Piše: Reid Standish
Ako je 2021. bila godina u kojoj je svijet kormilario šokom izazvanim COVID-om 19, onda će 2022. biti godina u kojoj svijet gradi "novo normalno" koje je izbacila pandemija.
Dvije godine korona virusa promijenilo je način na koji ljudi žive širom svijeta, od produženih radnih sati do rada od kuće, izmjene prirode međunarodnih putovanja i povećanog oslanjanja na digitalne komunikacije.
Za svega nekoliko sedmica, COVID-19 je lansirao svijet u veoma drugačiju budućnost. Globalna konsultantska kompanija McKinsey kaže da je u prva tri mjeseca pandemije svijet "otišao pet godina unaprijed u pogledu prilagođavanja na trgovinu i poslovanje".
Na mnogo načina, 2022. ima preduslove da postane nabijena verzija ubrzanih promjena poguranih pandemijom sa sve većim skokovima u tehnologiji spremnih da se uspostave.
Prema riječima preduzetnika i futuriste Petera Diamandisa, iskusićemo više progresa u dolazećoj deceniji nego u proteklih 100 godina dok tehnologija preoblikuje nauku o zdravstvu, energetiku, transport i široki spektar drugih domena industrije.
"U narednih deset godina ponovo ćemo da izmislimo sve industrije", Diamandis je rekao za The Guardian u intervjuu iz 2020. "(Kreće se)... čak i brže, jer se broj ljudi koji imaju pristup tehnologiji povećava, tako da smo u stanju da riješimo više problema."
Implikacije tih promjena mogle bi biti radikalne, pogađajući korporacije, vlade i ljude širom Planete.
Gledajući unaprijed u 2022., svijet postaje sve više virtualan - mijenja se sve u tom procesu od mode do finansija.
Napredak u čistim tehnologijama u energetici i bioinženjerstvu takođe su na horizontu, što bi moglo da dovede do skokova u nošenju sa klimatskim promjenama i tretmana bolesti.
Svemir, koji se već prilagođava da ugosti privatne igrače, takođe postaje novi domen za vojna takmičenja među zemljama, naročito Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Političke tenzije između Pekinga i Moskve izazvale su globalnu nestašicu poluprovodnika, koji napajaju veliki spektar produkata i mogle bi dovesti do nenamjerne promjene u globalnim lancima snabdijevanja.
Sa dolazećom godinom na umu, donosimo pet velikih tehnoloških priča koje treba pratiti.
1. Temelji za metaverzum
Oktobarska najava Marka Zuckerberga da će Fecebook preimenovati svoju majčinsku kompaniju u Meta i da će organizacija fokusirati pažnju na izgradnju takozvanog metaverzuma, lansirala je ovaj koncept u središte diskusije, iako je ova ideja postojala decenijama.
U osnovi, metaverzum je zamišljena imitacija interneta koja podržava online 3-D virtualne prostore putem konvencionalnih kompjutera, kao i simulirane ili pojačane kacige za kreiranje realnosti kao što je virtualna stvarnost (VR) u uvećana realnost (AR).
Ali elementi metaverzuma i sve veće virtualizacije života već su ovdje.
NFT-ovi, ili ne-zamjenjivi tokeni, već su se pojavili kao jedinica valute za nadolazeći metaverzum. Čini se da će se taj put ubrzati u nadolazećoj godini, a i dalje.
Za manje od godinu dana, više od 400 miliona dolara je otišlo na NFT-ove koji i dalje uzimaju zamaha.
Prema navodima magazina Forbes, procijenjenih 40 miliona dolara stavljaju se u tokene svakog mjeseca, a rekordni profiti za pojedinačne tokene nastavljaju da se postavljaju svakog mjeseca.
Spajanje fizičkog i virtualnog identiteta ljudi takođe se širi i sve više ga unovčavaju velike kompanije.
U oktobru je Nike prijavio aplikaciju kao dio priprema za prodaju virtuelnih patika i odjeće. Ova kompanija za opremu nedavno je angažovala start-up firmu kako bi ubrzala svoju "digitalnu transformaciju".
Drugi veliki modni brendovi takođe se okreću metaverzumu, sa torbama od 4.115 dolara ili virtualnom tijarom koja je nedavno prodana za 342.000 dolara.
