo neke vrste koje su vrlo rijetke. Tu su gnijezda orlova a pojavljuju se čak i neke ptice koje nisu viđene više od 20 godina. Mi vjetroelektrane zovemo mašine za meso, s obzirom na šta rade pticama, ali i šišmišima o čijoj važnosti za biodiverzitet se u BiH gotovo i ne govori“, ističe profesor Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš i speleologiju Sarajevo.
A da vjetrenjače neće donijeti dobro niti turizmu na Vlašiću, smatra predsjednik udruženja “Vlašić planet života” Samer Dolovac. On kaže da je veoma čudno što je za izgradnju vjetroelektrana izabrana upravo ova planina, a ne neko od izoliranih područja u BiH.
“Ne poznajemo nijedan planinski turistički centar u zapadnoj Evropi, ili bilo gdje drugo, gdje su zastupljeni vjetroparkovi. Biciklisti i planinari, te mnoge druge grupe, prolaze područjem Vlašića i sigurno će vjetroparkovi ugroziti prirodni ambijent”, kaže Dolovac.
Travnička udruženja zatražila su od institucija vlasti, koje su izdale dozvole za vjetroelektrane, da povuku svoje odluke, a za pomoć su se obratili i Evropskoj uniji.
“Uputili smo pisma Briselu, Bundestagu i stranim medijima. Jer se, jednostavno, sve radi u tajnosti i ljudi ne znaju ništa o štetnosti cijelog projekta”, kaže član Planinarskog društva “Vlašić” Vlado Lovrinović.
Udruženja, također, upozoravaju da je dio zemlje na kojoj je predviđeno postavljanje vjetroelektrana privatno vlasništvo, te za 19. septembar najavljuju protestini skup na Vlašiću.
