Hedina Sijerčić - Tahirović nedavno je zaposlena kao koordinator za romske projekte u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Vijeća ministara BiH. Tako je na neki način zaokružen njen višegodišnji rad u brojnim oblastima u kojim je promovisala Rome - autor je prvog Romskog rječnika u BiH, brojnih pripovijetki za djecu, te romana. Kao Romkinja, sada na državnoj funkciji, nastojaće unaprijediti organizovanje ove, najveće manjinske grupe u BiH.
Hedina Sijerčić - Tahirović smatra da se u romskom organizovanju, ali i ostvarivanju ljudskih prava ove nacionalne manjine, mnogo toga može uraditi, prije svega u uvođenju reda među postojeće organizacije.
„Između samih udruženja baš ne postoji neka dobra kooperacija, niti neka bolja saradnja. Uglavnom se svi poslovi pri udruženjima svode na projekte, pri kojima oni mogu neki svoj mali profit da naprave, tako da se gradi nekakva elita udruženja koja može da radi na projektima i ona druga koja ne može. Tako se stvara jaz među njima“, kaže ona.
Predrasude koje još uvijek postoje prema Romima, utiču da mnogi od njih kriju svoje porijeklo, ali takav odnos drugih usporava njihovo obrazovanje, kao i opšti napredak.
„Ja ne mogu reći da su predrasude manje i da su se promijenile. One su još više pojačane - jer samom mržnjom u državi u kojoj se mrze većinski narodi stvara se, naravno, još veća mržnja i kod manjinskih naroda, između njih samih, a i jednih prema drugima. Proizvod predrasuda, što je diskriminacija, je veliki razlog da se Romi ne identifikuju sa svojom nacionalnom pripadnošću. Predrasude da su Romi neobrazovani, da su prosjaci, da su neuki, da su kriminalci, koje ljudi već decenijama gaje prema Romima, je vrlo teško iskorijeniti“, ocjenjuje Sijerčić - Tahirović.
Sudbina knjige i Romskog rječnika
Bh. društvo je sve manje zainteresovano za obrazovanje Roma, posebno najmlađih. To je očigledno iz sudbine Romskog rječnika, čiji je autor naša sagovornica.
Bosansko-romski i romsko-bosanski rječnik
„Riječnici nisu ušli zvanično u škole iako su podijeljeni po romskim nevladinim organizacijama i po bibliotekama. U sklopu akcionog plana za obrazovne potrebe Roma potrebno je mnogo toga promijeniti i uključiti romski jezik u nastavne planove. Na taj način možemo jedino pospješiti razvoj romskog jezika, koji, nažalost, na našem prostoru izumire.“
I neka druga djela ove spisateljice objavljena su daleko od njene domovine BiH.
„Ja izdajem svoj djela u Kanadi, u Njemačkoj, u Engleskoj, a u BiH u mojoj matičnoj zemlji, na čijem jeziku ja pišem, jer je to moj maternji jezik pored romskog, nisam u stanju da dobijem ni izdavačku kuću, ni šansu da se objavi nešto, a ne da govorim o ulasku mojih priča, narodnih romskih priča u škole kao lektire. Ja sam objavila i englesko-gurbetski i gurbetsko-engleski rječnik u Torontu pri izdavačkoj kući Magorija buks. Gurbetski to je romski dijalekat koji se gvori u BiH, koji govore Romi starosjedioci BiH. Mi imamo više dijalekata. Romi koji dođu sa Kosova uglavnom govore arlijski dijalekat, a bh. Romi govore gurbetski dijalekat. Pa pošto je izdavačka kuća već radila štampanje riječnika jedne druge jezične grupe Roma, koji se zovu kalderaši, onda je objavila i englesko-kalderaški riječnik i mene zamolila da ja uradim englesko-gurbetski i gurbetsko-engleski rječnik. Samim tim promovisala sam BiH i Rome BiH“, objašnjava ona.
