Nova otpuštanja radnika Telekoma Srpske u dijelu bh. javnosti tumače se kao uvod u veće redukcije kadrova koje bi mogle uslijediti ako Dojče Telekom kupi Telekom Srbije, čime postaje i vlasnik Telekoma Srpske. Ne strahuju samo radnici od ulaska njemačkog teleoperatora - ukoliko kupi Telekom Srbije, Dojče Telekom mogao bi postati vodeći teleoperator u regionu, ali i umanjiti tržišnu vrijednost BH Telekoma, kao najveće bosanskohercegovačke telekomunikacione kompanije.
Oko 200 neraspoređenih radnika nakon sistematizacije u Telekomu Srpske strahuje da će uskoro ostati bez posla. Neki mediji u RS dolili su ulje na vatru najavivši mogućnost još većih kadrovskih redukcija ukoliko Dojče Telekom kupi Telekom Srbije, te tako postane i vlasnik Telekoma Srpske.
Aida Halilović, portparol Telekoma Srpske, podsjeća da se u tom preduzeću odvijaju reorganizacioni procesi još od privatizacije, krajem 2006. godine, a sve u pravcu efikasnijeg rada i optimizacije troškova:
„Mi smo trenutno u fazi analize i donošenja odluka u vezi sa strukturom ljudskih resursa. Naravno, ukoliko bude postojala potreba da za određeni broj radnika dođe do prestanka ugovora o radu, Telekom Srpske će, kao i do sada, obezbijediti sva prava koja zaposlenima pripadaju po zakonu i kolektivnom ugovoru.“
Odlukom Vlade Republike Srpske, 65 posto Telekom Srpske prodato je Telekomu Srbije krajem 2006. godine - za 646 miliona eura. Do danas je u Telekomu Srpske već otpušten jedan broj radnika, uz otpremnine. Zbog toga u sindikatu Telekoma Srpske uvjeravaju da će radnici biti zbrinuti u bilo kojoj opciji. Predsjednik sindikata Milenko Topić podsjeća da je budžet za otpremnine onih koji budu tehnološki višak pet miliona i 700.000 maraka:
„Ostali koji ne budu proglašeni tehnološkim viškom će se naći na nekom ’čekanju’ - idu kući, primaju platu kao da rade.“
Topić demantuje glasine da radnike čeka još gora sudbina u slučaju da ih preuzme Dojče Telekom:
„Zato je ta i priča potekla da se ocrni Telekom.“
Dojče Telekom umanjiće vrijednost BH Telekoma
U smanjenju broja zaposlenih ni ekonomski analitičari ne vide ništa sporno. Podsjećaju da su teleoperateri u državnom vlasništvu primali enorman broj zaposlenih, a ulaskom privatnog kapitala bili su prinuđeni da redukuju radnu snagu. Ekonomski analitičar i urednik magazina Žurnal Dražen Simić:
„Sva tri telekoma u BiH su od završetka rata u BiH sinonim za zapošljavanje po stranačkoj, rodbinskoj liniji, bez konkursa, za utočište za propale kadrove. I u suštini, ono što je zajedničko za sve tri telekoma bilo to je daleko veći broj zaposlenih od realno potrebnih. Bez obzira na tu sentimentalnu vezu koja navodno postoji između Telekoma Srbije i Telekoma Srpske, Telekom Srbije je uzeo kredit da bi kupio telekom u BiH. Oni taj kredit moraju vraćati i sasvim je normalno da, kao i svaki drugi vlasnik, nastoje da maksimaliziraju profit i smanje nepotrebne troškove.“
Ali nisu samo otpuštanja radnika žulj u poslovanju teleoperatera BiH. Dosadašnja prevlast BH Telekoma u ovom segmentu tržišta mogla bi biti dodatno
"M:tel" kompanija, Banja Lukaugrožena ukoliko Dojče Telekom preko Srbije postane vlasnik i Telekoma Srpske. Dojče Telekom je već prisutan na tržištu Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, ali dijelom i BiH, kroz udio u vlasništvu nad Hrvatskim telekomunikacijama Mostar.
