Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani prije dva dana, pokazali su kako su dvije najjače stranke u Federacije BiH - Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Sa izbornom pobjedom Srpske demokratske stranke u Republici Srpskoj, analitičari tvrde kako se u Bosni i Hercegovini na političku scenu vraćaju rane devedesete, kada su te partije pobijedile na prvim višestranačkim izborima u bivšoj Jugoslaviji. Istovremeno, postavlja se i pitanje - hoće li se takvi izborni rezultati reflektovati na vlast na nivou Federacije BiH i državni nivo, gdje već nekoliko mjeseci vlada potpuni politički haos. O tome u intervjuu za RSE govori Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Tihić: To je rezultat jedne dosljedne politike Stranke demokratske akcije koja se ne prilagođava izbornim potrebama nego na prvom mjestu uvijek ima interes države Bosne i Hercegovine, interes naših naroda i svih ljudi. Drago mi je da su to građani prepoznali.
Tihić: Veoma bitno je da znamo, kad govorimo o pobjednicima, da ima samo jedan pobjednik, a to je SDA. Imamo tri puta više glasova nego zajedno SDP i SBB. Ko je glasao za SDA, koji su to glasovi? Tu sigurno ima jedan broj glasova, 100-150 hiljada koji 'šetaju' od izbora do izbora, nekada se da podrška SDA, nekada SDP, nekada nekoj drugoj stranci. Ti ljudi su, najvjerojatnije, razočarani u politiku izbornog pobjednika 2010. godine i smatraju ih odgovornim za sadašnju situaciju, za krizu u Bosni i Hercegovini.
Tihić: Pobjednice su bile dvije socijaldemokratske stranke. Različiti su razlozi u Republici Srpskoj, različiti u Federaciji. U Federaciji se očekivalo daleko više države, očekivalo se više čovjeka, ali, nažalost, nakon dvije godine imamo manje države i ne znam uopće gdje je taj čovjek. Pokazalo se da SDP nema kapacitet da bude vladajuća stranka. Oni po svojoj politici ne znaju, ne mogu voditi državu, voditi ozbiljne poslove. To je pokazalo vrijeme. Uostalom, vidjeli ste i izjave potpredsjednika SDP-a – kad bi vagao između neke odluke, da bi uvijek dao prednost stranačkom u odnosu na državni interes. U SDA ne možete naći lokalnog političara da tako nešto govori.
Tihić: Pa ne znače. SDA se od '90. do danas transformisala u jednu narodnu stranku, demokratsku stranku – po svemu, po svom načinu rada, odlučivanja, izboru predsjednika. Uostalom, vidjeli ste kako se bira predsjednik u SDA, a kako se bira u toj nekoj 'građanskoj' stranci – javnim glasanjem, aklamacijom, ako je tajno, jedan kandidat. U nas je uvijek više kandidata. Sigurno smo po strukturi 90 posto bošnjačka stranka, ali smo po svojoj politici bosanskohercegovačka stranka, gdje u isti tretman stavljamo i Bošnjake i Srbe i Hrvate i ostale građane.
Tihić: To je neki stereotip iz 1990. godine, koji se nikako ne može primijeniti na 2012. Ljudi koji površno poznaju politike određenih stranaka znaju da to nije tako, da je tu došlo do značajnih promjena i da je svaka stranka išla u jednom ili drugom pravcu. SDA se sigurno demokratizirala i išla u jednom građanskom pravcu, bosanskom, uostalom, članica smo Evropske narodne stranke, međunarodne organizacije demokratskih stranaka u svijetu. Svi su to prepoznali. Koliko je HDZ i SDS – ja ne bih ulazio u njihove transformacije, to neka neko drugi procjenjuje.
Tihić: U svim strankama je manje-više u njihovim politikama prisutan je ovaj nacionalni elemenat. Sad je veoma važno da se to nacionalno ne podcijeni, što nekada postoji tendencija, recimo u SDP-u, ali ne valja ni da se precijeni, da to bude sve i svašta. Ja, kao Bošnjak, kao musliman, u strukturi moje ličnosti to nacionalno, etničko i vjersko postoji, ali to je dio moje ličnosti. Ostalo sam ja kao pojedinac, kao građanin. Tu treba naći pravu mjeru. Nažalost, Dejtonski ustav, koji je tako koncipiran, dao je prevagu etničkom, kolektivnom u odnosu na pojedinačno. Sada to zavisi od politika, političara stranaka, u konkretnom vremenu šta će biti više izraženo. Opasno je – nije dobro ni kad se precjenjuje niti kad se podcjenjuje.
Tihić: Tačno je da je HDZ BiH ubjedljivo najjača stranka kod hrvatskog naroda. Ako to tako svedemo, SDA je u ovom dijelu dobila ubjedljivu podršku. Na neki način nije dobro što se HDZ uglavnom sveo na Hercegovinu, što je veoma malo prisutan – barem u načelničkim pozicijama – kad je u pitanju Srednja Bosna, jer od trinaest pozicija, samo su u jednoj dobili načelnika.
