Prema podacima „Reportera bez granica“, 184 novinara širom svijeta je u zatvorima zbog svoga rada. Među njima je i makedonski kolega,Tomislav Kežarovski. Tužbe protiv novinara u državama regije nisu rijetkost. Tužitelji su moćnici iz politike i poslovnog svijeta, pa čak i kriminalci. Tuže zbog navodne klevete ili duševne boli, zbog istine koja je otkrivena ili da istina ne bi izašla na vidjelo. Sudskim tužbama pokušavaju se uništiti kritički mediji, i novinari istraživači.
Naši kolege ističu da zbog izostanka lustracije u medijima ima i danas primjera govora mržnje, koji zaslužuju tužbe, ali i medija koji to zapravo i nisu. U našoj Temi tjedna govorimo o novinarima koji su ponos profesije.
Povod temi sedmice je osuda skopskog novinara Tomislava Kežarovskog na četiri i po godine zatvora. On je jedini novinar u Jugoistočnoj Evropi iza rešetaka, piše Blagoja Kuzmanovski u tekstu Slučaj Kežarovski: Država svim silama protiv novinara.
Tužbe ih nisu pokolebale. Sudski ratovi su ih ojačali – kažu neki od novinara u Srbiji, kojima je dignitet profesije bio iznad dnevne politike i ideologije.
Profesiju nisu zanemarili ni u devedesetima, u doba „čuvenog radikalskog zakona o informiranju“, ali ni poslije 2000., kada je, protiv pojedinih kolega, krenula prava sezona tužbi, piše Branka Mihajlović u tekstu Sudski ratovi nisu pokolebali novinare.
Nedavna presuda Osnovnog suda u Banja Luci dopisnici Agencije „Beta“, Ljiljani Kovačević, koja, zbog, kako piše u presudi, „narušavanja ugleda i časti mora predsjedniku Republike Srpske da isplati 2.500 eura“, pokrenula je pitanje - da li tužbe koje su financijski pogubne za pojedine novinare i medije, mogu otupiti novinarsko pero i na mala vrata uvesti autocenzuru? Odgovore donosi Milorad Milojević u tekstu Sudske tužbe samo dio pritisaka na novinare.
Crnogorski mediji su godinama trpjeli pritisak vlasti, koja je nastojala da im brojnim privatnim tužbama i zahtjevima za basnoslovnim odštetama što više zagorča život.
Bilo je slučajeva i da kriminalci s Interpolove tjeralice tuže novinare zbog povrede časti i ugleda. Ponekad je sve nalikovalo na scenarij za neki dobar film ili kazališnu predstavu. Ipak, pomaka na bolje ima, navodi Esad Krcić u tekstu Tužbe protiv novinara manji problem nego ranije.
Među više stotina tužbi protiv hrvatskih novinara, u zadnjih 20-tak godina, najpoznatija je ona iz sredine 90-tih, protiv Feralovaca, Marinka Čulića i Viktora Ivančića, koje je osobno, preko Državnog odvjetnika, tužio ondašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman.
Pravu sudsku kalvariju godinama već prolazi slobodni novinar Željko Peratović zbog pisanja o ratnim zločinima i isprepletenosti politike, kriminala i tajnih službi, zbog čega je bio i uhapšen. O borbi hrvatskih novinara protiv represije u tekstu Ankice Barbir Mladinović Moguć novi val tužbi protiv novinara?
Naši kolege ističu da zbog izostanka lustracije u medijima ima i danas primjera govora mržnje, koji zaslužuju tužbe, ali i medija koji to zapravo i nisu. U našoj Temi tjedna govorimo o novinarima koji su ponos profesije.
Povod temi sedmice je osuda skopskog novinara Tomislava Kežarovskog na četiri i po godine zatvora. On je jedini novinar u Jugoistočnoj Evropi iza rešetaka, piše Blagoja Kuzmanovski u tekstu Slučaj Kežarovski: Država svim silama protiv novinara.
Tužbe ih nisu pokolebale. Sudski ratovi su ih ojačali – kažu neki od novinara u Srbiji, kojima je dignitet profesije bio iznad dnevne politike i ideologije.
Profesiju nisu zanemarili ni u devedesetima, u doba „čuvenog radikalskog zakona o informiranju“, ali ni poslije 2000., kada je, protiv pojedinih kolega, krenula prava sezona tužbi, piše Branka Mihajlović u tekstu Sudski ratovi nisu pokolebali novinare.
Nedavna presuda Osnovnog suda u Banja Luci dopisnici Agencije „Beta“, Ljiljani Kovačević, koja, zbog, kako piše u presudi, „narušavanja ugleda i časti mora predsjedniku Republike Srpske da isplati 2.500 eura“, pokrenula je pitanje - da li tužbe koje su financijski pogubne za pojedine novinare i medije, mogu otupiti novinarsko pero i na mala vrata uvesti autocenzuru? Odgovore donosi Milorad Milojević u tekstu Sudske tužbe samo dio pritisaka na novinare.
Crnogorski mediji su godinama trpjeli pritisak vlasti, koja je nastojala da im brojnim privatnim tužbama i zahtjevima za basnoslovnim odštetama što više zagorča život.
Bilo je slučajeva i da kriminalci s Interpolove tjeralice tuže novinare zbog povrede časti i ugleda. Ponekad je sve nalikovalo na scenarij za neki dobar film ili kazališnu predstavu. Ipak, pomaka na bolje ima, navodi Esad Krcić u tekstu Tužbe protiv novinara manji problem nego ranije.
Među više stotina tužbi protiv hrvatskih novinara, u zadnjih 20-tak godina, najpoznatija je ona iz sredine 90-tih, protiv Feralovaca, Marinka Čulića i Viktora Ivančića, koje je osobno, preko Državnog odvjetnika, tužio ondašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman.
Pravu sudsku kalvariju godinama već prolazi slobodni novinar Željko Peratović zbog pisanja o ratnim zločinima i isprepletenosti politike, kriminala i tajnih službi, zbog čega je bio i uhapšen. O borbi hrvatskih novinara protiv represije u tekstu Ankice Barbir Mladinović Moguć novi val tužbi protiv novinara?
