Najveći zagađivač vazduha u Bosni i Hercegovini (BiH) Termoelektrana (TE) Ugljevik, koja je samo prošle godine ispustila deset puta više sumpordioksida od predviđene količine, u procesu je dobijanja upotrebne dozvole za puštanje u rad postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (ODG).
U projekat odsumporavanja u ovoj termoelektrani na ugalj u sjeveroistočnom dijelu BiH uloženo je ukupno 95 miliona evra, a projekat je započet još prije 12 godina.
Novo postrojenje trebalo bi da smanji emisije SO2 i čvrstih čestica u skladu sa evropskim standardima u termoelektrani koja je, prema izvještaju CEE Bankwatch Networka, u 2019. godini ispustila 88.302 tone sumpor dioksida (SO2), što je 9,7 puta više od dozvoljenog.
Iz TE Ugljevik na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o rokovima za dobijanje upotrebne dozvole odgovorili su da je u toku izbor ponuđača koji će izvršiti kontrolu usaglašenosti izvedenih radova sa građevinskom dozvolom i tehničkom dokumentacijom na osnovu koje je objekat izgrađen. Dodaju i da imaju sve što je potrebno da se dobije upotrebna dozvola koju očekuju krajem marta.
˝Ishođenje upotrebne dozvole je bukvalno, čisto proceduralna stvar, vezana isključivo za procedure javnih nabavki, gdje se uvijek nađu firme koje koristeći manjkavosti iste, namjerno učine postupak što komplikovanijim˝, ističe se u odgovoru TE Ugljevik na upit RSE.
Termoelektrana Ugljevik 1. aprila ide u redovan godišnji remont, za koji se ne zna koliko će trajati, a tek nakon njegovog završetka i ponovnog puštanja u rad bloka termoelektrane, počeće sa radom i postrojenje ODG.
Japanski kredit
Ugovor o kreditu vrijednom 85 miliona evra za Projekat izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TE Ugljevik potpisan je 20. oktobra 2009. godine između Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) i BiH. Efektivan je postao tek 16. aprila 2010. godine, objavljivanjem Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ratifikaciji Ugovora o kreditu.
Na upit RSE zašto se na početak rada ovog postrojenja čekalo 12 godina, iz TE Ugljevik kažu da su razlozi „u strogim zahtjevima kreditora i u sporosti procedura za dobijanje svih dozvola i saglasnosti u BiH“.
˝Konsekutivni pristup u izradi najprije pretkvalifikacionog, a potom i tenderskog dokumenta, gdje je sve bilo predmet odobrenja JICA, doveo je do toga da je tenderska dokumentacija objavljena tek 2014. godine. Evaluacija, a potom i prikupljanje saglasnosti od svih autoriteta složene državne zajednice BiH, dovelo je do toga, da je ugovor sa japanskim konzorcijumom Mitsubishi, potpisan u julu 2016. godine˝, navode iz TE Ugljevik.
Češka kompanija tužena zbog neispravnih elektrofiltera
Radovi na ugradnji opreme za odsumporavanje dimnih gasova započeli su tek 2017. godine. Iste godine obavljen je i tromjesečni remont prilikom kojeg je izvršena i rekonstrukcija elektrofilterskog postrojenja, koje je bilo preduslov za izgradnju postrojenja za ODG. Za ovaj posao izabrana je češka firma „ZK-Termochem“, koja je za ovaj posao naplatila 10 miliona evra.
U februaru 2020. godine, postrojenje za ODG je pušteno u probni rad, kada je primjećeno da ne funkcioniše kako treba i da ispušta veću koncentraciju štetnih čestica od dozvoljenih.
Krivac su bili neispravni elektrofilteri koje je tri godine ranije ugradila češka kompanija, a koji su plaćeni 10 miliona evra, mimo japanskog kredita. Zbog toga je Termoelektrana tužila češku kompaniju, a u međuvremenu je morala potrošiti dodatnih 100.000 evra na studiju kojom bi se utvrdilo kako riješiti problem.
Konačno, postrojenje za ODG predato je na upravljanje TE Ugljevik u oktobru 2020. godine, a radilo je svega 50 dana tokom probnog rada i garantnih ispitivanja. Posljednji put postrojenje je radilo 11. i 12. februara u testnoj fazi.
Sumnje u izmjerene vrijednosti emisije zagađenja
U odgovoru iz TE Ugljevik na upit RSE kako je prošla testna faza i šta su testiranja postrojenja pokazala, navodi se da su pokazani znatno manji nivoi emisije sumpor dioksida (SO2) i čvrstih čestica.
˝Postrojenje za ODG TE Ugljevik je posljednji put bilo u radu 11. i 12. februara, pokrenuto je i radilo samostalno, sa svojim obučenim osobljem, više od 50 sati sa emisijama SO2 130 mg/Nm3 (dozvoljeno 200) i emisijama čvrstih čestica 5 mg/Nm3 (dozvoljeno 20). Prethodno je tokom 2020. godine radilo 50 dana (probni rad i garantna ispitivanja) sa prosjekom SO2 ispod 150 mg/Nm3 i čvrstih čestica ispod 5 mg/Nm3˝, ističe se u odgovoru TE Ugljevik.