Tihić: Nije dobro za interese Hrvata, nije dobro za Bosnu i Hercegovinu. Ako se hrvatska politika svodi samo na zastupanje interesa Hrvata u Hercegovini, a zapostavlja interese bosanskih Hrvata u Srednjoj Bosni, Posavini, Tuzli i drugim krajevima, u Republici Srpskoj pogotovo, na neki način i ciljevi te politike se reduciraju, onda oni nisu kompatibilni s interesima Bosne i Hercegovine. Mi moramo raditi na ustavnim promjenama na nivou Bosne i Hercegovine. Nemamo ništa protiv da se razgovara i o ustavnim promjenama u Federaciji. Tu postoje različita rješenja. Imamo jedan dosta skup i nefunkcionalan sistem sa deset kantona, deset vlada. Mislim da jedno od rješenja može biti potpuno ukidanje kantona i da kantonalne ovlasti prenesemo jednim dijelom na općine, i tako ojačamo ne samo ovlasti nego i sredstva, a jednim dijelom na Federaciju. Imali bismo efikasniju i funkcionalniju Federaciju, imali bismo jače općine.
Tihić: Federacija, bez dogovora SDA i SDP-a, teško može funkcionisati. Ovakvo stanje mislim da ne odgovara nikome. Kako vidim izlaz iz ove krize? Na dva načina. U svakom slučaju potreban je politički dogovor o parlamentarnoj većini. Pod jedan, moguće je da ostane postojeća parlamentarna većina kako je u Federaciji i kantonima uspostavljena negdje početkom 2011. godine, a ova na državnom nivou koja je uspostavljena negdje u februaru 2012. Druga varijanta, drugo rješenje jeste da se uspostavi nova parlamentarna većina.
Tihić: Ja sam bliži ovoj prvoj opciji. Ova druga opcija, bez SDP-a, podrazumijevala bi da SDA ide u koaliciju, partnerski odnos sa još jednom strankom bosansko-bošnjačke orijentacije, ili pak – ali to samo u krajnjem slučaju – da bi deblokirali i učinili da funkcioniše vlast, idemo samostalno.
RSE: Gospodine Tihiću, najveći uspjeh na lokalnim izborima ostvarila je Stranka demokratske akcije. Kako tumačite ovaj izborni rezultat?
Tihić: To je rezultat jedne dosljedne politike Stranke demokratske akcije koja se ne prilagođava izbornim potrebama nego na prvom mjestu uvijek ima interes države Bosne i Hercegovine, interes naših naroda i svih ljudi. Drago mi je da su to građani prepoznali.
RSE: Čije glasove je SDA dobila na izborima i zašto?
Tihić: Veoma bitno je da znamo, kad govorimo o pobjednicima, da ima samo jedan pobjednik, a to je SDA. Imamo tri puta više glasova nego zajedno SDP i SBB. Ko je glasao za SDA, koji su to glasovi? Tu sigurno ima jedan broj glasova, 100-150 hiljada koji 'šetaju' od izbora do izbora, nekada se da podrška SDA, nekada SDP, nekada nekoj drugoj stranci. Ti ljudi su, najvjerojatnije, razočarani u politiku izbornog pobjednika 2010. godine i smatraju ih odgovornim za sadašnju situaciju, za krizu u Bosni i Hercegovini.
RSE: Kako ocjenjujete poraz političkih stranaka koje su na izborima 2010. bile pobjednici?
Tihić: Pobjednice su bile dvije socijaldemokratske stranke. Različiti su razlozi u Republici Srpskoj, različiti u Federaciji. U Federaciji se očekivalo daleko više države, očekivalo se više čovjeka, ali, nažalost, nakon dvije godine imamo manje države i ne znam uopće gdje je taj čovjek. Pokazalo se da SDP nema kapacitet da bude vladajuća stranka. Oni po svojoj politici ne znaju, ne mogu voditi državu, voditi ozbiljne poslove. To je pokazalo vrijeme. Uostalom, vidjeli ste i izjave potpredsjednika SDP-a – kad bi vagao između neke odluke, da bi uvijek dao prednost stranačkom u odnosu na državni interes. U SDA ne možete naći lokalnog političara da tako nešto govori.
RSE: Znače li ovi rezultati poraz građanske, a rast nacionalne opcije?
Tihić: Pa ne znače. SDA se od '90. do danas transformisala u jednu narodnu stranku, demokratsku stranku – po svemu, po svom načinu rada, odlučivanja, izboru predsjednika. Uostalom, vidjeli ste kako se bira predsjednik u SDA, a kako se bira u toj nekoj 'građanskoj' stranci – javnim glasanjem, aklamacijom, ako je tajno, jedan kandidat. U nas je uvijek više kandidata. Sigurno smo po strukturi 90 posto bošnjačka stranka, ali smo po svojoj politici bosanskohercegovačka stranka, gdje u isti tretman stavljamo i Bošnjake i Srbe i Hrvate i ostale građane.
