Kosovska Vlada je krajem april, najavila da će tražiti da im se vrate 172 nekretnine koje se nalaze u bivšim jugoslovenskim republikama, a prema navodima kosovskog dnevnika Koha ditore, ova akcija će početi od Crne Gore, gdje se, navodno, nalaze 42 nekretnine.
Kako nam je saopšteno, crnogorska Vlada još uvijek nije dobila nikakav zvaničan zahtjev u vezi ove najave, ali se zna kakav će Vladin pristup biti ukoliko u međuvremenu dođe do formalizacije zahtjeva.
„Do sada Ministarstvo finansija nije primilo niti jedan zahtjev po ovom osnovu. Kada nam se Vlada Kosova bude formalno obratila, mi ćemo formirati jedan radni tim, koji će razmotriti taj zahtjev i onda ćemo postupati u skladu sa našim zakonodavstvom“, kaže savjetnik Ministarstva finansija za imovinsko-pravne odnose Milanka Otović.
„Crna Gora je do sada imala najkonstruktivniji pristup rješavanju međudržavnih problema", ocijenio je sekretar kosovskog Ministarstva inostranih poslova, Artam Behrami, koji je izrazio spremnost tamošnje Vlade za početak pregovora.
„Pošto završimo sa Podgoricom, nastavićemo sa ostalim zemljama u regionu. Pristup u pregovorima biće drukčiji za svaku državu jer ćemo određivati posebne uslove za vraćanje imovine“, rekao je Behrami za Koha ditore.
U kosovskom Ministarstvu inostranih poslova tvrde da nekretnine uglavnom čine poslovni prostori, fabrike, zemljište i prodavnice.
Kosovski nadležni organi, međutim, nisu bili u mogućnosti da dostave više podataka o konkretnim nekretninama za koje smatraju da pripadaju tamošnjim firmama. Sve što smo dobili, bio je podatak o poslovnom prostoru preduzeća Eksimkos u Baru, ali na nepostojećoj adresi.
Sva pretraživanja Centralnog registra Privrednog suda, podataka Službe za informacije i Interneta, nisu dala nikakav rezultat u vezi postojanja Eksimkosa i njegove imovine u Crnoj Gori.
Imovina na primorju
Pored ove firme, pominje se i nekadašnje odmaralište kosovske Elektroprivrede u Kamenovu kod Budve, odnosno, firma Rekreaturs, koja je nedavno, pravosnažnom sudskom odlukom, definitivno pripala Atlas grupi crnogorskog biznismena Duška Kneževića.
Izbjeglice sa Kosova u Kamenovu, 2010.„Nepokretnosti u Kamenovu ne pripadaju nijednom kosovskom preduzeću ili instituciji. Spor koji se vodio oko utvrđivanja stvarnog legitimiteta preduzeća, okončan je pravosnažno u našu korist“, saopšteno je iz Rekreatursa, uz napomenu da vode dugogodišnji sudski postupak za iseljenje izbjeglica sa Kosova, koje su se u odmaralište u Kamenovu privremeno uselile 1999. godine i tamo ostale do danas.
Eventualna namjera Kosova da traži imovinu u Crnoj Gori, ne može se odraziti na Atlas, rekla je advokat Vesna Raičević, zastupnik Atlasa u ovom sporu.
„Obzirom da je Atlas grupa kupila većinski paket akcija AD Rekreaturs Kamenovo u Budvi na berzi, u zakonom provedenom postupku, u jednoj lojalnoj i transparentnoj utakmici, smatram da je ona na zakonom propisani način stekla prava koja proističu iz tog paketa akcija, a posebno pri činjenici da su akcije kupljene od tada registrovanog vlasnika akcija, države Crne Gore. Stoga, bilo kakvo potraživanje trećih lica na akcije koje u krajnjem podrazumijevaju pravo na imovinu određenog pravnog subjekta, ne mogu ugroziti prava Atlas grupe“, navela je Raičević.
Među nekretninama, koje će vjerovatno biti predmet pregovora, u medijima se pominjao i poslovni centar Bankos u Ulcinju, kao i značajan broj stanova u ovom gradu.