Na kraju razgovora Hedinu Sijerčić - Tahirović pitam kakva je sudbina njenog posljednjeg romana:
„Rom k’o grom je objavljen na engleskom jeziku u Torontu. Rukopis stoji u BiH već četiri godine i ništa se na tome nije uradilo. Rom k’o grom je jedna autobiografska novela u kojoj ja opisujem život moje porodice i život mojih komšija Roma sa Gorice, gdje sam ja rođena i gdje se, ustvari, najljepše osjećam.“
Hedina Sijerčić - Tahirović smatra da se u romskom organizovanju, ali i ostvarivanju ljudskih prava ove nacionalne manjine, mnogo toga može uraditi, prije svega u uvođenju reda među postojeće organizacije.
Proizvod predrasuda, što je diskriminacija, je veliki razlog da se Romi ne identifikuju sa svojom nacionalnom pripadnošću.
„Između samih udruženja baš ne postoji neka dobra kooperacija, niti neka bolja saradnja. Uglavnom se svi poslovi pri udruženjima svode na projekte, pri kojima oni mogu neki svoj mali profit da naprave, tako da se gradi nekakva elita udruženja koja može da radi na projektima i ona druga koja ne može. Tako se stvara jaz među njima“, kaže ona.
Predrasude koje još uvijek postoje prema Romima, utiču da mnogi od njih kriju svoje porijeklo, ali takav odnos drugih usporava njihovo obrazovanje, kao i opšti napredak.
„Ja ne mogu reći da su predrasude manje i da su se promijenile. One su još više pojačane - jer samom mržnjom u državi u kojoj se mrze većinski narodi stvara se, naravno, još veća mržnja i kod manjinskih naroda, između njih samih, a i jednih prema drugima. Proizvod predrasuda, što je diskriminacija, je veliki razlog da se Romi ne identifikuju sa svojom nacionalnom pripadnošću. Predrasude da su Romi neobrazovani, da su prosjaci, da su neuki, da su kriminalci, koje ljudi već decenijama gaje prema Romima, je vrlo teško iskorijeniti“, ocjenjuje Sijerčić - Tahirović.
Sudbina knjige i Romskog rječnika
Bh. društvo je sve manje zainteresovano za obrazovanje Roma, posebno najmlađih. To je očigledno iz sudbine Romskog rječnika, čiji je autor naša sagovornica.
I neka druga djela ove spisateljice objavljena su daleko od njene domovine BiH.
„Ja izdajem svoj djela u Kanadi, u Njemačkoj, u Engleskoj, a u BiH u mojoj matičnoj zemlji, na čijem jeziku ja pišem, jer je to moj maternji jezik pored romskog, nisam u stanju da dobijem ni izdavačku kuću, ni šansu da se objavi nešto, a ne da govorim o ulasku mojih priča, narodnih romskih priča u škole kao lektire. Ja sam objavila i englesko-gurbetski i gurbetsko-engleski rječnik u Torontu pri izdavačkoj kući Magorija buks. Gurbetski to je romski dijalekat koji se gvori u BiH, koji govore Romi starosjedioci BiH. Mi imamo više dijalekata. Romi koji dođu sa Kosova uglavnom govore arlijski dijalekat, a bh. Romi govore gurbetski dijalekat. Pa pošto je izdavačka kuća već radila štampanje riječnika jedne druge jezične grupe Roma, koji se zovu kalderaši, onda je objavila i englesko-kalderaški riječnik i mene zamolila da ja uradim englesko-gurbetski i gurbetsko-engleski rječnik. Samim tim promovisala sam BiH i Rome BiH“, objašnjava ona.
Na kraju razgovora Hedinu Sijerčić - Tahirović pitam kakva je sudbina njenog posljednjeg romana:
„Rom k’o grom je objavljen na engleskom jeziku u Torontu. Rukopis stoji u BiH već četiri godine i ništa se na tome nije uradilo. Rom k’o grom je jedna autobiografska novela u kojoj ja opisujem život moje porodice i život mojih komšija Roma sa Gorice, gdje sam ja rođena i gdje se, ustvari, najljepše osjećam.“