RSE: Neki analitičari tvrde da ovakvi izborni rezultati vraćaju BiH u devedesete? Kakav je Vaš stav? Vi ste rekli da se Stranka demokratske akcije reformisala. Šta je sa SDS-om i HDZ BiH?
Tihić: To je neki stereotip iz 1990. godine, koji se nikako ne može primijeniti na 2012. Ljudi koji površno poznaju politike određenih stranaka znaju da to nije tako, da je tu došlo do značajnih promjena i da je svaka stranka išla u jednom ili drugom pravcu. SDA se sigurno demokratizirala i išla u jednom građanskom pravcu, bosanskom, uostalom, članica smo Evropske narodne stranke, međunarodne organizacije demokratskih stranaka u svijetu. Svi su to prepoznali. Koliko je HDZ i SDS – ja ne bih ulazio u njihove transformacije, to neka neko drugi procjenjuje.
RSE: Kako vidite SDA i vaše djelovanje, ili neke druge političke partije sa nacionalnim predznakom u narednom periodu?
Tihić: U svim strankama je manje-više u njihovim politikama prisutan je ovaj nacionalni elemenat. Sad je veoma važno da se to nacionalno ne podcijeni, što nekada postoji tendencija, recimo u SDP-u, ali ne valja ni da se precijeni, da to bude sve i svašta. Ja, kao Bošnjak, kao musliman, u strukturi moje ličnosti to nacionalno, etničko i vjersko postoji, ali to je dio moje ličnosti. Ostalo sam ja kao pojedinac, kao građanin. Tu treba naći pravu mjeru. Nažalost, Dejtonski ustav, koji je tako koncipiran, dao je prevagu etničkom, kolektivnom u odnosu na pojedinačno. Sada to zavisi od politika, političara stranaka, u konkretnom vremenu šta će biti više izraženo. Opasno je – nije dobro ni kad se precjenjuje niti kad se podcjenjuje.
RSE: SDA i HDZ BiH, pokazali su ovi izbori, najjače su stranke u Federaciji BiH. Američki ambasador, gospodin Patrick Moon, u intervjuu za RSE, potvrdio je kako će početkom naredne godine početi razgovori na njihovu inicijativu o promjeni Ustava FBiH. Mislite li vi da treba mijenjati Ustav Federacije, odnosno, kakve su šanse da ovaj bh. entitet bude efikasnije ustrojen, a koje opasnosti postoje da ne bude podijeljen?
Tihić: Tačno je da je HDZ BiH ubjedljivo najjača stranka kod hrvatskog naroda. Ako to tako svedemo, SDA je u ovom dijelu dobila ubjedljivu podršku. Na neki način nije dobro što se HDZ uglavnom sveo na Hercegovinu, što je veoma malo prisutan – barem u načelničkim pozicijama – kad je u pitanju Srednja Bosna, jer od trinaest pozicija, samo su u jednoj dobili načelnika.
RSE: Zašto mislite da to nije dobro?
Tihić: Nije dobro za interese Hrvata, nije dobro za Bosnu i Hercegovinu. Ako se hrvatska politika svodi samo na zastupanje interesa Hrvata u Hercegovini, a zapostavlja interese bosanskih Hrvata u Srednjoj Bosni, Posavini, Tuzli i drugim krajevima, u Republici Srpskoj pogotovo, na neki način i ciljevi te politike se reduciraju, onda oni nisu kompatibilni s interesima Bosne i Hercegovine. Mi moramo raditi na ustavnim promjenama na nivou Bosne i Hercegovine. Nemamo ništa protiv da se razgovara i o ustavnim promjenama u Federaciji. Tu postoje različita rješenja. Imamo jedan dosta skup i nefunkcionalan sistem sa deset kantona, deset vlada. Mislim da jedno od rješenja može biti potpuno ukidanje kantona i da kantonalne ovlasti prenesemo jednim dijelom na općine, i tako ojačamo ne samo ovlasti nego i sredstva, a jednim dijelom na Federaciju. Imali bismo efikasniju i funkcionalniju Federaciju, imali bismo jače općine.
RSE: Kako će dalje funkcionisati Federacija BiH i država?
Tihić: Federacija, bez dogovora SDA i SDP-a, teško može funkcionisati. Ovakvo stanje mislim da ne odgovara nikome. Kako vidim izlaz iz ove krize? Na dva načina. U svakom slučaju potreban je politički dogovor o parlamentarnoj većini. Pod jedan, moguće je da ostane postojeća parlamentarna većina kako je u Federaciji i kantonima uspostavljena negdje početkom 2011. godine, a ova na državnom nivou koja je uspostavljena negdje u februaru 2012. Druga varijanta, drugo rješenje jeste da se uspostavi nova parlamentarna većina.
RSE: Kojoj opciji ste vi bliži?
Tihić: Ja sam bliži ovoj prvoj opciji. Ova druga opcija, bez SDP-a, podrazumijevala bi da SDA ide u koaliciju, partnerski odnos sa još jednom strankom bosansko-bošnjačke orijentacije, ili pak – ali to samo u krajnjem slučaju – da bi deblokirali i učinili da funkcioniše vlast, idemo samostalno.
