Kako kulturu jedne zemlje predstaviti svjetskoj publici?
Na sami spomen imena poput Marine Abramović, Danisa Tanovića, Miljenka Jergovića, Slavenke Drakulić, Biljane Srbljanović, ili Rite Ore, odmah je jasno da se radi o umjetnicima, književnicima, dramskim piscima, filmašima, muzičarima, čija imena su poznata u svijetu. Slobodno možemo reći – oni jesu kulturni brend sredine iz koje dolaze.
No, koliko je njihov uspjeh vezan uz zemlju njihova porijekla, da li uopće, ili da li na Balkanu vrijedi „pravilo“ što si više etabliran, to se podrazumijeva da sam možeš lako otvarati vrata svjetske kulturne scene.
Bosanskohercegovačka kultura, posljednjih godina, prepoznatljiva je po filmskoj i teatarskoj umjetnosti.
Njezini redatelji ponijeli su sva moguća priznanja, računajući Oscar, Felix ili Berlin, nešto ranije i Cannes i Veneciju, ali nekako se kao istinski brendovi, jednako vjerodostojni unutar i izvan granica ove zemlje, nameću dva festivala, piše Budo Vukobrat u tekstu SFF i MESS u misiji gradnje kulturnog identiteta BiH.
Crna Gora se ima čime predstaviti svijetu kada je o kulturi riječ. Suvremeno slikarstvo, mladi muzičari iz Crne Gore prepoznatljivi su širom svijeta i brend su sami za sebe. Najmanje sa regionom mogu se takmičiti i književnici mlađe generacije.
U državi, međutim za sada nema osmišljene strategije i promocije, već je sve svedeno na sporadične prezentacije i prepušteno „slobodnim strijelcima“- samim autorima, navodi Olivera Nikolić u tekstu Opasnosti kulturnog autizma: Autori bez podrške države.
Hrvatska će 2013. godinu započeti s projektom otvaranja niza kulturnih centara u inozemstvu, koji bi hrvatskim umjetnicima i piscima trebali olakšati pristup inozemnoj publici - potvrdila je za RSE ministrica kulture Andrea Zlatar – Violić u tekstu Ankici Barbir Mladinović Hrvatska kreće u inozemnu kulturnu ofenzivu.
Srpski kulturni brend su pisci, filmski redatelji, glumci. Iako je erodirao cjelokupni sistem vrijednosti, čiji je nesumnjivi dio kultura, polako se etablira nova generacija mladih umjetnika, ocjena je iz teksta Milana Nešića Mladi umetnici udarili novi pečat srpskoj kulturnoj sceni.
Na sami spomen imena poput Marine Abramović, Danisa Tanovića, Miljenka Jergovića, Slavenke Drakulić, Biljane Srbljanović, ili Rite Ore, odmah je jasno da se radi o umjetnicima, književnicima, dramskim piscima, filmašima, muzičarima, čija imena su poznata u svijetu. Slobodno možemo reći – oni jesu kulturni brend sredine iz koje dolaze.
No, koliko je njihov uspjeh vezan uz zemlju njihova porijekla, da li uopće, ili da li na Balkanu vrijedi „pravilo“ što si više etabliran, to se podrazumijeva da sam možeš lako otvarati vrata svjetske kulturne scene.
Bosanskohercegovačka kultura, posljednjih godina, prepoznatljiva je po filmskoj i teatarskoj umjetnosti.
Njezini redatelji ponijeli su sva moguća priznanja, računajući Oscar, Felix ili Berlin, nešto ranije i Cannes i Veneciju, ali nekako se kao istinski brendovi, jednako vjerodostojni unutar i izvan granica ove zemlje, nameću dva festivala, piše Budo Vukobrat u tekstu SFF i MESS u misiji gradnje kulturnog identiteta BiH.
Crna Gora se ima čime predstaviti svijetu kada je o kulturi riječ. Suvremeno slikarstvo, mladi muzičari iz Crne Gore prepoznatljivi su širom svijeta i brend su sami za sebe. Najmanje sa regionom mogu se takmičiti i književnici mlađe generacije.
U državi, međutim za sada nema osmišljene strategije i promocije, već je sve svedeno na sporadične prezentacije i prepušteno „slobodnim strijelcima“- samim autorima, navodi Olivera Nikolić u tekstu Opasnosti kulturnog autizma: Autori bez podrške države.
Hrvatska će 2013. godinu započeti s projektom otvaranja niza kulturnih centara u inozemstvu, koji bi hrvatskim umjetnicima i piscima trebali olakšati pristup inozemnoj publici - potvrdila je za RSE ministrica kulture Andrea Zlatar – Violić u tekstu Ankici Barbir Mladinović Hrvatska kreće u inozemnu kulturnu ofenzivu.
Srpski kulturni brend su pisci, filmski redatelji, glumci. Iako je erodirao cjelokupni sistem vrijednosti, čiji je nesumnjivi dio kultura, polako se etablira nova generacija mladih umjetnika, ocjena je iz teksta Milana Nešića Mladi umetnici udarili novi pečat srpskoj kulturnoj sceni.