Vijeće ministara BiH, nakon 100 dana rada, moglo bi se pohvaliti radom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, čijom zaslugom, od ove godine, Bosna i Hercegovina može izvoziti mlijeko i krompir. Na čelu Ministarstva se nalazi Mirko Šarović, koji u intervjuu za naš program, govori o daljim planovima, unapređenju ambijenta za domaće privrednike, te regionalnoj ekonomskoj saradnji.
RSE: Gospodine Šarović, prošlo je stotinu dana rada novog saziva Vijeća ministara. Predsjedavajući je rad ocijenio zadovoljavajućim, tvrdeći kako je bio konstruktivan. Ono što se u prvi plan stavlja jeste reformska agenda, koja je usvojena tek prošle sedmice. Je li to dovoljno da rad bude zadovoljavajući i konstruktivan?
Šarović: Zadovoljan sam onim što je urađeno u prvih sto dana, iako je činjenica da je moglo da se uradi i više. Predsjedavajući je iznio neke osnovne detalje. Ja mogu više da govorim iz ugla ministarstva kojeg ja predstavljam i u tom smislu mi smo neke svoje planove ostvarili – riješili smo pitanje standarda, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi i krompir.
RSE: Koliko će to, izvoz mlijeka i krompira u Evropsku uniju, pomoći domaćim proizvođačima?
Šarović: S obzirom na to da smo velike količine mlijeka izvozili i ranije, posebno u Hrvatsku, da nam je to onemogućeno posljednje dvije i po godine, da je za mljekarski sektor vezano petnaestak hiljada kooperanata, smatramo da je to velika stvar i dobar preduslov, a sada je na drugima da se osvoji to tržište, i kvalitetom i količinom, i da praktično omogućimo napredak čitavog ovog značajnog poljoprivrednog sektora. Isto je i za krompir. Mi proizvodimo nekih 300.000 tona. Mi smo uvjereni da se ta količina može povećati, bar za 50 posto, i da to bude naš brend, zajedno sa drugim voćarskim i povrtlarskim kulturama, gdje smo zadovoljili standarde Evropske unije.
RSE: Osim vanjske trgovine, ministarstvo je zaduženo i za ekonomske odnose. Vi ste prošle sedmice potpisali jedan dokument sa srbijanskim ministrom, gospodinom Rasimom Ljajićem, o zajedničkom učešću Bosne i Hercegovine i Srbije na sajmovima turizma u Moskvi i Londonu. Šta to zapravo znači – da li to pospješuje regionalnu saradnju ili je prosto jeftinija varijanta?
Šarović: Srbija ima zakupljene izlagačke prostore i u Londonu i u Moskvi, besplatno će ih ustupiti Bosni i Hercegovini. Na nama je da se mi u BiH pripremimo i nastupimo na ovim sajmovima. Mi ćemo to svakako i učiniti.
RSE: Kad pominjemo regionalnu saradnju – kakva je ona u oblasti ekonomskih odnosa, ali i vanjske trgovine sa drugim bh. susjedima i uopšte ovdje na Balkanu?
Šarović: Oni se odvijaju kroz sporazum CEFTA, iz kojeg je Hrvatska istupila prije dvije i po godine, ali saradnja sa Hrvatskom i trgovina s ovom susjednom zemljom potpada pod ovu regionalnu saradnju. Srbija i Hrvatska su među najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima Bosni i Hercegovini. Tu značajan dio roba izvozimo, ali mnogo veći uvozimo. Imamo loš spoljnotrgovinski odnos, odnosno imamo deficit s ovim zemljama. Na nama je da ga popravimo i da bude približan našem uvozu iz ovih zemalja. Mogućnosti za regionalnu saradnju su značajno veće. Treba da uklonimo necarinske tehničke barijere koje su prisutne, posebno za bh. proizvode. U tom smislu ovo ministarstvo intenzivno radi sa susjednim zemljama, ali, možda nam je potrebno više regionalnih projekata u infrastrukturi, jer većina robne razmjene obavlja se drumskim saobraćajem, manje željezničkim i skoro nikako avionskim i riječnim. U tom smislu lošu infrastrukturu treba da popravimo kroz zajedničke regionalne projekte i vjerovatno ćemo u narednim mjesecima imati neke konkretne stvari na stolu.
RSE: Znači li to da su bh. privrednici u pravu kad kažu da država ne čini dovoljno da im pomogne kako bi mogli više izvoziti i na regionalno tržište, ali i na tržište Evropske unije i šire?
Šarović: Svakako. Uvijek prostora za tu veću podršku postoji - ja radije koristim riječ podršku nego zaštitu – pogotovo što se ta podrška u Bosni i Hercegovini odvija kroz više nivoa vlasti, od lokalnog, entitetskog do državnog. Posebno akcent stavljam na podsticaje koji su po deset i više puta manji nego što je to u zemljama regiona i otuda naši proizvođači ne mogu da budu konkurentni, posebno u oblasti poljoprivrede. To je zaista najizraženije. U tom smislu svi nivoi vlasti, uključujući i državni, treba da u kontinuitetu rade na podršci, povećanju te podrške, podsticajima koji su negdje samo tri posto od budžeta, iako je zakonski maksimum duplo veći.
RSE: I na kraju - i u prošlom sazivu Vijeća ministara, Vi ste proglašeni najboljim ministrom. U ovom sazivu, velika je vijest bila da Bosna i Hercegovina može izvoziti mlijeko i krompir. Šta su Vam dalji koraci u periodu do kraja godine?
Šarović: Bilo bi neskromno da kažem da mi ne gode ovakve pohvale koje dolaze sa druge strane. Naši planovi za narednih pet-šest mjeseci su vrlo, vrlo obimni, s obzirom na složenost ministarstva. Da izdvojim samo nekoliko. Pokušaćemo na ministarskoj konferenciji sa ministrima poljoprivrede Republike Srpske i Federacije da obezbijedimo podršku za uvođenje plavog dizela. Ovo ministarstvo će nositi tu aktivnost ukoliko bude saglasnosti. Mi mislimo da je to za poljoprivrednike vrlo dobro. Krenuli smo s akcionim planom za stvaranje uslova za izvoz mesa, peradi i jaja u Evropsku uniju i u tom smislu tražićemo podršku drugih, jer to ne možemo iznijeti sami, ali smo spremni da koordiniramo i da budemo centralno tijelo koje će da nosi ovaj projekat. U oblasti energetike spremamo se za više regionalnih projekata u kojima će da učestvuje Bosna i Hercegovina. Jedan je poznat, to je ovaj dalekovod Srbija-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, odnosno Višegrad-Bajina Bašta-Pljevlja. Nadam se da će ih kroz investicioni fond za Zapadni Balkan biti više.
