Teorija koja je revolucionirala fiziku, doživjela je tada prilično hladan prijem kod njegovih kolega.
U gimnastičkoj dvorani škole Andra, gdje se održavao skup društva njemačkih istraživača u domenu prirodnih i medicinskih nauka, njegovi savremenici nisu shvatili domet čuvene formule E=Mc2, energija je jednaka masi pomnoženoj s brzinom svjetlosti na kvadrat.
Jedan od najrenomiranijih fizičara toga doba Nijemac Max Planck, koji je poznavao Einsteinove radove otkako su bili objavljeni u Berlinu, pokrenuo je živu diskusiju među budućim dobitnicima Nobelove nagrade, koju je i sam Einstein primio 1921. godine, poslije izlaganja o prirodi materije i zračenja.
Tada tridesetogodišnji Albert Einstein, koji je prvi put prisustvovao nekom kongresu, bio je na pragu međunarodnog priznanja.
Do tada je bio zaposlen u švicarskom Uredu za patente u Bernu, a onda je postavljen za predavača u Bernu, a zatim u Zurichu.
Prije nego što je 1933. godine pobjegao pred nacizmom u SAD, trebalo je da nastavi svoj rad u Berlinu.
U gimnastičkoj dvorani škole Andra, gdje se održavao skup društva njemačkih istraživača u domenu prirodnih i medicinskih nauka, njegovi savremenici nisu shvatili domet čuvene formule E=Mc2, energija je jednaka masi pomnoženoj s brzinom svjetlosti na kvadrat.
Jedan od najrenomiranijih fizičara toga doba Nijemac Max Planck, koji je poznavao Einsteinove radove otkako su bili objavljeni u Berlinu, pokrenuo je živu diskusiju među budućim dobitnicima Nobelove nagrade, koju je i sam Einstein primio 1921. godine, poslije izlaganja o prirodi materije i zračenja.
Tada tridesetogodišnji Albert Einstein, koji je prvi put prisustvovao nekom kongresu, bio je na pragu međunarodnog priznanja.
Do tada je bio zaposlen u švicarskom Uredu za patente u Bernu, a onda je postavljen za predavača u Bernu, a zatim u Zurichu.
Prije nego što je 1933. godine pobjegao pred nacizmom u SAD, trebalo je da nastavi svoj rad u Berlinu.