Drugdje, cijene digitalnih nekretnina postavile su nove rekorde proteklih sedmica, a kompanije digitalne arhitekture naplaćuju do 300.000 za svoja virtualna dizajnerska rješenja.
"Metaverse je već ovdje. To je važan koncept za ljude za ljude da shvate kada razmišljaju o dugoročnom rastu perspektive za mnoge tehnološke kompanije", rekao je Mark Shmulik, viši analitičar američke brokerske firme Alliance Berstein, u obraćanju novinarima putem video poziva.
"Dok je veliki proboj za masovno prihvatanje može biti još izvan domašaja, možda smo bliže tom trenutku nego što ljudi misle", dodao je.
2. Čiste tehnologije spremne za rast
Ranije ove godine, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih nacija (UN), saopštio je nastavak zavisnosti od fosilnih goriva zagrijava svijet brzinom koja nezabilježena u proteklih 2.000 godina – a efekti se ogledaju u rekordnim sušama, šumskim požarima i poplavama koje devastiraju zajednice širom svijeta.
Prema izvještaju, stvari su predodređene da se pogoršaju ako emisije stakleničkih gasova nastave, a odluke u vezi energetike u nadolazećim godinama će biti ključni faktor u vezi toga koliko će veliki biti efekti na Planeti.
Razlog za oprezni optimizam jeste da obnovljiva energija, zeleniji transport, energetski učinkovita gradnja i održiva potrošnja vode su u središtu čistih tehnoloških trendova koji će se ubrzati u 2022.
Prema izvještaju McKinsey za kraj godine, 75 procenata globalne energije će se proizvoditi od održivih materijala u 2050., dok cijene povezane sa čistom tehnologijom nastavljaju da padaju, njihova upotreba u širokom spektru industrije je određena za rast.
Ali dok napreduje revolucija čiste energije, mnogi analitičari upozoravaju na neke nenamjerne nuspojave koje ova promjena može da donese.
Kongo, na primjer, koji proizvodi više od dvije trećine kobalta na svijetu, preuzima centralno mjesto dok glavni proizvođači automobila preuzimaju odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena prelaskom sa vozila na naftni pogon na ona koje pokreću baterije, što iziskuje ovaj mineral kako bi se proizvodio.
Dok bi pomak od fosilnih goriva mogao pomoći kod nošenja sa toplijim temperaturama, nedavna istraga New York Timesa otkrila je mnoga čista tehnološka rješenja dolaze sa svojom grupom etičkih problema i još uvijek se oslanjaju na rudarsku industriju koja prate "poznati ciklus eksploatacije, pohlepe i zaobilaženja pravila", stvari kojima je naročito podložna zemlja u razvoju kao što je Kongo.
3. Biotehnološka revolucija?
Brzi razvoj u stvaranju efikasne vakcine protiv COVID-a 19 i mogućnost da se brzo identifikuje i probije sekvencioniranje novih sojeva virusa može se zahvaliti biotehnološkom napretku koji bi mogao još više da raste u godini koja dolazi.
Cijena sekvencioniranja ljudskog genoma smanjena je 45 puta u posljednjih deset godina, prema navodima konsultanske kompanije Deloitte, a brze analize genetskog materijala otvorile su nove mogućnosti u različitim područjima nauke, od razvoja novih vakcina do personalizacije medicinske i genetske terapije.
Deloitte predviđa da napredak u biološkim naukama ima "značajan uticaj na ekonomiju i naše živote i uticaće na industrije od zdravstva preko agrikulture do potrošačkih roba, energetike i materijala", u godini koja dolazi.
4. Nestašica čipova
Od kada su se konfrontacije u trgovini i tehnologiji Sjedinjenenih Američkih Država prelile u javnost 2017., većina pažnje se skoncentrisala na trgovinski konflikt i američku kampanju protiv Huaweija, vodeće kineske 5G kompanije i njene najvažnije tehnološke kompanije.
Ali, potezi SAD-a u vezi sa sankcijama i blokadom pristupa ključnim komponentama za čipove poluprovodnike, predstavljaju fundamentalniji problem za Kinu i globalne lance snabdijevanja.