U slučaju preuzimanja Telekoma Srpske, pretpostavlja se da bi njemački teleoperater povukao svoj dio iz HT Mostar, jer ne može imati dvije licence u BiH. Koliko bi Dojče Telekom oborio konkurenciju u slučaju kupovine Telekoma Srbije može se samo pretpostaviti - uvođenje jedne mreže, bez troškova rominga, na području Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH, porazilo bi BH Telekom u toj tržišnoj utakmici.
Dražen Simić ne smatra da bi se ulaskom njemačkog teleoperatera stvari drastično promijenile za BH Telekom jer, tvrdi, ova kompanija već kaska za postojećom konkurencijom:
„BH Telekom stagnira već. I u suštini, već je ulaskom Telekoma Srbije i agresivnijim nastupom Telekoma Srpske na tržištu Federacije, BH Telekom suočen sa ozbiljnom konkurencijom. Problem je njima njihova vlastita nekompetentnost i nesposobnost da se nose sa bilo kakvom konkurencijom, što se pokazalo već u zadnje dvije godine.“
A u BH Telekomu ističu da već dvije godine posluju na liberalizovanom tržištu, te da su svoju poslovnu politiku prilagođavali takvim uslovima. U toj kompaniji podsjećaju da već sada drže 50 odsto domaćeg tržišta sa dva miliona i 200.000 korisnika. Portparol BH Telekoma Nađa Lutvikadić, ipak, pojašnjava da bi se u slučaju da njemački teleoperater preuzme Telekom Srpske morali obezbijediti zakonski uslovi za fer tržišnu utakmicu:
„S obzirom da BH Telekom posluje, jer je javna kompanija, po Zakonu o javnim nabavkama, što mu djelimično otežava rad u smislu nabavke osnovnih tehnologija za rad.“
U Vladi Federacije BiH uporno ponavljaju svoju riješenost da sačuvaju većinsko vlasništvo u oba federalna telekom operatera. Ne isključuju, ipak, mogućnost privatizacije u slučaju da se tržišne okolnosti promijene. Ali ekonomisti podsjećaju da ukoliko Dojče Telekom preuzme Telekom Srpske, ono što će se izvjesno promijeniti upravo su tržišne okolnosti u BiH - zbog potpune dominacije njemačkog operatera.
Oko 200 neraspoređenih radnika nakon sistematizacije u Telekomu Srpske strahuje da će uskoro ostati bez posla. Neki mediji u RS dolili su ulje na vatru najavivši mogućnost još većih kadrovskih redukcija ukoliko Dojče Telekom kupi Telekom Srbije, te tako postane i vlasnik Telekoma Srpske.