Novinar, Ulcinjanin i dobar poznavalac lokalnih prilika, Mustafa Canka, kao naročito sporan slučaj pominje kosovsko turističko naselje izgrađeno prije velikog zemljotresa, koji je Crnu Goru pogodio 1979. godine:
„Prvo treba vidjeti kakv je status te imovine, da li su Kosovari kupili imovinu ili im je ona data raznim ugovorima opštine na korišćenje. Nesporno je samo da je njihovo naselje na velikoj plaži nakon zemljotresa nezakonito srušeno. Isto tako je gotovo izvjesno da su desetine stanova i poslovnih prostora u gradu oni kupili. Sada će Vladine komisije Crne Gore i Kosova prvo morati da utvrde nesporno pravo vlasništva i da nakon toga traže modele za pravično obeštećenje“, kaže Canka.
Kako nam je saopšteno, crnogorska Vlada još uvijek nije dobila nikakav zvaničan zahtjev u vezi ove najave, ali se zna kakav će Vladin pristup biti ukoliko u međuvremenu dođe do formalizacije zahtjeva.
„Do sada Ministarstvo finansija nije primilo niti jedan zahtjev po ovom osnovu. Kada nam se Vlada Kosova bude formalno obratila, mi ćemo formirati jedan radni tim, koji će razmotriti taj zahtjev i onda ćemo postupati u skladu sa našim zakonodavstvom“, kaže savjetnik Ministarstva finansija za imovinsko-pravne odnose Milanka Otović.
„Crna Gora je do sada imala najkonstruktivniji pristup rješavanju međudržavnih problema", ocijenio je sekretar kosovskog Ministarstva inostranih poslova, Artam Behrami, koji je izrazio spremnost tamošnje Vlade za početak pregovora.
„Pošto završimo sa Podgoricom, nastavićemo sa ostalim zemljama u regionu. Pristup u pregovorima biće drukčiji za svaku državu jer ćemo određivati posebne uslove za vraćanje imovine“, rekao je Behrami za Koha ditore.
U kosovskom Ministarstvu inostranih poslova tvrde da nekretnine uglavnom čine poslovni prostori, fabrike, zemljište i prodavnice.
Kosovski nadležni organi, međutim, nisu bili u mogućnosti da dostave više podataka o konkretnim nekretninama za koje smatraju da pripadaju tamošnjim firmama. Sve što smo dobili, bio je podatak o poslovnom prostoru preduzeća Eksimkos u Baru, ali na nepostojećoj adresi.
Sva pretraživanja Centralnog registra Privrednog suda, podataka Službe za informacije i Interneta, nisu dala nikakav rezultat u vezi postojanja Eksimkosa i njegove imovine u Crnoj Gori.
Imovina na primorju
Pored ove firme, pominje se i nekadašnje odmaralište kosovske Elektroprivrede u Kamenovu kod Budve, odnosno, firma Rekreaturs, koja je nedavno, pravosnažnom sudskom odlukom, definitivno pripala Atlas grupi crnogorskog biznismena Duška Kneževića.
Eventualna namjera Kosova da traži imovinu u Crnoj Gori, ne može se odraziti na Atlas, rekla je advokat Vesna Raičević, zastupnik Atlasa u ovom sporu.
„Obzirom da je Atlas grupa kupila većinski paket akcija AD Rekreaturs Kamenovo u Budvi na berzi, u zakonom provedenom postupku, u jednoj lojalnoj i transparentnoj utakmici, smatram da je ona na zakonom propisani način stekla prava koja proističu iz tog paketa akcija, a posebno pri činjenici da su akcije kupljene od tada registrovanog vlasnika akcija, države Crne Gore. Stoga, bilo kakvo potraživanje trećih lica na akcije koje u krajnjem podrazumijevaju pravo na imovinu određenog pravnog subjekta, ne mogu ugroziti prava Atlas grupe“, navela je Raičević.
Među nekretninama, koje će vjerovatno biti predmet pregovora, u medijima se pominjao i poslovni centar Bankos u Ulcinju, kao i značajan broj stanova u ovom gradu.
Novinar, Ulcinjanin i dobar poznavalac lokalnih prilika, Mustafa Canka, kao naročito sporan slučaj pominje kosovsko turističko naselje izgrađeno prije velikog zemljotresa, koji je Crnu Goru pogodio 1979. godine:
„Prvo treba vidjeti kakv je status te imovine, da li su Kosovari kupili imovinu ili im je ona data raznim ugovorima opštine na korišćenje. Nesporno je samo da je njihovo naselje na velikoj plaži nakon zemljotresa nezakonito srušeno. Isto tako je gotovo izvjesno da su desetine stanova i poslovnih prostora u gradu oni kupili. Sada će Vladine komisije Crne Gore i Kosova prvo morati da utvrde nesporno pravo vlasništva i da nakon toga traže modele za pravično obeštećenje“, kaže Canka.