Napori da se smanji snabdijevanje vrhunskim čipovima poluprovodnicima za kineske kompanije i da se ohrabri izgradnja naprednih i jeftinih fabrika na tlu SAD-a, ne samo da je uvukla industriju poluprovodnika u geopolitičko rivalstvo, ali isto tako pomoglo da se kreiraju uska grla u snabdijevanju usred povećanja potražnje.
Poluprovodnici su potrebni za sve veći broj proizvoda – od automobila i električnih bicikala preko mašina za veš do četkica za zube. Ali mnogo ovih mikročipova nedostaje jer kineske kompanije prave zalihe kako bi prebrodile probleme.
"Pitanje sa kojim se suočavamo jeste to što za stvari koje se prave od mikročipova nije dovoljan samo jedan mikročip", rekao je Alan Priestley, analitičar i istraživačkoj kompaniji Gartner. "Novi pametni telefoni imaju mnogo, mnogo čipova za kontrolu snage, a nestašica je upravo tih čipova."
Neposredni rezultat svega mogla bi biti inflacija i privremena nedostupnost nekih proizvoda, ali dugogodišnje posljedice mogle bi biti povećanje samoodržive nabavke za mnoge države.
Većina čipova u svijetu proizvodi se u Kini dok su Sjedinjene Države drugi najveći proizvođač. Ali obje zemlje se oslanjaju na komponente jeda od druge i ostalih tržišta za proizvodnju poluprovodnika.
Kina investira milijarde u pravljenje svog domaćeg lanca snabdijevanja dok SAD takođe traže način da udomaće više ove industrijske grane.
Evropska komisija, izvršno tijelo Evropske unije, takođe je rekla da želi da izgradi kapacitete za proizvodnju čipova u Evropi kao dio napora da postane samoodrživija u onom što vidi kao kritičnu tehnološku granu.
"Široka promjena koja će odjekivati i nakon 2022. godine", rekao je Priestley.
5. Militarizovani svemir
Samo sedmicu dana nakon što je Rusija bez upozorenja ugasila zastarjeli satelit za komunikaciju što je predstavljalo potencijalnu opasnost za američke astronaute, SAD su testirale otpornost svog satelita 13. decembra na prijetnje iz Kine i Rusije stotine kilometara iznad planete Zemlje kao dio svemirskih ratnih igara.
Dok su potezi SAD-a bile kompjuterski potpomognute simulacije, uključivale su potencijalno oparanje američkog satelita za praćenje raketa, remećenje rada satelita i druge elektroničke načine i taktike ratovanja koje su moguće u svemiru.
Konflikt u svemiru se intenzivira, kako je u novembru za Washington Post rekao general David Thompson, zamjenik svemirskih operacija američkih Svemirskih snaga. Dodao je bi Kina mogla da preuzme prednost od SAD-a i tako postane vodeća sila u svemiru do kraja decenije.
Taktike za borbe daleko iznad Zemlje daleko su od onih koje se vide u naučno fantastičnim filmovima, ali bi se ipak moglo smatrati ratom.
Kineska vojska od navodno razvija sisteme za svemirske bitke – kao što su laseri koji mogu da oštete američke obavještajne satelite – a takođe se vjeruje da razvija satelit koji može da uhvati ili zgrabi drugi satelit robotskom rukom ili kukom.
Ono što možda najviše zabrinjava, kaže Daniel Porras, istraživač za sigurnost u svemiru Instituta za istraživanje razoružanja Ujedinjenih nacija u Ženevi, jeste to da postoji nekoliko povelja, doktrina ili normi u vezi toga kako se treba odnositi sa sukobom u svemiru.
"Nema pravila o ulaženju u kontakt", kaže Porras. "Nema nužno nikakvih zaštitnih ograda za to kako će se ljudi početi miješati u tuđe svemirske sisteme."
I dok se trka u naoružavanju u svemiru zaoštrava, diplomatska opcija trenutno nije na vidiku.
"Ideja svemirske trke u naoružanju postaje sve neizbježnija kako tehnologija napreduje u nedostatku obvezujućih pravila kontrole svemirskog naoružanja", rekao je Porras.
Facebook Forum