Majda Ibraković, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu (CZZS) sumnja u vjerodostojnost ovih podataka.
˝Te iste rezultate su poslali i nama u jednoj vrlo šturoj tabeli iz koje se ne vidi ko je radio monitoring. Dakle, ne vidi se da li je to radila neka ovlaštena institucija ili su oni sami mjerili. Oni moraju u skladu sa ekološkom dozvolom da vrše kontinuirani monitoring emisije štetnih gasova i čestica. Ja ne tvrdim da je to što je bilo u testnom periodu netačno, i vrlo je moguće da su ti izmjereni parametri bili u skladu sa graničnim vrijednostima, međutim mi nemamo kompletnu sliku. Mi smo tražili da nam se umjesto polovičnih podataka dostave kompletni podaci o radu postrojenja, ali još uvijek čekamo odgovor˝, pojašnjava Ibraković.
Zbog emisije zagađenja BiH pod prijetnjom sankcijama
Sekreterijat Energetske zajednice (EZ) uputio je 4. februara pisma upozorenja BiH, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji u kojima izražava zabrinutost u vezi implementacije Nacionalnih planova o smanjenju emisija (NERP).
Iz Sekretarijata EZ za RSE navode da su zemlje potpisnice koje provode NERP usvojile planove kojima bi se trebalo omogućiti smanjenje emisija prema Direktivi o velikim ložištima. Ova Direktiva uspostavlja krajnje vrijednosti emisija za tri zagađivača: sumor dioksid (SO2), nitrogen oksid (NOX) i prašinu, koji najviše utiču na kvalitet zraka.
˝U slučaju Bosne i Hercegovine nivo neusklađenosti sa plafonom za SO2 je veoma ozbiljan. U 2018. godini, emisije iz elektrana koje spadaju u okvir NERP bile su 9.1 put iznad plafona, dok su u 2019. godini bile više 8.25 puta˝, naveli su iz Energetske zajednice.
Bosna i Hercegovina usvojila je Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) 2016. godine kojim je predviđen tzv. “plafon” za ispuštanje sumpor dioksida ispod 15 000 tona godišnje.
Pippa Gallop, energetski savjetnik za jugoistočnu Evropu nevladine organizacije Bankwatch kaže da su sve zemlje koje imaju NERP, a to su Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, trenutno u velikom prekršaju, pogotovo po pitanju sumpor dioksida.
˝Tako da situacija je katastrofa. Imali su ograničenje već od 2018. godine, a nijedna zemlja ne radi u skladu sa tim planom. Mi očekujemo da će Sekretarijat Energetske zajednice vrlo uskoro pokrenuti postupak protiv svih tih zemalja˝, ističe Galop, dodajući da Energetska zajednica ima mehanizme da kazni nepoštivaoce potpisanih sporazuma, ali da to ne čini.
˝Postoji postupak da se može dokazati da zemlje nisu u skladu sa sporazumom, ali čini mi se da Energetska zajednica trenutno ne smije da izda kazne. Oni, naprimjer, mogu neformalno pozvati EBRD I EIB da neko vrijeme ne investiraju u tim zemljama, ali ne mogu direktno izdati kaznu˝, smatra Galop.
Ostaje problem drugih termoelektrana
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu ističe da sam NERP ne rješava probleme zagađenja, već samo gleda ukupnu emisiju štetnih materija, dok lokalni problemi zagađenja i dalje ostaju.
˝Kada jednog dana u termoelektrani Ugljevik proradi postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova smanjiće se zagađenje na ukupnom nivou u BiH, jer ova elektrana kompenzuje zagađenje koje prave ostale termoelektrane koje nemaju ovaj sistem. Ipak, zagađenje koje prave ostale TE i dalje zagađuje i truje lokalno stanovništvo u mjestima gdje se nalaze˝, pojašnjava Ibraković.
Galop ističe da se radi o životima ljudi koji žive uz velike zagađivače.
˝Na kraju krajeva, nije to samo pitanje zakona i nekih obaveza, to je pitanje zdravlja. Ljudi doslovno umiru zbog zagađenja, tako da ovo sad postaje nekako hitna situacija. Nadam se u budućnosti da će pojačati sporazum, jer bez toga ne vidimo dovoljno volje političara u regiji, iako bilo koje kršenje pravila Energetske zajednice ima utjecaj na pristup u EU, ali očito taj pritisak nije dovoljno jak˝, poručuje Galop.
Prema zdravstvenim projekcijama i modelima koji su korišteni u studiji organizacije HEAL iz 2016. godine, emisije SO2 i drugih čestica iz TE Ugljevik odgovorni su za 635 preranih smrti godišnje, 1.689 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 494 hospitalizacije, a procijenjeni ekonomski gubitak iznosi i do 1,45 milijardi evra godišnje.
Evropska energetska zajednica je, u saradnji s koalicijom nevladinih organizacija koje se bore protiv zagađenja, 2019. godine predstavila analizu u kojoj se navodi kako 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana zagađuje region i Evropu više nego sve druge evropske elektrane na ugalj, kojih ima 250. Među najvećim zagađivačima na toj listi su termoelektrane Ugljevik, Gacko, Tuzla i Kakanj.
