Fotografije i hiljade dokumenata koji rasvjetljavaju sudbinu Čehoslovaka zatočenih u gulagu objavljeni su na internetu, a ostatak tek slijedi.
Dok su njemački tenkovi ulazili u Prag u martu 1939. godine, hiljade etničkih Ukrajinaca, Jevreja i Čeha koji su živjeli u Čehoslovačkoj, bježali su na istok prema Sovjetskom Savezu (SSSR).
Za otprilike 8.000 ljudi koji su prešli sovjetsku granicu, to je bilo bježanje između dvije vatre. Sovjetske vlasti su gotovo sve izbjeglice zarobile i poslale u logore za prisilni rad širom SSSR-a poznatih kao gulag.
Dok je većina bila osuđena na tri do pet godina teškog rada zbog ilegalnog prelaska granice, drugi su se suočili sa oštrijim optužbama koje su vlasti često izmišljale.
Češki institut za proučavanje totalitarnih režima (USTR) objavio je 3. januara dosijea sovjetske tajne policije o hiljadu mahom ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle iz istočne Čehoslovačke u Drugom svjetskom ratu i završile u gulagu.
Dokumenti i fotografije predstavljaju početak projekta digitalizacije nakon višedecenijskog rada čeških, ukrajinskih i ruskih historičara te arhivista.
Objavljivanje dokumenata bilo je tempirano da se poklopi sa 80. godišnjicom sovjetske "amnestije" većine čehoslovačkih zatvorenika gulaga 3. januara 1942. godine. Oslobođeni zatvorenici su pušteni iz logora kako bi formirali brigade za borbu protiv nacističkih snaga koje su napredovanje prema Sovjetskom Savezu. Mnogi oslobođeni Čehoslovaci su poginuli u toj borbi.
Češki historičar Adam Hradilek počeo je intervjuisati preživjele iz logora 2006. godine, prije nego što se pridružio USTR-u, ali je pristup dosijeima tajne policije u Rusiji i Ukrajini bio izuzetno težak.
Hradilek kaže da se pitanje istraživačkih tema u Ukrajini dramatično promijenilo 2014. nakon revolucije na Majdanu.
Tri sedmice nakon masovnih uličnih protesta kojim je oborena ukrajinska vlada, Hradilek je otputovao u Kijev da posjeti arhive Bezbjednosne službe Ukrajine (SBU), bivši Komitet državne bezbjednosti nekadašnjeg Sovjetskog Saveza (KGB), kada su mu kazali: "Rečeno nam je da je za vas sve otvoreno".
Hradilek kaže da su najdirljiviji trenuci višegodišnjeg projekta bili kada je bivšim zatvorenicima i njihovim rođacima poklonio dosjee sovjetske policije koji su decenijama bili zaključani u tajnim arhivama.
Hradilek je Radiju Slobodna Evropa (RSE) kazao da je, iako su preživjeli često bili oduševljeni listanjem vlastitih dosjea, "mnogo teže bilo dati takve dokumente potomcima onih ljudi koji su ili umrli u logorima, ili umrli mnogo godina kasnije... Za njih je taj trenutak bio veoma dirljiv, da pogledaju dokumente i vide kroz šta su njihovi očevi, djedovi, bake morali proći".
Hradilek smatra da je objavljivanje dokumenata 3. januara gorko-slatko iskustvo jer se poklapa sa godišnjicom smrti ruskog historičara Mihaila Rogačova koji je preminuo od COVID-a 19.
Rogačov je lično pokazao Hradileku neka od mjesta gulaga u ruskoj regiji Komi i iskopao informacije o sudbinama oko 700 čehoslovačkih državljana iz arhiva ruske regije Komi kojima stranci teško imaju pristup.
"Planirali smo da objavimo zajednički rad o ovom istraživanju", kaže Hradilek. "Nažalost, nije poživio dovoljno dugo da bismo to uradili."
Očekuje se da će na hiljade dostupnih fascikli o građanima Čehoslovačke koji su bili zarobljenici gulaga biti objavljeni na internetu do kraja 2022. godine.
Facebook Forum