SAD su saopštile da su kasno sinoć uspjele da ubijede četiri velike evropske naftne kompanije da napuste poslovne veze sa Iranom kako bi se izbjegle američke sankcije, zbog spornog nuklernog programa Tehereana.
Naftne kompanije sa kojima je Vašington postigao dogovor, neka su od najvećih imena u energetskom biznisu saopštio je zamjenik američkog državnog sekretarta (James Steinberg) Džejms Stajnberg.
"Četiri velike međunarodne naftne kompanije – Total Francuske, Statoil Norveške, Eni iz Italije, Shell iz Kraljevine Holandije i Velike Britanije - obećale su da će u potpunosti prekinuti investiranje u energetski sektor Irana", istakao je Stajnberg.
Džejms Stajnberg, zamenik američkog državnog sekretara
Prema Stajnbergu četiri evropska energetska giganta su se saglasila da prekinu saradnju sa Iranom da bi izbjegli posledice od američkim sankcijama.
Odluka kompanija označava veliku pobjedu Vašingtona u primjeni novih ekonomskih pritisaka na Teheran da bi sarađivao sa Ujedinjenim nacijma i zahtjeva da se odreknu nuklearnih aktivnosti koje bi mogle da se koriste za izradu nuklearnog oružja, kao i nuklearne energije.
Stajnberg je pozdravio potez naftnih kompanija i upozorio druge energetske firme da učine isto ili će se suočiti sa istragom SAD o njihovim aktivnostima.
"Iran naoružan nuklearnim oružjem bi mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost i stabilnost u dijelu svijeta od ključnog značaja za naše interese i zdravlje globalne ekonomije. Kao posljedicu, verujemo da bi međunarodna zajednica trebala zajednički da prekine sve poslove prema Iranu. Ipak, neke međunarodne naftne kompanije još uvjek nijesu okončale aktivnosti u naftnom sektoru Irana, i zbog toga je Stejt department pokreno istragu protiv te kompanije", naglasio je on.
Stajnberg je precizirao da je Stejt department odlučio da uvede sankcije Naftiran Intertrade Društvo (Nico), sa sjedištem u Švajcarskoj zbog učešće u energetskom sektoru Irana. On nije pomenuo imena drugih kompanija koje bi mogle biti pod istragom .
Pritisak na strane energetske kompanija predstavlja prvi korak primjene novog američkog zakona koji je u julu potpisao predsjednik Barak Obama o pooštravanju američkih sankcije Iranu. Zakon je trebalo da pooštri posljednju rundu sankcija protiv Teherana, odobrenu mjesec dana ranije u junu u UN.
Obamine "sveobuhvatne sankcije Iranu”, posebno su ciljane na kompanije koje pomažu Teheranu da rafinira benzin i dizel gorivo. Iran trenutno nije u mogućnosti da prerađuje dovoljno goriva za svoje domaće potrebe i mora da uvozi oko 40 odsto benzina i 11 odsto dizel goriva.
Shell - benziska stanica, ilustrativna fotografija
Međunarodne kompanije koje prkose SAD rizikuju da izgube pristup američkom tržištu na različite načine. Prema novom zakonu, koji se nadovezuje na već postojeće sankcije Iranu, kompanijama može biti zabranjeno da prebacuju novac preko banaka u SAD, zabranjeno da sklapaju ugovore sa američkom vladom te budu predmet drugih ograničenja. Zbog toga što mnogo velikih svjetskih naftnih kompanija imaju filijale u SAD, ove sankcije mogle bi ozbiljno štetiti njihovom poslovanju .
Kako prenosi svjetska štampa, neće se samo evropske kompanije uzdržati od poslovanja sa Iranom već se i najavća japanska naftana kompanija takođe se sprema da objavi izlazak iz poslova sa Iranom .
Takođe, prema navodima State departmenta, ruski Lukoil , indijski Reliance i turski Turpars takođe su prekinuli ili namjeravaju prestati sa prodavanjem benzina i prerađenog dizel goriva.
SAD nijesu jendine koje su nakon Savjeta bezbjednosti UN, pooštrile sankcije protiv Irana, to su u julu takođe učinile EU i Kanada.
Stajberhg je obajasnio da je važno da Iran shvati da će snositi posljedice zbog spornog nuklearnog program i da postoji način da se izbjegnu te posljedice.
Iran stalno ponavlja da su njihove nuklearne aktivnosti u potpunosti usmjerenje u mirnodopske svrhe. Međutim, posmatračka agencija UN - Međunarodna agencija za atomsku energiju u više navrata je upozoravala da Teherena ne dozvoljva da se izvrši kompletan uvid u njihov nuklerni program i insistirali na tome da je nužno prekinuti nuklerne aktivnosti koje bi mogle dovesti do izrade nuklearne bombe.
