Završene su pripreme za probni popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji će zvanično početi u ponedjeljak, 15. oktobra. Oko 60 anketara biće raspoređeno u 35 općina koje su ušle u uzorak za probni popis.
Njihov rad, ali i kasniju obradu podataka nadgledaće međunaradani posmatrači i od njihove ocjene, koja se očekuje u decembru, zavisiće da li će BiH dobiti "zeleno" svjetlo za popis stanovništva u aprilu naredne godine.
„Ovo je probni popis koji testira instrumentarij, organizaciju i druge aspekte popisa. I zato je odabran ovaj uzorak od 60 popisnih krugova, nekih 20.000 osoba će biti obuhvaćeno ovim popisom“, kaže Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Početkom februara ove godine gotovo neočekivano došlo je do približavanja stavova između stranačkih lidera o pitanju popisa stanovništva u BiH.
Iz Zakona je izbrisan član 48, kojim je bilo predviđeno da se rezultati o etničkoj strukturi stanovništva popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti sve do završetka povratka izbjeglih i raseljenih lica, što je i bio kamen spoticanja u dogovoru oko usvajanja ovog važnog zakona.
Zahvaljujući prevenstveno nevladinim organizacijama, u državnoj Agenciji za statistiku pristali su i na izmjenu diskriminirajućih pitanja u popisu, a koja se odnose na maternji jezik, nacionalnost i vjeroispovijest.
Za razliku od ranijih popisnih listova na kojima su Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali bili ponuđeni u kategoriji odgovora na nacionalno pitanje, nova popisnica odgovor ne ograničava.
„Ako osoba kaže da je Bosanac i Hercegovac taj se odgovor mora prihvatiti, i bilo koji drugi odgovor i po pitanju nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezika se mora prihvatiti, s tim da osoba za pitanje nacionalnosti i vjeroispovijesti može dati odgovor da se ne želi izjasniti i onda se taj odgovor upisuje kao ’ne izjašnjava se’", kaže Milinović.
Nakon probnog popisa Agencija za statistiku BiH imaće oko 150 radnih dana da uradi sve što se u ostalim državama inače radi najmanje radi 12 mjeseci.
Primjedbe NVO-a
U nevladinom sektoru su zabrinuti da opći popis stanovišta neće biti urađen u skladu sa evropskim stadardima jer je i dalje problematično nekoliko aspekata cijelog procesa.
„Jedna stvar koja nas brine je ta što popisivači dolaze iz lokalnih sredina, i pogotovo u manjim sredinama vjerovatno će imati rezerve da tačno iznesu svoje lične podatke, pogotovo o ovim osjetljivim pitanjima, uključujući nacionalnu, etničku pripadnost i vjeroispovijest. Druga stvar koju mi smatramo problematičnom je da je u ovom popisu dozvoljeno da u slučaju vašeg odsustva drugi član domaćinstva može da vas popiše“, kaže Tija Memišević iz Evropskog istraživačkog centra.
Poseban problem, dodaje Memišević, je zaštita ličnih podatka u koju nadležna državna agencija nije uključena, dok se istovremeno kasni i sa kupovinom softvera koji automatski sprječava da se podaci objave:
„Mi se nadamo da će stvarno Agencija za zaštitu ličnih podataka surađivati sa Državnom satističkom agencijom. Mi znamo da je moguća zloupotreba ličnih podataka.“
Postoje najmanje četiri različita zvanična podatka o broju stanovnika BiH. Zvanične procjene Agencije za statistiku BiH razlikuju se čak i od procjena entitetskih zavoda, ali i od analiza međunarodnih agencija.
Popis će to promijeniti. No to ovdašnje političare ne zanima. Njima je važnije koliko ima i gdje žive konstitutivni narodi u BiH, kaže politički analitičar Adnan Huskić. Dodaje kako je popis u BiH prije svega političko pitanje, zbog čega očekuje pojačanu kampanju nacionalnih stranaka i instruiranje građana kako da se izjašnjavaju:
„Očekujem kampanje, što političkih aktera što religijskih organizacija u BiH, u smislu instruiranja građana na koji način da se izjašnjavaju. I to je nešto s čime ćemo se mi morati suočavati u narednom periodu. Pošto samo po sebi pitanje homogenizacije, getoizacije i etnicizacije ne može doprinijeti stvaranju zdrave atmosfere - jer je ovo pitanje pitanje moći, pitanje kontrole, pitanje projiciranja političke realnosti, i upravo zato će kampanja morati biti vrlo, vrlo radikalna.“
Njihov rad, ali i kasniju obradu podataka nadgledaće međunaradani posmatrači i od njihove ocjene, koja se očekuje u decembru, zavisiće da li će BiH dobiti "zeleno" svjetlo za popis stanovništva u aprilu naredne godine.
