Svjetski mediji i u ponedjeljak se bave situacijom u BiH.
Christian Schwarz–Schilling, koji je bio peti visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH od maja 2006. do june 2007., u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kaže kako je već duže vrijeme bio svijestan što će se dogoditi, ali da je međunarodna zajednica sve to ignorirala.
Posljedice sada mogu biti strašne. Po njegovom mišljenju “međunarodna zajednica treba preuzeti odgovornost u svoje ruke, za što joj je ovlasti dao Dejtonski mirovni sporazum”.
Na pitanje novinara da li se iz svega može izroditi nešto pozitivno, jer je veliki broj građana siromašan i gotovo nemaju što jesti, bivši visoki predstavnik ističe da stvari mogu izmaći kontroli, jer kada siromaštvo dosegne jednu granicu, kada penzioneri ne budu primali mirovine, kada učitelji nemaju plaće, a policija bude bez primanja - što je vrlo moguće - onda nasilje može eskalirati.
"Da li je to pozitivno ili može li biti pozitivno? Teško je na to sa sigurnošću odgovoriti u ovom trenutku”, kaže Schwarz-Schilling.
Šta bi političari u BiH morali učiniti da održe mir, zanimalo je novinara DW.
“Politika koju su do sada provodili mora biti odmah zaustavljena. Privilegije koje su suviše dugo uživali moraju biti ukinute. Ali potrebno je i zahtjevnije uključivanje medjunarodne zajednice. A to ne vidim da se dogadja. Slično, kao i s Ukrajinom. Tamo se međunarodna zajednica probudila kada je situacija eskalirala. Isto se događa u Bosni i Hercegovini,” smatra Schwarz – Schilling.
Britanski „Independent“ u uvodniku naglašava da su se užasne „političke elite ponašale kao da ekonomija nije važna“.
Gotovo 20 godina poslije rata, Sarajevo je bilo opet u svjetskim vijestima, piše „Independent“, ističući da je narod na ulice izvela visoka nezaposlenost, korupcija i beskrajne svađe između političkih predstavnika tri nacionale zajednice u BiH. Zapaljen je i dio zgrade Predsjedništva BiH.
Bosanske vlasti ponašale su se kao da su iznenađene. Osim što su posvećeni gotovo rutinskim etničkim svađama, oni su zauzeti planiranjem raznih velikih događaja, poput junskog obilježavanja 100. godišnjice od ubojstva nadvojvode Franca Ferdinanda - događaja koji je potaknuo Prvi svjetski rat.
U jednom smislu, neredi su gotovo dobrodošli, jer godinama su se političke elite ponašale kao da je gospodarstvo nevažno, i jedino su bitni bili interesi tri etničke zajednice.
Zemlja je platila visoku cijenu za gotovo dva desetljeća zastoja. Nezaposlenost je blizu 45 posto, a gotovo jedini posao koji vrijedi imati je onaj u državnoj službi, a teško ga je dobiti bez etničko–političkih veza, podsjeća Independent.
Stanovništvo je od predratnih 4,5 milijuna svedenu na 3,8 milijuna, prema zadnjem popisu stanovništva. Većina onih koji napuštaju BiH su mladi što dodatno pogoršava ekonomske prilike.
Ipak, Zapad je bio velikodušan prema BiH, i u pogledu vremena i novca, smatra britanski list.
Zemlja je dobila ogromne količine pomoći, a politički bila je na jedan „mikro način upravljana iz Bruxellesa i Washingtona“.
"Ništa od toga nije pomoglo. Ako su demonstranti odlučili Bosnu izvesti iz kulture vlastitog fatalizma i zavisnosti, učiniti će nešto dobro. Bosanski političari ovo trebaju shvatiti kao poziv za buđenje. U suprotnom mogli bi vidjeti propalu državu na Balkanu“, zaključuje se u uvodniku Independenta.
Christian Schwarz–Schilling, koji je bio peti visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH od maja 2006. do june 2007., u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kaže kako je već duže vrijeme bio svijestan što će se dogoditi, ali da je međunarodna zajednica sve to ignorirala.
Posljedice sada mogu biti strašne. Po njegovom mišljenju “međunarodna zajednica treba preuzeti odgovornost u svoje ruke, za što joj je ovlasti dao Dejtonski mirovni sporazum”.
Na pitanje novinara da li se iz svega može izroditi nešto pozitivno, jer je veliki broj građana siromašan i gotovo nemaju što jesti, bivši visoki predstavnik ističe da stvari mogu izmaći kontroli, jer kada siromaštvo dosegne jednu granicu, kada penzioneri ne budu primali mirovine, kada učitelji nemaju plaće, a policija bude bez primanja - što je vrlo moguće - onda nasilje može eskalirati.
"Da li je to pozitivno ili može li biti pozitivno? Teško je na to sa sigurnošću odgovoriti u ovom trenutku”, kaže Schwarz-Schilling.
Šta bi političari u BiH morali učiniti da održe mir, zanimalo je novinara DW.
“Politika koju su do sada provodili mora biti odmah zaustavljena. Privilegije koje su suviše dugo uživali moraju biti ukinute. Ali potrebno je i zahtjevnije uključivanje medjunarodne zajednice. A to ne vidim da se dogadja. Slično, kao i s Ukrajinom. Tamo se međunarodna zajednica probudila kada je situacija eskalirala. Isto se događa u Bosni i Hercegovini,” smatra Schwarz – Schilling.
Britanski „Independent“ u uvodniku naglašava da su se užasne „političke elite ponašale kao da ekonomija nije važna“.
Gotovo 20 godina poslije rata, Sarajevo je bilo opet u svjetskim vijestima, piše „Independent“, ističući da je narod na ulice izvela visoka nezaposlenost, korupcija i beskrajne svađe između političkih predstavnika tri nacionale zajednice u BiH. Zapaljen je i dio zgrade Predsjedništva BiH.
Bosanske vlasti ponašale su se kao da su iznenađene. Osim što su posvećeni gotovo rutinskim etničkim svađama, oni su zauzeti planiranjem raznih velikih događaja, poput junskog obilježavanja 100. godišnjice od ubojstva nadvojvode Franca Ferdinanda - događaja koji je potaknuo Prvi svjetski rat.
U jednom smislu, neredi su gotovo dobrodošli, jer godinama su se političke elite ponašale kao da je gospodarstvo nevažno, i jedino su bitni bili interesi tri etničke zajednice.
Zemlja je platila visoku cijenu za gotovo dva desetljeća zastoja. Nezaposlenost je blizu 45 posto, a gotovo jedini posao koji vrijedi imati je onaj u državnoj službi, a teško ga je dobiti bez etničko–političkih veza, podsjeća Independent.
Stanovništvo je od predratnih 4,5 milijuna svedenu na 3,8 milijuna, prema zadnjem popisu stanovništva. Većina onih koji napuštaju BiH su mladi što dodatno pogoršava ekonomske prilike.
Ipak, Zapad je bio velikodušan prema BiH, i u pogledu vremena i novca, smatra britanski list.
Zemlja je dobila ogromne količine pomoći, a politički bila je na jedan „mikro način upravljana iz Bruxellesa i Washingtona“.
"Ništa od toga nije pomoglo. Ako su demonstranti odlučili Bosnu izvesti iz kulture vlastitog fatalizma i zavisnosti, učiniti će nešto dobro. Bosanski političari ovo trebaju shvatiti kao poziv za buđenje. U suprotnom mogli bi vidjeti propalu državu na Balkanu“, zaključuje se u uvodniku Independenta.