Naftne kompanije sa kojima je Vašington postigao dogovor, neka su od najvećih imena u energetskom biznisu saopštio je zamjenik američkog državnog sekretarta (James Steinberg) Džejms Stajnberg.
"Četiri velike međunarodne naftne kompanije – Total Francuske, Statoil Norveške, Eni iz Italije, Shell iz Kraljevine Holandije i Velike Britanije - obećale su da će u potpunosti prekinuti investiranje u energetski sektor Irana", istakao je Stajnberg.
Prema Stajnbergu četiri evropska energetska giganta su se saglasila da prekinu saradnju sa Iranom da bi izbjegli posledice od američkim sankcijama.
Odluka kompanija označava veliku pobjedu Vašingtona u primjeni novih ekonomskih pritisaka na Teheran da bi sarađivao sa Ujedinjenim nacijma i zahtjeva da se odreknu nuklearnih aktivnosti koje bi mogle da se koriste za izradu nuklearnog oružja, kao i nuklearne energije.
Stajnberg je pozdravio potez naftnih kompanija i upozorio druge energetske firme da učine isto ili će se suočiti sa istragom SAD o njihovim aktivnostima.
"Iran naoružan nuklearnim oružjem bi mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost i stabilnost u dijelu svijeta od ključnog značaja za naše interese i zdravlje globalne ekonomije. Kao posljedicu, verujemo da bi međunarodna zajednica trebala zajednički da prekine sve poslove prema Iranu. Ipak, neke međunarodne naftne kompanije još uvjek nijesu okončale aktivnosti u naftnom sektoru Irana, i zbog toga je Stejt department pokreno istragu protiv te kompanije", naglasio je on.
Stajnberg je precizirao da je Stejt department odlučio da uvede sankcije Naftiran Intertrade Društvo (Nico), sa sjedištem u Švajcarskoj zbog učešće u energetskom sektoru Irana. On nije pomenuo imena drugih kompanija koje bi mogle biti pod istragom .
Pritisak na strane energetske kompanija predstavlja prvi korak primjene novog američkog zakona koji je u julu potpisao predsjednik Barak Obama o pooštravanju američkih sankcije Iranu. Zakon je trebalo da pooštri posljednju rundu sankcija protiv Teherana, odobrenu mjesec dana ranije u junu u UN.
Obamine "sveobuhvatne sankcije Iranu”, posebno su ciljane na kompanije koje pomažu Teheranu da rafinira benzin i dizel gorivo. Iran trenutno nije u mogućnosti da prerađuje dovoljno goriva za svoje domaće potrebe i mora da uvozi oko 40 odsto benzina i 11 odsto dizel goriva.
Međunarodne kompanije koje prkose SAD rizikuju da izgube pristup američkom tržištu na različite načine. Prema novom zakonu, koji se nadovezuje na već postojeće sankcije Iranu, kompanijama može biti zabranjeno da prebacuju novac preko banaka u SAD, zabranjeno da sklapaju ugovore sa američkom vladom te budu predmet drugih ograničenja. Zbog toga što mnogo velikih svjetskih naftnih kompanija imaju filijale u SAD, ove sankcije mogle bi ozbiljno štetiti njihovom poslovanju .
Kako prenosi svjetska štampa, neće se samo evropske kompanije uzdržati od poslovanja sa Iranom već se i najavća japanska naftana kompanija takođe se sprema da objavi izlazak iz poslova sa Iranom .
Međunarodne kompanije koje prkose SAD rizikuju da izgube pristup američkom tržištu na različite načine, kompanijama može biti zabranjeno da prebacuju novac preko banaka u SAD ili da sklapaju ugovore sa američkom vladom
Takođe, prema navodima State departmenta, ruski Lukoil , indijski Reliance i turski Turpars takođe su prekinuli ili namjeravaju prestati sa prodavanjem benzina i prerađenog dizel goriva.
SAD nijesu jendine koje su nakon Savjeta bezbjednosti UN, pooštrile sankcije protiv Irana, to su u julu takođe učinile EU i Kanada.
Stajberhg je obajasnio da je važno da Iran shvati da će snositi posljedice zbog spornog nuklearnog program i da postoji način da se izbjegnu te posljedice.
Iran stalno ponavlja da su njihove nuklearne aktivnosti u potpunosti usmjerenje u mirnodopske svrhe. Međutim, posmatračka agencija UN - Međunarodna agencija za atomsku energiju u više navrata je upozoravala da Teherena ne dozvoljva da se izvrši kompletan uvid u njihov nuklerni program i insistirali na tome da je nužno prekinuti nuklerne aktivnosti koje bi mogle dovesti do izrade nuklearne bombe.