U hašku sudnicu se vratio bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, nakon dva mjeseca pauze koju je dobio kako bi proučio novo objavljene dokumente tužiteljstva.
Kao novi svjedok o okolnostima početka rata u Sarajevu i okolici iskaz je dao Radomir Kezunović, bivši načelnik Uprave za vezu u MUP-u Republike Srpske.
Svjedok je ispričao kako je odstupio s mjesta predsjednika Izvršnog odbora Ilidža u travnju 1992. godine nakon što su počele ratne aktivnosti te nakon što je propalo njegovo zalaganje za multietnički sastav vodstva spomenute općine.
„Prvi strahovi na Ilidži su pokrenuti nakon Đurdevdanskog uranka 1991. godine na Romaniji“, prisjetio se svjedok Kezunović odgovarajući na pitanja tužiteljstva o okolnostima početka rata u njegovom kraju.
Na spomenutom uranku su sudjelovali optuženi Karadžić kao i vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj, a u čijim se govorima prema tužiteljstvu naziru planovi za ratne aktivnosti. Video snimak tog okupljanja može se pronaći na internetskoj stranici youtube.
Na njemu Karadžić podržava uspostavu pobunjenih SAO Krajina u Hrvatskoj, a Šešelj opisuje kartu Velike Srbije.
„Srpski četnički odredi djelovati će i na svim drugim područjima zapadne Srbije. I u srpskoj Krajini, Baranji, Zapadnom Srijemu....Mi ne damo ni pedalj teritorije od linije – Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica“, rekao je tada Šešelj, nakon čega je s govorom počeo Karadžić.
Nakon skupa u Ilidži je došlo do oružanih incidenata, pa je svjedok kao predsjednik Izvršnog odbora općine pozvao stanovništvo i sve političke čelnike da izdaju apel - o riješavanju stvari bez upotrebe oružja.
Unakrsno ispitivanje
Prema riječima svjedoka problemi su se nastavili dolaskom Sandžaklija koji su „poremetili demografsku strukturu“ Sarajeva i okolice. S druge strane kada je formiran Krizni štab općine Ilidža u travnju 1992.godine Kezunović je odstupio s mjesta predsjednika Izvršnog odbora. Tužitelju je potvrdio da mu je poznato da su uskoro na područje okolice Sarajeva počele stizati brojne srpske paravojne jedinice.
Radomir Kezunović na svjedočenju u Haškom tribunalu
„Znam da je grupa četnika Brne Gavrilović došla na Ilidžu negdje u ljeto 1992.godine, ali to je van vremena o kojem ja svjedočim“, odgovorio je svjedok podsjećajući tužitelja kako je tada on već dao ostavku, ali i potvrđujući kako su na Ilidži boravili tijekom rata i pripadnici drugih paravojnih jedinica, kao i njihovi vođe poput Šešelja. Prema riječima svjedoka, tijekom rata, srpsko stanovništvo na Ilidži je stradalo istim intenzitetom kao i stanovnici opkoljenog Sarajeva („prema onom što je vidio u medijima jer nije bio u gradu nego na Ilidži“ – napomena na prigovor Karadžića) budući da su mine i snajperski hici neprekidno dolazili iz okruženja.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Karadžić je pokušao osporiti svoju odgovornost za paravojne jedinice i Šešeljeve dobrovoljce prikazujući neke svoje presretnute razgovore dostavljene od tužiteljstva, a čiju vjerodostojnost inače osporava.
„Slažete li se da sam ja, SDS u cjelini, pa i vlast, dijelovi vlasti u kojima je sudjelovao SDS – bili uvijek protiv bilo kakvih paravojnih formacija osim vojske?“, upitao je Karadžić što mu je svjedok potvrdio, kako je rekao – budući da je to iščitavao iz njegovih „javno izrečenih stavova“.
Karadžić se trudio prikazati, ispitujući svjedoka (koji mu je većinom potvrđivao), da su lokalne srpske vlasti i njihova tijela bila nezavisna od vlade i predsjedništva Republike Srpske, poričući odgovornost za zločine koji se dogodili na području općina spomenutih u optužnici protiv njega.
