Milijarde, milijuni eura ili dolara, stižu godišnje iz inozemstva na račune građana u državama regije. Oni koji rade u inozemstvu, pomažu svojima u rodnom kraju. Najčešće roditeljima koji jedva krpe kraj s krajem, za lijekove ili hranu. Novac je često namijenjen za školovanje, gradnju kuća, ponekad za štednju ili neki biznis.
U temi sedmice bavimo se pričom o ljudskim sudbinama. Svaka doznaka - priča je za sebe.
Polovina ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine živi u inozemstvu. Prema službenim podacima, svake godine bosansko-hercegovačka dijaspora u Bosnu i Hercegovinu pošalje oko 1,5 milijardu eura, što predstavlja 13,4 posto bruto domaćeg proizvoda. To već godinama spašava bosansko-hercegovački politički i privredni sistem od propasti, a taj novac građani BiH koriste za puko preživljavanje. Više u priči Aide Đugum "BiH: Veliki potencijal dijaspore neiskorišten".
Dvije i po milijarde eura. To je procjena sume novca koju su građani protekle godine dobili od svojih rođaka iz inozemstva. Najveći dio te svote daje se iz ruke u ruku, tokom njihovog boravka u matici, šalje autobusom, ponekad čak i redovnom poštom u kovertama. Manji, zbog visokih dadžbina, koji katkada iznose i do 10 posto poslate svote, stiže servisima za slanje novca. Milan Nešić u tekstu "Srbija: Novac dijaspore krpi rupe u kućnom budžetu" je zabilježio.
Siromaštvo na Kosovu bilo bi još veće da nema doznaka koje kosovski emigranti svakog meseca šalju svojim porodicama na Kosovu. Njihova vrijednost godišnje dostiže i do 600 miliona eura, ali one uglavnom služe za osnovne potrepštine i preživljavanje. Detalje ima Amra Zejneli u tekstu "Pomoć emigracije umanjuje siromaštvo na Kosovu".
Crna Gora, u odnosu na broj stanovnika, ima brojnu dijasporu koju uglavnom čini ekonomska emigracija koja, sudeći po sumi, koja svake godine ulazi u Crnu Goru, na ime novčanih doznaka građanima, ne zaboravljaju najbliže i svoj zavičaj. Procjenjuje se da u državu svake godine iz inostranstva, građanima, stigne 500 - 600 miliona eura, što je skoro jednako trećini državnog budžeta. Više pojedinosti u priči Esada Krcića "Ino novčane doznake - mnogim Crnogorcima spas".
U vremenima krize dobro dođe novčana injekcija nekoga od rodbine koji je otišao u zapadnu Europu za poslom ili boljom plaćom. Devizne doznake iz inozemstva, u prvom redu iz zemalja zapadne Europe, nisu više zlatna koka i bogat izvor deviza za državu, kakav su bile u vrijeme socijalizma, ali i dalje priličnom broju hrvatskih obitelji pomažu da u ovim vremenima održe glavu iznad vode - navode sugovornici Enisa Zebića u tekstu "Hrvatska: Devizne doznake dobrodošla dopuna kućnog proračuna".