Danska i Švedska nastoje ograničiti proteste na kojima se spaljuje Kur'ana i druge svete knjige koji su izazvali diplomatske napetosti i ljutite demonstracije u muslimanskim zemljama.
Suočene s oštrim reakcijama zbog antimuslimanskih postupaka, skandinavske zemlje ističu da ostaju predani slobodi izražavanja kao ključnoj vrijednosti, ali da takvi protesti idu u korist ekstremistima i predstavljaju sigurnosnu prijetnju, pišu svjetski mediji.
Zabrinutost zbog sigurnosti
Danska vlada najavila je da će istražiti pravna sredstva za zaustavljanje protesta koji uključuju spaljivanje svetih spisa, navodeći zabrinutost za sigurnost, nakon reakcije zbog takvih incidenata u kojima je skrnavljen Kur'an u Danskoj i Švedskoj, naglašava agencija Frans pres (Agence France Presse).
Napominjući da su takvi protesti išli na ruku ekstremistima, Kopenhagen želi "istražiti" intervencije u situacijama u kojima se, kako se navodi u saopštenju ministarstva vanjskih poslova od 30. jula, "vrijeđaju druge zemlje, kulture i vjere, i gdje bi to moglo imati značajne negativne posljedice za Dansku, ne samo u pogledu sigurnosti".
Danska vlada je, ukazuje AFP, primijetila da su protesti "dostigli nivo na kojoj se Danska, u mnogim dijelovima svijeta širom kontinenata, posmatra kao zemlja koja omogućuje vrijeđanje i omalovažavanje kultura, religija i tradicija drugih zemalja".
Dodaje se da je "primarna svrha" nekih akcija bila provociranje i da su "mogle imati značajne posljedice".
Kopenhagen razmatra pravna sredstva za intervenciju u nekim okolnostima, uključujući proteste ispred ambasada, istakao je BBC, dodajući da je dansko ministarstvo vanjskih poslova naglasilo da iako je zaštita slobode izražavanja ključna, takvi protesti idu u korist ekstremistima i predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Švedski premijer Ulf Kristerson (Kristersson) rekao je da je sličan proces započet i u Švedskoj te je potvrdio da je bio u bliskom kontaktu sa svojom danskom kolegicom Mete Frederiksen (Mette).
"Također smo već počeli da analiziramo pravnu situaciju... kako bismo razmotrili mjere za jačanje naše nacionalne sigurnosti i sigurnosti Šveđana u Švedskoj i širom svijeta", napisao je na Instagramu.
'Nije sve što je legalno etično'
Obje skandinavske zemlje bile su pod pritiskom posljednjih sedmica, nakon što su vlasti dale dopuštenje za niz kontroverznih protesta u kojima je uništena sveta knjiga islama što je, ističe BBC, izazvalo diplomatske napetosti s nekoliko većinski muslimanskih zemalja.
U junu je irački hrišćanski izbjeglica koji živi u Švedskoj zapalio kopiju vjerskog teksta ispred centralne džamije u Štokholmu da bi potom dobio dopuštenje da drugi put uništi Kur'an, što je dovelo do toga da je Švedska evakuisala svoje osoblje ambasade iz Bagdada nakon što su demonstranti upali u zgradu i zapalili je.
Nakon toga, prošle sedmice su dvojica danskih ekstremno desničarskih aktivista utisnula žig u Kur'an i zapalila ga u pladnju od limene folije pored iračke zastave na tlu ispred iračke ambasade u Kopenhagenu.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj (Josep Borrell) osudio je nedavna spaljivanja Kur'ana u Danskoj i Švedskoj naglasivši da je spaljivanje islamske svete knjige "uvredljivo, bez poštovanja i jasna provokacija", prenio je Politiko (Politico).
Različitost i tolerancija prema vjerskim zajednicama ključne su vrijednosti EU-a i ovdje nema mjesta "izražavanju rasizma, ksenofobije i srodne netolerancije", rekao je Borelj u izjavi 26. jula, dan nakon što je tokom antiislamskih demonstracija ispred egipatske i turske ambasade u Kopenhagenu, spaljen Kur'an.
"Nije sve što je legalno etično", naglasio je Borelj.
Strogi zakoni o slobodi govora
Premijeri skandinavskih zemalja nastoje da pronađu načine kako da se suprotstave strogim zakonima o slobodi govora koji su dopuštali opetovano skrnavljenje svetih knjiga, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times), dodajući da je u demonstracijama u Švedskoj, osim Kur'ana spaljena i Tora.
