Nastavlja se blokada riječkog i pulskog sveučilišta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjevi su poznati – besplatno studiranje za sve!
Studenti već drugi dan prosvjeduju i blokiraju dva sveučilišta i jedan fakultet, resorni ministar Radovan Fuchs kaže kako je većina njihovih zahtjeva već ispunjena i da će brucoši koji se sljedeće jeseni budu upisivali imati besplatan studij, a rektorski zbor je protiv blokade i traži da studenti omoguće redovito održavanje nastave.
Protiv čega, a za što se prosvjeduje, pitali smo danas na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
„Želimo javno finaciranje na svim razinama studiranja, znači od prediplomskog i diplomskog do postdiplomskog, da se iz proračuna financiraju sve potrebe visokih učilišta i sveučilišta i studij svakog studenta, a sve to umjesto sadašnjeg stanja koje uključuje visoke školarine, na pojedinim fakultetima strašno visoke, ali i naznake da će po pitanju školarina biti sve gore!“
Kriza se već koristi kao alibi za otpuštanja, smanjenje prava radnicima... Ne bojite li se da će i vama slegnuti ramenima i reći da je situacija složena, i da novaca jednostavno nema?
Foto: Enis Zebić „Sve je moguće! Već se tijekom naše prve blokade fakulteta ovoga proljeća upotrebljavala takva argumentacija, a to je skroz netočno i deplasirano. Mi uopće ne tražimo izdvajanje novih sredstava, nego samo preusmjeravanje postojećih sredstava.“
Ne želimo da sveučilište bude mehanizam za širenje sustava socijalne nejednakosti, dodaje drugi student.
„To je nešto što je zapravo svima jasno, i što je oduvijek bilo prisutno, međutim nitko se do sada nije imao snage s tim pozabaviti. Čini mi se da je nekako 'okidač' za sve ovo agresija na cjelokupni javni sektor – obrazovni sustav, zdravstveni sustav, mirovinski sustav – dakle sve ove reforme koje se ne događaju samo u Hrvatskoj i koje zapravo idu na ruku privatnom kapitalu i interesima umnažanja profita.“
A neki bi željeli samo studirati i diplomirati.
PRIZEMNI PROGRAMI?
„Ja se osobno ne slažem sa ovom metodom, i nadam se da neće dugo potrajati, jer mi ometa nastavu. Mislim da ću možda opet na kraju imati problema sa ispitima zbog toga, i to mi se stvarno ne da opet prolaziti.“
RSE: „Ovoga ljeta si imala problema s ispitima?“
„Imala sam manjih problema, jer nismo imali neke kolokvije, pa smo imali ogromne ispite koje je trebalo položiti i tako.“
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski kaže za naš radio da je malo neozbiljno dizati revoluciju sa zahtjevima za čije ispunjenje je dovoljno tri promila proračuna.
„Po mom sudu, studenti imaju pravo samo u jednoj, ali važnoj točki, a to je – da ministarstvo nije pripremilo prijedlog zakona koji bi ona politička obećanja koja su davana od travnja naovamo pokazao kao ozbiljna. Tek se prije nekoliko dana pojavila prva radna verzija teksta.“
Promijenjeno je jedno povjerenstvo, i ustrojeno drugo kojem je sam Puhovski na čelu. Povjerenstvo je tek danas dobilo nacrt zakona. Prosvjednici su utoliko u pravo što zamjeraju Vladi da bez zakonskog reguliranja besplatnog studiranja ide u izglasavanje proračuna, ali za njihove zahtjeve potrebno je svega 2 do 3 promila tog proračuna, kaže profesor Puhovski.
