Odlukom vlade u Bernu da povuče Švicarsku iz višegodišnjih napora za potpisivanje značajnog sporazuma o partnerstvu s EU rizikuje se pogoršanje ekonomskih veza, ograničenja trgovine i slobode kretanja što je ujedno i veliki poraz Evropske komisije, pišu svjetski mediji.
Kolaps višegodišnjih pregovora
Švicarska vlada se povukla iz višegodišnjih pregovora s Evropskom unijom (EU) o sveobuhvatnom paketu bilateralnih sporazuma, nakon što dvije strane nisu uspjele postići sporazum o prekograničnom kretanju tražitelja posla i drugim ključnim pitanjima, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Ministar vanjskih poslova Ignjacio Kasis (Ignazio Cassis) rekao je da je vlada izvijestila predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen (von der Leyen) o odluci Švicarske da se povuče iz razgovora - slomu koji bi, ukazuje list, mogao odjeknuti u Britaniji koja nastoji utvrditi vlastite veze s EU nakon Bregzita (Brexit).
Kolaps pregovora mogao bi imati značajne posljedice za bogatu alpsku državu s oko 8,5 miliona stanovnika i u kojoj živi otprilike 1,4 miliona građana EU, dok oko 340.000 ljudi putuje preko granice kako bi radilo u nizu švicarskih industrija.
Pregovori su uglavnom posrnuli oko zahtjeva Evropske unije da njeni građani imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, uključujući one koji traže posao. Švicarska se oduprla takvom potezu, jer bi to, kako je rekao Kasis, moglo značiti "promjenu paradigme" koja bi vjerovatno omogućila nešvicarskim građanima da dobivaju prava na socijalno osiguranje.
Kasis je naglasio da se Švicarska nada da će ostati blizak partner 27-člane unije s kojom ima više od 100 bilateralnih ugovora, ali također je sugerisao da njegova zemlja zaslužuje poštovanje koje nije dobila od EU. Evropska komisija izrazila je žaljenje zbog, kako je nazvala, "jednostrane" švicarske odluke dodajući da će pažljivo analizirati učinak ove najave.
Briselska upozorenja
Odluka švicarskog Federalnog savjeta od srijede, 26. maja, da okonča razgovore s Briselom, koji su počeli 2014., znači da dvije strane neće moći da nadograde niz bilateralnih sporazuma koji pokrivaju pitanja od trgovine preko transporta do medicinskih sredstava, nekih starih skoro 50 godina, ukazuje je Politiko (Politico).
Brisel je upozorio da će ovi bilateralni sporazumi "neizbježno zastarjeti" zaprijetivši da bez šireg sporazuma o partnerstvu "neće biti zaključeni novi sporazumi sa Švicarskom a postojeći sporazumi možda neće biti obnovljeni".
Nervozna reakcija, kako ističe briselski portal, ukazuje na to da bi odnosi EU s alpskom državom mogli biti turbulentni s mnogo toga na ulogu: Švicarska je četvrti najveći trgovinski partner EU, dok je EU najveći trgovinski partner Švicarske.
U zdravstvenom sektoru, švicarska odluka će čak imati trenutni uticaj. U srijedu je također istekao sporazum o međusobnom priznavanju medicinskih proizvoda, što znači da će proizvođačima biti komplikovanije da trguju takvim uređajima.
Poremećaji se očekuju i u širim ekonomskim odnosima. Iako sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Švicarske iz 1972. ostaje nepromijenjen odbacivanjem okvirnog sporazuma, Njemačko-švicarska privredna komora upozorila je da će bez "neophodnih ažuriranja" trgovinskog sporazuma biti stvorene skupe prepreke za kompanije.
Problemi bi se mogli pojaviti i u prehrambenom sektoru, gdje ne postoji usaglašenost po pitanjima kao što je označavanje hrane. Neuspjeh u finalizaciji sporazuma znači i da će švicarske aviokompanije imati manji pristup tržištu vazdušnog saobraćaja u EU, s istim ograničenjima za avioprijevoznike iz EU na švicarskom tržištu.
Ekonomska smrt
Neuspjeh dviju strana da postignu novi krovni politički ugovor koji bi zamijenio mješavinu pojedinačnih aranžmana pretvara se u ekonomsku smrt za Švicarsku koja se suočava sa sve većim zaprekama na jedinstvenom evropskom tržištu, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg) dodajući da bi pogoršanje veza moglo naštetiti švicarskom tržištu električne energije, njenim industrijskim firmama ili bankarskom sektoru.
