Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je 5. septembra da je do sada zaprimila više od 1.440 prigovora o izbornim nepravilnostima, uoči održavanja Lokalnih izbora koji su zakazani za 6. oktobar.
Izrečeno je 59 kazni u iznosu od 268 hiljada maraka (134 hiljada eura), a najveći broj prijava se odonosio na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, rečeno je na konferenciji za novinare CIK-a BiH.
Iz Komisije su, također, odbacili optužbe iz nevladinog sektora da ne sankcioniraju odgovorne za zloupotrebu javnih sredstava u izbornom procesu.
"Ne možemo prihvatiti optužbe da ne radimo i da nekog štitimo. Kada je riječ o zloupotrebi javnih sredstava bilo je 70 prigovora, a novčane kazne izrečene su u četiri slučaja, obustavljeno je 18 postupaka, a 37 je u radu", kazala je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Navela je da su se pritužbe odnosili na "nosioce izvršnih funkcija koji su kandidati na izborima pa svoju poziciju koriste da se pomoviraju".
Na Lokalnim izborima u BiH će 6. oktobra 3,4 miliona glasača birati gradonačelnike i načelnike te nove sazive općinskih vijeća u 143 lokalne zajednice.
Na izborima će sudjelovati 110 političkih partija, a bit će birani gradonačelnici, odnosno načelnici općina. Također, bit će izabrani novi sazivi općinskih vijeća i gradskih vijeća, kao i nova Skupština Brčko distrikta BiH.
Prijave za zloupotrebu
U posljednja dva mjeseca organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) podnijela je 90 prijava u vezi s kršenjem izbornog zakonodavstva, saopćila je ova organizacija 5. septembra.
Iz te organizacije su ustvrdili da je CIK do sada, po prijavama iz te organizacije, izrekao 14 novčanih sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 maraka (oko 30.000 eura).
One se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, a iz TI BiH su upozorili da i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa.
Iz TI BiH ističu da su za dva mjeseca predizbornog perioda, kroz jednokratne davanja penzionerima i drugim kategorijama, svi nivoi vlasti podijelili oko 53 miliona maraka (oko 27 miliona eura).
"Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan", kaže se u saopćenju.
Kako naglašavaju iz ove organizacije, iz zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije, ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se "isplaćuju iz stavki planiranih budžetom".
"Tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi", saopćio je TI BiH.
Schmidtova zabrana korištenja javnog novca za kupovinu glasova
Ovogodišnji lokalni izbori bit će održani po pravilima izmijenjenog Izbornog zakona BiH koje je u martu ove godine i u julu 2022. nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći Bonske ovlasti, s namjerom da spriječi zloupotrebe u izbornom procesu.
Schmidt je tako u julu 2022. godine nametnuo zakonske odredbe koje jasno zabranjuju izabranim zvaničnicima zloupotrebu javnih sredstava u izbornom procesu.
Pred predstojeće lokalne izbore u BiH, zakazane za 6. oktobar, prvi put se primjenjuje i kažnjavanje preuranjene kampanje, koje je Schmidt uveo tehničkim izmjenama Izbornog zakona u martu 2024. godine.
Za preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa u izbornom procesu predviđene su kazne od tri hiljade do 30.000 maraka (od hiljadu i po do 15.000 eura).
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranim zvaničnicima i izvršnim funkcionerima zabranjena je kupovina podrške birača, uključujući i jednokratnu novčanu ili nenovčanu pomoć građanima ili kategorijama građana, osim ako je pružanje te pomoći planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija.
Više od 3,4 miliona registriranih birača birat će 6. oktobra 143 načelnika i gradonačelnika općina i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i općinskim vijećima.
Zatraženo tumačenje iz OHR-a
Od raspisivanja izbora, početkom maja, CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa, od kojih, kako je rečeno, dobar dio još nije riješen, a izrečene su samo dvije sankcije i to za zloupotrebu sredstava komunikacije.
Zbog svega je TI BiH u julu zatražio autentično tumačenje od Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je odgovorio da je tumačenje zakona spada u nadležnost CIK.
"Iako ne smatramo da institut autentičnog tumačenja treba koristiti u demokratskim sistemima, podsjećamo i da su izmjene Izbornog zakona nametnute, te nisu usvojene kroz demokratske procese i javne diskusije, zbog čega bi OHR trebalo da pokaže minimum odgovornosti da se osigura njihovo adekvatno tumačenje i primjena", kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
U suprotnom se, kako kaže, otvara prostor za neprimjerene uticaje na proces primjene zakona i na proizvoljno tumačenje ovih odredbi, zbog čega su "u velikoj mjeri obesmišljene i nisu postigle svrhu".
Pomoć penizonerima, mladima, zloupotreba djece
TI BiH je i ranije ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore.
Najnoviji primjeri odnose se, kako ističu, na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 maraka (oko 50 eura), učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku, kao i na podjelu "kartica prijateljstva" za penzionere i "besplatnih placeva za mlade od gradonačelnika Banjaluke"..
Također, kao primjer navode da je Vlada Federacije BiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 maraka, što je već viđeno pred Opće izbore 2022. godine.
TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona maraka (oko 284 miliona eura).
Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana škole 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje.
Također, zabilježen je i 72 slučaj povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjera preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.
Iz TI BiH naglašavaju da već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti.
"Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene, ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate", kaže se u saopćenju.
Predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini počinje u petak, 6. septembra i trajat će do 5. oktobra ujutro. Nakon toga počinje predizborna tišina koja će trajati do zatvaranja birališta, 6. oktobra.
Prema podacima CIK-a BiH, za Lokalne izbore ovjereno je ukupno 296 političkih subjekata i 26.089 kandidata, od kojih su 25.703 kandidati za općinska i gradska vijeća, odnosno skupštine općina.
Za načelnike i gradonačelnike ima 386 kandidata, među kojima 29 žena, odnosno 7,1 posto.
Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 19 miliona maraka (oko 9,7 miliona eura).
