Nastavlja se pooštravanje kriterijuma evropskih država za prihvat izbjeglica. Švedska se priprema da vrati do 80.000 tražilaca azila ove godine. "Oni koji sami ne odu", poručio je švedski ministar unutrašnjih poslova, "biće prisilno deportovani".
Ministar unutrašnjih poslova Švedske, Anders Ygeman, procijenio je da će od 163.000 izbjeglica koliko je prošle godine u njegovoj zemlji tražilo azil između 60.000 do 80.000 njih biti odbijeno.
U intervjuu za poslovni dnevnik "Dagens Industi" Ygeman je u četvrtak vrlo precizno poručio da će oni koji budu odbijeni - a ne budu htjeli otići - biti prisilno deportovani.
Kako je izvijestio ovaj dnevnik, švedske se vlasti plaše da će mnogi od odbijenih azilanata pokušati da se kriju, a policija ulaže napore da to spriječi.
"Pred nama je veliki izazov. Moraćemo da koristimo još policijskih resursa a potrebna nam je i bolja koordinacija između vlasti", naveo je Ygeman.
Njegov portparol, Victor Harju, je uz potvrdu ovog plana dodao da ministar jednostavno primjenjuje sadašnji nivo predviđenog i odobrenog broja tražilaca azila u 2015. godinei.
On je, doduše, dodado da se taj nivo, odnosno broj, može promijeniti.
Ove sedmice, švedski premijer Stefan Lofven obećao je da će obezbijediti više sredstava za policiju u toj zemlj da bi mogli da se nose sa izbjegličkom krizom.
Švedska, koja je uz Njemačku najpoželjnija destinacija izbjeglicama koje bježe iz ratom zahvaćenih, Sirije, Iraka i Avganistana, revidirala je svoju politiku otvorenih vrata krajem prošle godine. Uveli su pogranične kontrole i identifikacione punktove za migrante.
Njemačka kancelarka, Angela Merkel, zagovornik politike "otvorenih vrata" za izbjeglice, u svojoj je zemlji takođe pod pritiskom i koalicionih partnera da ubrza deportaciju, kako navode, onih azilanata koji se ne kvalifikuju za azil inače će, kako su najavili iz CSU partnerske stranke, njenog CSU preuzeti zakonske korake.
Njemačka je u 2015. primila više od milion izbjeglica.
Priliv mignata na balkanskoj ruti, iako smanjen, izazvao je blokadu pa je bio obustavljen na više mjesta.
Makedonija je ponovo otvorila granicu za izbjeglice sa Grčkom nakon zastoja koji je trajao nekoliko sati. Razlog za privremeno zatvaranje granice, prema navodima policije, bio je zastoj prevoza izbjeglica na takozvanoj "balkanskoj ruti" i puni kampovi u zemljama duž te rute.
Sve izbjeglice koje su do srijede uveče bile ušle u Makedoniju iz pravca Grčke, kako se navodi, već su napustili zemlju i prešli u Srbiju.
Granicu je u srijedu prvo zatvorila Slovenija, pa Hrvatska i Srbija, nakon čega je to u srijedu uveče na nekoliko sati uradila i Makedonija.
Makedonske vlasti su tako po treći put u roku od dva mjeseca zatvorile granicu prema Grčkoj i nisu dozvolile ulazak izbjeglicama iz Sirije, Iraka i Avganistana.
Makedonija je granicu zatvorila kao rezultat lančane reakcije i makedonske vlasti će to ponovo odmah uraditi ako bilo koja zemlja na sjeveru ne dozvoli protok izbjeglica.
A kod obala Grčke ponovo se utoplo 12 migranata nakon što je njihov brod potonuo, objavila je grčka obalska straža . Brod je potonuo kasno u srijedu uveče sjeverno od ostrava Samos na istoku Egejskog mora.
Devet ljudi je spašeno.
Cameron odbio da primi 3.000 migrantske djece
Premijer Velike Britanije David Cameron odbio je pozive da Engleska prihvati 3.000 izbjegličke djece koja su, tokom putovanja ka zemljama EU, odvojena od roditelja.
Velika Britanija je, pak, predložila da primi ugroženu djecu iz izbjegličkih kampova u blizini Sirije, te ponudila neki oblik pomoći djeci migranata u Evropi.
Ministar za imigracije James Brokenshire je rekao da će Velika Britanija sarađivati sa UN-ovom Agencijom za izbjeglice (UNHCR) da bi identifikovala "izuzetne slučajeve".
Takođe, britansko Odjeljenje za međunarodni razvoj je najavilo uspostavljanje fonda do 10 miliona funti (više od 13 miliona eura) za ugroženu izbjegličku djecu u Evropi, što uključuje i njihovo dovođenje iz Grčke i Italije u Veliku Britaniju ukoliko u toj zemlji imaju porodicu.
Britanski ogranak organizacije Save the Children zatražio je od vlasti Velike Britanije da prime najmanje 3.000 male djece koja su došla do Evrope iz zemalja poput Sirije i Afganistana. Međutim, britanska Vlada još nije dala odgovor.
Grčka: Kritike EU nisu fer
Grčka je u srijedu saopštila da kritike Evropske unije na njen račun u vezi sa rješavanjem problema migranata nisu fer.
Iz Atine je rečeno da je istraga EU zastarjela i da je sada situacija sa registracijom migranata mnogo bolja.
Portparolka grčke Vlade, Olga Gerovasili, rekla je da nije konstruktivno pokušavati napraviti atmosferu s ciljem izolacije Grčke, i to na osnovu procjena od 10. novembra kada su uslovi bili veoma drugačiji, prenosi AP.
Gerovasili je rekla da Grčka čini sve što može, ali da je do sada dobila samo djelimičan odgovor na svoj apel za veću pomoć EU u registraciji migranata, dok se sporazum sa EU o relokaciji 160.000 izbjeglica iz Grčke "do sada primijenio na samo 414 ljudi".
Evropska komisija saopštila je u srijedu da je Grčka "ozbiljno zanemarila" svoje obaveze prilikom kontrole spoljnih granica.
U izvještaju Evropske komisije, sačinjenom u novembru, uočeni su ozbiljni nedostaci u upravljanju granicama, a odnose se na propuste kod procesa registracije, uzimanja otisaka prstiju u provjere identiteta migranata.
Ovaj izvještaj mogao bi da otvori put za druge zemlje da izoluju Atinu.