"To je minsko polje koje se nažalost izvodi pred nas… Svaka od mina će eksplodirati", rekao je profesor političkih nauka sa Univerziteta u Ženevi Rene Švok (Schwok).
Sporazum obuhvata oko dvije trećine trgovine industrijskim proizvodima između dva entiteta, dodaje Blumberg. Ulozi su veliki jer je 80 odsto direktnih ulaganja u Švicarsku došlo iz EU u 2018., dok je polovina švicarskog izvoza robe namijenjena zemljama EU, odnosno Švicarska više izvozi u EU nego u Kinu i SAD zajedno.
Već je 2019. Brisel pokušao nametnuti sporazum presijecanjem pristupa Švicarskoj u trgovanju dionicama u EU. To nije uspjelo i sada EU povećava uloge. Ranije ove godine švicarski željeznički prijevoznik SBB nije mogao učestvovati u istraživačkom programu EU koja je, kako izgleda, manje voljna da ublaži svoj stav nakon iskustva s Bregzitom (Brexit).
Okvirni sporazum predstavljen je još 2018. radi pojednostavljenja veza između EU i Švicarske, koji je pak izrazito nepopularan u Švicarskoj jer su nacionalisti zabrinuti da će njihova zemlja izgubiti nezavisnost, a sindikati u strahu da će dovesti do priliva stranih radnika i nagristi visoke lokalne plate.
Izvor frustracija
Odluka Berna da napusti pregovore o bližim vezama s EU dovela je do brzog prijekora iz Brisela koji upozorava na neizbježno pogoršanje saradnje uz naglasak da “povlašteni pristup jedinstvenom tržištu mora značiti poštivanje istih pravila i obaveza”, prenosi Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Odnosi Evropske unije i Švicarske dugo su bili izvor frustracija u Briselu koji je na temelju više od 100 bilateralnih ugovora dopuštao bogatoj alpskoj državi pristup jedinstvenom tržištu u zamjenu za otvorene granice i usklađivanje švicarskog i EU prava.
Razgovori o preuređivanju ovih aranžmana započeli su 2014., ali su postali hitniji nakon Bregzita zbog zabrinutosti EU. Odluka Berna da napusti pregovore znači da bi nestankom postojećih ugovora trgovina i imigracija između Evrope i Švicarske mogla biti dramatično ograničena, ističe londonski list.
Švicarska vlada saopštila je da je započela s pripremanjem zaliha medicinske opreme i preduzela druge "preventivne mjere", poput pravne zaštite švicarskih firmi koje se kotiraju na berzi, očekujući da će EU uskoro postaviti prepreke.
Iako će se najoštrije posljedice vjerovatno osjetiti u Švicarskoj, povlačenje Berna iz pregovora, kako ukazuje Fajnenšl tajms, također predstavlja diplomatski neuspjeh višegodišnjeg političkog angažmana Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Juncker), bivšeg predsjednika Evropske komisije i njegove nasljednice Ursule fon der Lajen.
‘Crna srijeda’
Dvije strane se mogu osloniti na raznovrsne bilateralne sporazume, ali ti će poslovi na kraju zastarjeti pa Švicarska neće imati pristup područjima jedinstvenog tržišta koja se mijenjaju, naglasio je BBC dodajući da će prema procjenama, bilateralni ugovor o trgovini medicinskih tehnoloških proizvoda koji je otkazan ove sedmice koštati švicarsku industriju oko 104 miliona eura.
Reakcije u Švicarskoj su, dodaje britanski javni servis, bile podijeljene.
Desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) pozdravila je propast razgovora kao "pobjedu švicarskog samoopredjeljenja", dok su sindikati također bili zadovoljni jer su bili zabrinuti zbog uticaja na zaštitu plata i javnih usluge.
No, ističe BBC, većina političkih stranaka u Švicarskoj bila je kritična: predsjednik Socijalističke stranke Rodžer Nordman (Roger Nordmann) opisao ju je kao "Crnu srijedu".
S druge strane, predsjednik švicarske konfederacije Gi Parmalen (Guy Parmelin) odbacio je izraz "crna srijeda" i rekao da se nada plodnom "resetovanju odnosa", dodajući da su Švicarska i EU ostali prvoklasni partneri. Čak i bez sporazuma, kako je kazao, u zajedničkim interesima bilo im je zadržati "dokazani bilateralni pristup".
Facebook Forum