„Kontrola državnih organa prema općinskim svodila se na kontrolu ustavnosti i zakonitosti, a ne nekih drugih radnji?“, upitao je Karadžić.
„Tako je“, odgovorio je svjedok koji je napomenuo da se njegov iskaz veže uz vrijeme do svibnja 1992.godine do kad je bio na funkciji.
Kao sljedeći svjedok haške optužbe o funkcioniranju SDS-a u ratnim okolnostima svjedočiti će i Radomir Nešković, bivši potpredsjednik Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke.
Kao novi svjedok o okolnostima početka rata u Sarajevu i okolici iskaz je dao Radomir Kezunović, bivši načelnik Uprave za vezu u MUP-u Republike Srpske.
Svjedok je ispričao kako je odstupio s mjesta predsjednika Izvršnog odbora Ilidža u travnju 1992. godine nakon što su počele ratne aktivnosti te nakon što je propalo njegovo zalaganje za multietnički sastav vodstva spomenute općine.
„Prvi strahovi na Ilidži su pokrenuti nakon Đurdevdanskog uranka 1991. godine na Romaniji“, prisjetio se svjedok Kezunović odgovarajući na pitanja tužiteljstva o okolnostima početka rata u njegovom kraju.
Na spomenutom uranku su sudjelovali optuženi Karadžić kao i vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj, a u čijim se govorima prema tužiteljstvu naziru planovi za ratne aktivnosti. Video snimak tog okupljanja može se pronaći na internetskoj stranici youtube.
Na njemu Karadžić podržava uspostavu pobunjenih SAO Krajina u Hrvatskoj, a Šešelj opisuje kartu Velike Srbije.
„Srpski četnički odredi djelovati će i na svim drugim područjima zapadne Srbije. I u srpskoj Krajini, Baranji, Zapadnom Srijemu....Mi ne damo ni pedalj teritorije od linije – Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica“, rekao je tada Šešelj, nakon čega je s govorom počeo Karadžić.
Nakon skupa u Ilidži je došlo do oružanih incidenata, pa je svjedok kao predsjednik Izvršnog odbora općine pozvao stanovništvo i sve političke čelnike da izdaju apel - o riješavanju stvari bez upotrebe oružja.
Unakrsno ispitivanje
Prema riječima svjedoka problemi su se nastavili dolaskom Sandžaklija koji su „poremetili demografsku strukturu“ Sarajeva i okolice. S druge strane kada je formiran Krizni štab općine Ilidža u travnju 1992.godine Kezunović je odstupio s mjesta predsjednika Izvršnog odbora. Tužitelju je potvrdio da mu je poznato da su uskoro na područje okolice Sarajeva počele stizati brojne srpske paravojne jedinice.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Karadžić je pokušao osporiti svoju odgovornost za paravojne jedinice i Šešeljeve dobrovoljce prikazujući neke svoje presretnute razgovore dostavljene od tužiteljstva, a čiju vjerodostojnost inače osporava.
„Slažete li se da sam ja, SDS u cjelini, pa i vlast, dijelovi vlasti u kojima je sudjelovao SDS – bili uvijek protiv bilo kakvih paravojnih formacija osim vojske?“, upitao je Karadžić što mu je svjedok potvrdio, kako je rekao – budući da je to iščitavao iz njegovih „javno izrečenih stavova“.
Karadžić se trudio prikazati, ispitujući svjedoka (koji mu je većinom potvrđivao), da su lokalne srpske vlasti i njihova tijela bila nezavisna od vlade i predsjedništva Republike Srpske, poričući odgovornost za zločine koji se dogodili na području općina spomenutih u optužnici protiv njega.
„Kontrola državnih organa prema općinskim svodila se na kontrolu ustavnosti i zakonitosti, a ne nekih drugih radnji?“, upitao je Karadžić.
„Tako je“, odgovorio je svjedok koji je napomenuo da se njegov iskaz veže uz vrijeme do svibnja 1992.godine do kad je bio na funkciji.
Kao sljedeći svjedok haške optužbe o funkcioniranju SDS-a u ratnim okolnostima svjedočiti će i Radomir Nešković, bivši potpredsjednik Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke.
