Zbog globalne krize ne bi trebalo krenuti u izolacionizam, kazao je češki premijer na otvaranju konferencije. On je upozorio da EU treba nastaviti proširenje ne gradeći ni pred kim vještačke barijere nekakvih dodatnih uvjeta. Mirek Topolanek je zajedno sa šefom EK Jose Manuel Barossom organizirao u Pragu jednodnevni skup kojem je glavni cilj predstaviti koristi kojeg su imale postkomunističke zemlje bivšeg istočnog lagera kada su prije pet godina postale punopravnim članicama EU. Topolanek je u svom izlaganju istakao da je proširenje iz 2004. postiglo ogroman uspjeh zato što je bilo zasnovano na volji da se dijele zajedničke vrijednosti i slobode.
"Iako smo 40 godina živjeli u komunističkom zoološkom vrtu, nismo prestali biti Evropljani. Život u kavezu nije od nas napravio totalitarne životinjice", rekao je Topolanek koji je podsjetio na koristi koje može donijeti dalje proširenje. On je naglasio da nema apsolutno nikakvog razloga da EU sada odbija neke zemlje koje kucaju na njena vrata "samo zato što joj se čini da su siromašne ili suviše istorijski i kulturno različite."
Kao što je poznato, Češka Republika koja predsjedava EU, na listu svojih prioriteta stavila je ubrzanje balkanskih integracija.
Češki premijer naglasio je zato da zemlje sadašnji i budući kandidati trebaju proći strogo testiranje, ali nikako da se unaprijed neko isključuje.
Dvodnevna Konferencija u Pragu ima za cilj i da se procjene konkretni efekti proširenja u oblasti - makrofinansijske stabilnosti, unutrašnjeg tržišta EU i mobilnosti radne snage. No, kakve god ocjene dobilo proširenje EU od prije pet godina, ostaje činjenica da na jučerašnjem sumitu u Berlinu lideri "dvadesetsedmorice" nisu uspjeli stati na put protekcionizmu u Evropskoj uniji. Ostali su podijeljeni oko toga kako odgovoriti na finansijsku krizu. Odbijen je i poziv Mađarske da se finansijski pritekne u pomoć pogođenim istočnoevropskim članicama. Njemačka kancelarka Angela Merkel nije prihvatila ni ideju o bržem ulasku članica u eurozonu, kao način da se sačuvaju od krize.
Skup u Berlinu nažalost je pokazao da nacionalni prioriteti odnose prevagu, a to u opasnost dovodi ključna evropska dostignuća u poslednje tri decenije, jedinstveno tržište, jedinstvenu valutu i ujedinjenje kontinenta nakon pada Berlinskog zida.
