Toplane Sarajevo, koje snabdijevaju većinu domaćinstava u Sarajevu, najavile su 12. januara da će u idućim danima "biti prinuđeni zagrijavanje djelomično vršiti putem alternativnog goriva" (mazuta) zbog manjka plina koji im je glavni energent.
Prema saopćenju Toplana, Energoinvest, koji je glavni uvoznik plina u Federaciji BiH i u vlasništvu je vlade ovog entiteta, ograničio je isporuku prirodnog plina prema distributerskoj kompaniji Sarajevogas, što je dovelo do smanjene isporuke i prema Toplanama, kao krajnjem potrošaču.
Iz kompanije Sarajevogas, koja je distributer plina u vlasništvu Vlade Kantona Sarajevo, u saopćenju su potvrdili navode Toplana i naveli da im je Energoinvest "ograničio isporuku na količinu koja je nedovoljna u periodu kad je došlo do značajnog pada temperature", te da je Sarajevogas "zatražio od Toplane Sarajevo da ograniči dnevnu potrošnju".
Energoinvest pak u saopćenju navodi da je "ugovorio i osigurao od ruskog Gazproma najavljene i tražene količine od svih kupaca" te da je "cilj saopćenja predstavnika Toplana opravdati organizacione i poslovne slabosti i nepripremljenost Toplana za zimske okolnosti".
Iz Energoinvesta navode da su odmah spremni isporučiti dodatne količine plina, ali i da smatraju da je u ovakvim situacijama "logično da Toplane pređu na alternativna goriva" jer bi dodatne količine plina morale platiti po današnjim, skoro pet puta višim tržišnim cijenama.
To je, tvrde iz Energoinvesta, "dva miliona maraka (oko milion eura) više od troškova korištenja mazuta i to samo za period od pet dana".
Toplane nemaju ni mazuta, zatražile pomoć vlada
Iz Toplana Sarajevo su saopćili kako "očekuju da Energoinvest u suradnji s Vladom Kantona Sarajevo", jednog od deset u entitetu Federacija BiH u čijem vlasništvu su Toplane, "u narednom periodu osigura dovoljne količine plina".
Dodaju da "pri niskim temperaturama zagrijavanje putem alternativnog goriva možemo vršiti jedan do dva dana".
Iz Sarajevogasa, kompanije koja je kao i Toplane također u vlasništvu Kantona Sarajevo i koja se bavi distribucijom plina, u saopćenju su potvrdili kako je Energoinvest, koji je uvoznik plina, ograničio isporuku ovog energenta prema Sarajevogasu na 950.000 standardnih kubnih metara (Sm3) dnevno.
"To je nedovoljno da bi se snabdjeli svi kupci u Kantonu Sarajevo u periodu kada dolazi do značajnog pada dnevnih temperatura. Potrebe Sarajevogasa za prirodnim plinom na dnevnoj osnovi za dane 13. i 14. januara 2022. iznose oko 1.075.000 Sm3. Kako bi se očuvao plinski sistem i osiguralo snabdijevanje plinom domaćinstva, velika i mala privreda, Sarajevogas je zatražio od Toplane Sarajevo da ograniče dnevnu potrošnju na 300.000 Sm3, odnosno da određene kotlovnice pređu na korištenje alternativnog goriva", naveli su iz Sarajevogasa.
Dodatne količine 4,5 puta skuplje
Oglasili su se i iz Energoinvesta, kompanije koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH i koja je uvoznik plina u ovom entitetu. Iz ove kompanije navode da “nabavljaju prirodni plin za Federaciju BiH po osnovu dugoročnog ugovora s isporučiocem koji omogućuje dovoljne količine i cijenu plina koja je danas približno 4,5 puta manja od trenutne tržišne cijene plina”.
"Energoinvest napominje da je ugovorio i osigurao od Gazproma najavljene i tražene količine od svih kupaca, ali je problem kada se traže naknadno dodatne količine. Uobičajeno je da isporučilac (Gazprom) ne može ostati pri ovoj cijeni u uvjetima narudžbe dodatnih količina u odnosu na one koje su ugovorene dugoročno na bazi prethodno iskazanih potreba potrošača", navode iz Energoinvesta.
Dodaju da je "u periodima kada se mogu javiti ekstremno niske temperature, da bi izbjegli naručivanje dodatnih količina plina po dnevnim tržišnim cijenama, sasvim logično i ekonomski opravdano očekivati da najveći potrošač plina, a to su Toplane Sarajevo u kratkom periodu od dva do tri dana jednu ili dvije svoje kotlovnice preusmjere na mazut jer je to višestruko ekonomičnije, što je i bio zaključak navedenog sastanka".
"Nažalost, očigledno je da se izlazak iz zone komfora i nepripremljenost Toplana kada je u pitanju obavezna rezerva alternativnog goriva nastoji prebaciti na tzv. nedovoljne količine plina. Energoinvest može naručiti i isporučiti sve zahtijevane količine dodatnog plina, samo je potrebno znati da će tako naručeni plin koštati građane Sarajeva dva miliona maraka više od troškova korištenja mazuta i to samo za period od pet dana", tvrde iz Energoinvesta.
Iz ove kompanije navode da su "već osigurali takvu ponudu" i da su "spremni već danas naručiti dodatne količine po tržišnim uvjetima i uz avansno plaćanje, koje po svemu sudeći Toplane žele naručiti, računajući ponovno na subvencije Kantonalne vlade, kao da se radi o sredstvima koja pripadaju nekom drugom, a ne o sredstvima građana Sarajeva".
Iz Energoinvesta smatraju "takav pristup ekonomski potpuno neopravdanim i nelogičnim".
Ovisni o ruskom plinu
BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.
U bh. entitetu Republika Srpska (RS) isporuka plina putem ovog toka počela je početkom januara, a u Federaciji BiH od aprila 2021. godine.
Ruski plin BiH je do tada dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.
Kao jedno od strateških opredjeljenja Vlade Federacije BiH prije više od godinu dana najavljen je i projekt "Južna interkonekcija", vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura).
Ovim projektom predviđa se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH, a trebao bi povezati trenutni transportni plinovod BiH sa sistemom plinovoda na jugu Hrvatske, odnosno iz Dalmacije na potezu Split-Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.
Put gasa Turskim tokom za Balkan
BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.
Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je 17. januara 2021. uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.
"Prema Odluci Ministarskog vijećaEZ, BiH neće učestvovati u odlučivanju o pitanjima budžeta i izvršenja u periodu od dvije godine, osim ako u međuvremenu otkloni predmetne povrede", navodi se na zvaničnoj stranici Energetske zajednice, kontrolnog tijela Evropske unije.