„A to istovremeno pokazuje da naši sudenti i studentice, za razliku od onih u Njemačkoj i Austriji, imaju potpuno prizemne programe. Dok se tamo radi o prosvjedu protiv bolonjskog procesa i toga da se univerzitet svodi na školicu, ovdje se sve svodi na takozvano besplatno školstvo koje zapravo ni po njihovom prijedlogu nije besplatno, nego je zapravo školstvo za koje studenti i studentice ne plaćaju školarinu, a ta je školarina u najgorem slučaju 8 do 10 posto troškova studija.“
Studenti već drugi dan prosvjeduju i blokiraju dva sveučilišta i jedan fakultet, resorni ministar Radovan Fuchs kaže kako je većina njihovih zahtjeva već ispunjena i da će brucoši koji se sljedeće jeseni budu upisivali imati besplatan studij, a rektorski zbor je protiv blokade i traži da studenti omoguće redovito održavanje nastave.
Protiv čega, a za što se prosvjeduje, pitali smo danas na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
„Želimo javno finaciranje na svim razinama studiranja, znači od prediplomskog i diplomskog do postdiplomskog, da se iz proračuna financiraju sve potrebe visokih učilišta i sveučilišta i studij svakog studenta, a sve to umjesto sadašnjeg stanja koje uključuje visoke školarine, na pojedinim fakultetima strašno visoke, ali i naznake da će po pitanju školarina biti sve gore!“
Kriza se već koristi kao alibi za otpuštanja, smanjenje prava radnicima... Ne bojite li se da će i vama slegnuti ramenima i reći da je situacija složena, i da novaca jednostavno nema?
Ne želimo da sveučilište bude mehanizam za širenje sustava socijalne nejednakosti, dodaje drugi student.
„To je nešto što je zapravo svima jasno, i što je oduvijek bilo prisutno, međutim nitko se do sada nije imao snage s tim pozabaviti. Čini mi se da je nekako 'okidač' za sve ovo agresija na cjelokupni javni sektor – obrazovni sustav, zdravstveni sustav, mirovinski sustav – dakle sve ove reforme koje se ne događaju samo u Hrvatskoj i koje zapravo idu na ruku privatnom kapitalu i interesima umnažanja profita.“
A neki bi željeli samo studirati i diplomirati.
PRIZEMNI PROGRAMI?
„Ja se osobno ne slažem sa ovom metodom, i nadam se da neće dugo potrajati, jer mi ometa nastavu. Mislim da ću možda opet na kraju imati problema sa ispitima zbog toga, i to mi se stvarno ne da opet prolaziti.“
RSE: „Ovoga ljeta si imala problema s ispitima?“
„Imala sam manjih problema, jer nismo imali neke kolokvije, pa smo imali ogromne ispite koje je trebalo položiti i tako.“
Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski kaže za naš radio da je malo neozbiljno dizati revoluciju sa zahtjevima za čije ispunjenje je dovoljno tri promila proračuna.
Po mom sudu, studenti imaju pravo samo u jednoj, ali važnoj točki, a to je – da ministarstvo nije pripremilo prijedlog zakona koji bi ona politička obećanja koja su davana od travnja naovamo pokazao kao ozbiljna
„Po mom sudu, studenti imaju pravo samo u jednoj, ali važnoj točki, a to je – da ministarstvo nije pripremilo prijedlog zakona koji bi ona politička obećanja koja su davana od travnja naovamo pokazao kao ozbiljna. Tek se prije nekoliko dana pojavila prva radna verzija teksta.“
Promijenjeno je jedno povjerenstvo, i ustrojeno drugo kojem je sam Puhovski na čelu. Povjerenstvo je tek danas dobilo nacrt zakona. Prosvjednici su utoliko u pravo što zamjeraju Vladi da bez zakonskog reguliranja besplatnog studiranja ide u izglasavanje proračuna, ali za njihove zahtjeve potrebno je svega 2 do 3 promila tog proračuna, kaže profesor Puhovski.
„A to istovremeno pokazuje da naši sudenti i studentice, za razliku od onih u Njemačkoj i Austriji, imaju potpuno prizemne programe. Dok se tamo radi o prosvjedu protiv bolonjskog procesa i toga da se univerzitet svodi na školicu, ovdje se sve svodi na takozvano besplatno školstvo koje zapravo ni po njihovom prijedlogu nije besplatno, nego je zapravo školstvo za koje studenti i studentice ne plaćaju školarinu, a ta je školarina u najgorem slučaju 8 do 10 posto troškova studija.“