„Ovo je probni popis koji testira instrumentarij, organizaciju i druge aspekte popisa. I zato je odabran ovaj uzorak od 60 popisnih krugova, nekih 20.000 osoba će biti obuhvaćeno ovim popisom“, kaže Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Početkom februara ove godine gotovo neočekivano došlo je do približavanja stavova između stranačkih lidera o pitanju popisa stanovništva u BiH.
Iz Zakona je izbrisan član 48, kojim je bilo predviđeno da se rezultati o etničkoj strukturi stanovništva popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti sve do završetka povratka izbjeglih i raseljenih lica, što je i bio kamen spoticanja u dogovoru oko usvajanja ovog važnog zakona.
Zahvaljujući prevenstveno nevladinim organizacijama, u državnoj Agenciji za statistiku pristali su i na izmjenu diskriminirajućih pitanja u popisu, a koja se odnose na maternji jezik, nacionalnost i vjeroispovijest.
Za razliku od ranijih popisnih listova na kojima su Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali bili ponuđeni u kategoriji odgovora na nacionalno pitanje, nova popisnica odgovor ne ograničava.
„Ako osoba kaže da je Bosanac i Hercegovac taj se odgovor mora prihvatiti, i bilo koji drugi odgovor i po pitanju nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezika se mora prihvatiti, s tim da osoba za pitanje nacionalnosti i vjeroispovijesti može dati odgovor da se ne želi izjasniti i onda se taj odgovor upisuje kao ’ne izjašnjava se’", kaže Milinović.
Nakon probnog popisa Agencija za statistiku BiH imaće oko 150 radnih dana da uradi sve što se u ostalim državama inače radi najmanje radi 12 mjeseci.
Primjedbe NVO-a
U nevladinom sektoru su zabrinuti da opći popis stanovišta neće biti urađen u skladu sa evropskim stadardima jer je i dalje problematično nekoliko aspekata cijelog procesa.
„Jedna stvar koja nas brine je ta što popisivači dolaze iz lokalnih sredina, i pogotovo u manjim sredinama vjerovatno će imati rezerve da tačno iznesu svoje lične podatke, pogotovo o ovim osjetljivim pitanjima, uključujući nacionalnu, etničku pripadnost i vjeroispovijest. Druga stvar koju mi smatramo problematičnom je da je u ovom popisu dozvoljeno da u slučaju vašeg odsustva drugi član domaćinstva može da vas popiše“, kaže Tija Memišević iz Evropskog istraživačkog centra.
Poseban problem, dodaje Memišević, je zaštita ličnih podatka u koju nadležna državna agencija nije uključena, dok se istovremeno kasni i sa kupovinom softvera koji automatski sprječava da se podaci objave:
„Mi se nadamo da će stvarno Agencija za zaštitu ličnih podataka surađivati sa Državnom satističkom agencijom. Mi znamo da je moguća zloupotreba ličnih podataka.“
Postoje najmanje četiri različita zvanična podatka o broju stanovnika BiH. Zvanične procjene Agencije za statistiku BiH razlikuju se čak i od procjena entitetskih zavoda, ali i od analiza međunarodnih agencija.
Popis će to promijeniti. No to ovdašnje političare ne zanima. Njima je važnije koliko ima i gdje žive konstitutivni narodi u BiH, kaže politički analitičar Adnan Huskić. Dodaje kako je popis u BiH prije svega političko pitanje, zbog čega očekuje pojačanu kampanju nacionalnih stranaka i instruiranje građana kako da se izjašnjavaju:
„Očekujem kampanje, što političkih aktera što religijskih organizacija u BiH, u smislu instruiranja građana na koji način da se izjašnjavaju. I to je nešto s čime ćemo se mi morati suočavati u narednom periodu. Pošto samo po sebi pitanje homogenizacije, getoizacije i etnicizacije ne može doprinijeti stvaranju zdrave atmosfere - jer je ovo pitanje pitanje moći, pitanje kontrole, pitanje projiciranja političke realnosti, i upravo zato će kampanja morati biti vrlo, vrlo radikalna.“
