Svi protiv svih: Politička partnerstva i raskidi u BiH

Problemi u prekompoziciji vlasti u Federaciji, ali i sukobi vladajućih stranaka u RS presudili su, čini se, partnerstvo vladajuće šestorke u BiH. Uspostavom nove koalicije u koju je, umjesto Stranke demokratske akcije (SDA), ušla Stranka za bolju budućnost (SBB), najavljeno je da će 2013. biti evropska godina Bosne i Hercegovine. Umjesto evropskog puta, BiH nikada nije bila udaljenija od EU.

Dok se najavljuju nova partnerstva, u atmosferi svi protiv svih, analitičari se slažu kako nove prekompozicije vlasti ne mogu dati toliko potrebne rezultate u BiH jer se ne radi o programskim, već o uskostranačkim koalicijama.

Platforma o političkom djelovanju Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Srpske demokratske stranke više ne vrijedi. Nakon što je početkom ove godine lider SDS-a Mladen Bosić ustvrdio da RS-u ne prijeti opasnost ni od međunarodne zajednice ni od Sarajeva, već od kriminala i korupcije vlasti, uslijedio je žestok odgovor Milorada Dodika, koji je SDS označio izdajničkom strankom.

Zvaničan raskid političkog partnerstva objavljen je nakon incijative za smjenu Mirka Šarovića sa mjesta državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, inače člana najužeg odbora SDS-a.

„Onda se sve pretvorilo u jurenje samopromocije ličnih interesa pojedinaca iz SDS-a i njihovog zapošljavanja, i, naravno, praćenja politike i onoga što je SNSD već etablirao, a to je jasna pozicija RS u BiH. I mi smo to mnogli da gradimo bez SDS-a“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

„Njihovim napadom na Mirka Šarovića završena je mogućnost bilo kakvih dogovora, koji su u zadnje vrijeme, ruku na srce, i bili u vrlo suženom obimu, miješaće se ponovo karte i biće vjerovatno promjena“, ocjenjuje Mladen Bosić, SDS.

Za smjenu Šarovića neophodni su glasovi SDP-a, dva HDZ-a i Saveza za bolju budućnost u Paralemntarnoj skupštini, koji su do sada činili vladajuću koaliciju. Dodik za sada može računati samo sa glasovima Čovićevog HDZ-a, dok sa SDP-om slijede razgovori.

„SDP će se u svakom slučaju, kad dobije detaljniju informaciju, o tome očitovati“, rekao je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija.

„Kad su u pitanju SNSD i HDZ već par godina postoji vrlo jasan partnerski odnos, koji ima vrlo jasne principe djelovanja, rada i međusobnoga uvažavanja“, naveo je lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Podsjetimo da je SDA već zauzela stav kako protiv Šarovićeve smjene neće glasati jer nije dio vladajuće većine, kojom ne namjerava postati prije narednih izbora. No u ovoj stranci su potvrdili intenzivne pregovore na federalnom nivou sa dva HDZ-a i Savezom za bolju budućnost.

Nedostatak političke vizije

Zbog problema u popunjavaju Ustavnog suda, još uvijek nije odgovoreno na izglasavanje nepovjerenja federalnoj vladi, zbog čega navedene stranke, federalni partneri SDP-a, još uvijek nisu ušle u vlast, samim tim ni u obećane odbore javnih preduzeća i institucija. Fehim Škaljić, SBB:

„Ja mogu da kažem da smo potpuno nezdovoljni ulogom u vladi našeg partnera u parlamentarnoj većini, SDP-om BiH, i da ćemo vrlo vjerovatno prekinuti to partnerstvo.“

Sulejman Tihić, SDA:

„Kad je u pitanju državni nivo, SDA je zainteresovana za rješenje pitanja koja će omogućiti aplikaciju za kandidatski status za članstvo u EU, odnosno MAP program - NATO. Međutim, nismo zainteresovani da budemo dio Vijeća ministara. Kad je u pitanju federalna vlada, u narednom periodu su otvorene sve opcije.“

Iako se o novim koalicijama mjesecima govori, Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke, ne vjeruje da su neka trajnija partnerstva moguća, posebno nekoliko mjeseci uoči izborne godine:

„Mislim da je to ono vječito pitanje kojemu smo izloženi zadnjih nekoliko godina, a to je stalna prekompozicija i stvaranje nekih novih, zapravo starih koalicija. Mislim da imamo na djelu neku vrstu političkog ponašanja bez ikakve vizije, što govori o potrošenosti političkih aktera, tako da i u ovoj najavi nekih novih vjetrova upravo stoji nedostatak političke vizije.“

Ukoliko do prekompozicija vlasti i dođe, Ivica Ćavar iz Centra Civilnih Inicijativa kaže kako su pomaci u BiH ilozorni jer se radi matematičkim, a ne programskim koalicijama.

„Često se događa da su građani prevareni jer lideri političkih stranaka ulaze u određene koalicije koje nisu najavljivali prije izbora - i u svim tim kombinatorikama građani su jedini i stvarni gubitnici", napominje Ćavar.

Početkom oktobra političke lidere očekuje sastanak sa zvaničnim Briselom i pitanja oko kojih se nisu uspjeli dogovoriti ni u posljednjoj koaliciji. Glavne teme biće izvršenje sudske odluke u predmetu Sejdić - Finci, uspostava efikasnog mehanizma koordinacije, ali i buduća podrška Bosni i Hercegovini putem evropskih IPA fondova, koji su, podsjetimo, u nekoliko projekata zbog neefikasnosti vlasti već otkazani.