Aktivisti su u nedjelju, 30 jula, zapalili pet Kur'ana ispred stranih ambasada u Kopenhagenu, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen (Lokke Rasmussen), dodajući da vlada namjerava pronaći "pravni alat" koji će onemogućiti takve akcije.
Danska vlada se pokušala distancirati od paljenja saopštivši u nedjelju navečer da su "spaljivanja duboko uvredljiva i bezobzirna djela koja su počinili pojedinci. Tih nekoliko pojedinaca ne predstavljaju vrijednosti na kojima je izgrađeno dansko društvo. Ove akcije idu na ruku ekstremistima. Oni siju podjele u trenutku kada moramo biti zajedno."
Paljenje i u Švedskoj i u Danskoj započeli su ekstremno desničarski aktivisti, što su kopirale i druge antiislamske grupe, ukazuje list, dodajući da su incidenti izazvali burnu reakciju vlada u muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Irak, Jordan i Maroko, dok je krajem prošle sedmice više zemalja pozvalo ambasadore iz Danske i Švedske kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.
- Irak osuđuje spaljivanje Kur'ana u Danskoj
- Osude iz svijeta zbog spaljivanja Kur'ana u Švedskoj, Maroko povlači ambasadora
- U Pakistanu protesti protiv Švedske zbog spaljivanja Kur'ana
Danska i švedska vlada nastojale su se distancirati od protesta ali, naglasio je Fajnenšl tajms, obje zemlje imaju snažnu zaštitu slobode govora. Švedska policija je nekoliko puta pokušala upotrijebiti zakone o javnom redu kako bi zaustavila spaljivanja, ali su kasnije poništeni sudskim odlukama koje su navele da su spaljivanja dopuštena osim ako ne postoji neposredna sigurnosna prijetnja.
Nakon napada na švedsku ambasadu u Iraku ovog mjeseca u znak protesta zbog očekivanog spaljivanja Kur'ana, Kristerson i drugi švedski ministri upozorili su na sve veću terorističku prijetnju protiv interesa zemlje.
Opisujući krizu, švedski premijer je optužio Rusiju i druge da pokušavaju širiti dezinformacije o spaljivanjima lažnim tvrdnjama da vlada u Štokholmu stoji iza djela, upozorivši da je Švedska trenutno u "najozbiljnijoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata".
Između oštrih reakcija i predanosti slobodi govora
Skrnavljenja Kur'ana u Švedskoj proteklih sedmica izazvala su nerede, uzrokovala diplomatsku krizu i stavila zemlju, koja se dugo smatrala miroljubivom i tolerantnom, pod neugodnim međunarodnim svjetlima, piše Njujork tajms (The New York Times) uz ocjenu da je Švedska uhvaćena između gnjeva zbog antimuslimanskih postupaka i svoje predanosti slobodi govora.
Švedska već dugo provodi strogu, ustavom utvrđenu zaštitu slobode govora i izražavanja, ističe list, dodajući da je također bila jedna od prvih zemalja u Evropi koja je imala ustavom zagarantovano pravo na slobodu štampe. Iako su njeni zakoni protiv blasfemije ukinuti 1970-ih, govor mržnje protiv etničkih, nacionalnih, vjerskih i rodnih manjina i dalje je krivično djelo.
Pokušaji švedskih vlasti da uskrate nekoliko dozvola za proteste koji uključuju paljenje Kur'ana, navodeći kao razlog strah od povećanih terorističkih napada, izazvali su raspravu o zaštiti slobode govora u Švedskoj.
Članovi Švedskih demokrata, otvorene antiimigrantske stranke s neonacističkim korijenima koja je sada druga najveća stranka u parlamentu, zauzeli su tvrđi stav, ističe list. "Nemamo šta naučiti od muslimanskih zemalja", napisao je zastupnik iz stranke Rikard Jomshof (Richard Jomshof) na Tviteru (Twitter).
Ipak, naglasio je Njujork tajms, čini se da neki u zemlji podržavaju prilagođavanje švedskih zakona. U anketi od 2.000 ljudi koju je ovog mjeseca provela međunarodna istraživačka grupa za javnu politiku Kantar pablik (Kantar Public), oko polovine onih koji su odgovorili reklo je da podržavaju zabranu spaljivanja svetih spisa - što je povećanje od 10 posto od maja.
Drugi kažu da bi se postojeći zakoni u zemlji o poticanju i govoru mržnje trebali bolje provoditi, ali da bi direktna zabrana mogla ugroziti građanske slobode.
Facebook Forum