Aida Halilović, portparol Telekoma Srpske, podsjeća da se u tom preduzeću odvijaju reorganizacioni procesi još od privatizacije, krajem 2006. godine, a sve u pravcu efikasnijeg rada i optimizacije troškova:
„Mi smo trenutno u fazi analize i donošenja odluka u vezi sa strukturom ljudskih resursa. Naravno, ukoliko bude postojala potreba da za određeni broj radnika dođe do prestanka ugovora o radu, Telekom Srpske će, kao i do sada, obezbijediti sva prava koja zaposlenima pripadaju po zakonu i kolektivnom ugovoru.“
Odlukom Vlade Republike Srpske, 65 posto Telekom Srpske prodato je Telekomu Srbije krajem 2006. godine - za 646 miliona eura. Do danas je u Telekomu Srpske već otpušten jedan broj radnika, uz otpremnine. Zbog toga u sindikatu Telekoma Srpske uvjeravaju da će radnici biti zbrinuti u bilo kojoj opciji. Predsjednik sindikata Milenko Topić podsjeća da je budžet za otpremnine onih koji budu tehnološki višak pet miliona i 700.000 maraka:
„Ostali koji ne budu proglašeni tehnološkim viškom će se naći na nekom ’čekanju’ - idu kući, primaju platu kao da rade.“
Topić demantuje glasine da radnike čeka još gora sudbina u slučaju da ih preuzme Dojče Telekom:
„Zato je ta i priča potekla da se ocrni Telekom.“
Dojče Telekom umanjiće vrijednost BH Telekoma
U smanjenju broja zaposlenih ni ekonomski analitičari ne vide ništa sporno. Podsjećaju da su teleoperateri u državnom vlasništvu primali enorman broj zaposlenih, a ulaskom privatnog kapitala bili su prinuđeni da redukuju radnu snagu. Ekonomski analitičar i urednik magazina Žurnal Dražen Simić:
„Sva tri telekoma u BiH su od završetka rata u BiH sinonim za zapošljavanje po stranačkoj, rodbinskoj liniji, bez konkursa, za utočište za propale kadrove. I u suštini, ono što je zajedničko za sve tri telekoma bilo to je daleko veći broj zaposlenih od realno potrebnih. Bez obzira na tu sentimentalnu vezu koja navodno postoji između Telekoma Srbije i Telekoma Srpske, Telekom Srbije je uzeo kredit da bi kupio telekom u BiH. Oni taj kredit moraju vraćati i sasvim je normalno da, kao i svaki drugi vlasnik, nastoje da maksimaliziraju profit i smanje nepotrebne troškove.“
Ali nisu samo otpuštanja radnika žulj u poslovanju teleoperatera BiH. Dosadašnja prevlast BH Telekoma u ovom segmentu tržišta mogla bi biti dodatno
U slučaju preuzimanja Telekoma Srpske, pretpostavlja se da bi njemački teleoperater povukao svoj dio iz HT Mostar, jer ne može imati dvije licence u BiH. Koliko bi Dojče Telekom oborio konkurenciju u slučaju kupovine Telekoma Srbije može se samo pretpostaviti - uvođenje jedne mreže, bez troškova rominga, na području Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH, porazilo bi BH Telekom u toj tržišnoj utakmici.
Dražen Simić ne smatra da bi se ulaskom njemačkog teleoperatera stvari drastično promijenile za BH Telekom jer, tvrdi, ova kompanija već kaska za postojećom konkurencijom:
„BH Telekom stagnira već. I u suštini, već je ulaskom Telekoma Srbije i agresivnijim nastupom Telekoma Srpske na tržištu Federacije, BH Telekom suočen sa ozbiljnom konkurencijom. Problem je njima njihova vlastita nekompetentnost i nesposobnost da se nose sa bilo kakvom konkurencijom, što se pokazalo već u zadnje dvije godine.“
A u BH Telekomu ističu da već dvije godine posluju na liberalizovanom tržištu, te da su svoju poslovnu politiku prilagođavali takvim uslovima. U toj kompaniji podsjećaju da već sada drže 50 odsto domaćeg tržišta sa dva miliona i 200.000 korisnika. Portparol BH Telekoma Nađa Lutvikadić, ipak, pojašnjava da bi se u slučaju da njemački teleoperater preuzme Telekom Srpske morali obezbijediti zakonski uslovi za fer tržišnu utakmicu:
„S obzirom da BH Telekom posluje, jer je javna kompanija, po Zakonu o javnim nabavkama, što mu djelimično otežava rad u smislu nabavke osnovnih tehnologija za rad.“
U Vladi Federacije BiH uporno ponavljaju svoju riješenost da sačuvaju većinsko vlasništvo u oba federalna telekom operatera. Ne isključuju, ipak, mogućnost privatizacije u slučaju da se tržišne okolnosti promijene. Ali ekonomisti podsjećaju da ukoliko Dojče Telekom preuzme Telekom Srpske, ono što će se izvjesno promijeniti upravo su tržišne okolnosti u BiH - zbog potpune dominacije njemačkog operatera.
