U Bosni i Hercegovini svaki sedmi stanovnik ima problem s alkoholom, pokazalo je nekoliko istraživanja. Konzumiranje alkohola sve je izraženije kod mladih, pokazala je nedavna anketa federalnog Zavoda za javno zdravstvo. Stručnjaci upozoravaju kako je problem alkoholizma u bh. društvu zanemaren, nema dovoljno bolničkih kapaciteta za liječenje i izdvaja se jako malo novca za programe postojećih ustanova koje se bave ovim problemom.
Problem konzumiranja alkohola u Bosni i Hercegovini oduvijek je bio prisutan, no za vrijeme i nakon rata situacija se pogoršala. Pedesetdvogodšnji Goran Čorić iz Sarajeva više od 20 godina bio je ovisnik od alkohola. Ovisnost mu je uništila zdravlje, brak i odnose sa obitelji. Prije nešto manje od godinu dana odlučio je zatražiti pomoć u jednoj od terapijskih zajednica u BiH:
„Moj je pakao trajao zadnjih 20 godina. Od tamo 1994., 1995, godine su počeli ti problemi, premda se i prije u tome uživalo, samo nije štetilo toliko psihi jer je čovjek bio mlađi. Ovo je sad najduži period u ovih zadnjih 20, 30 godina da nisam uzeo alkohol, ni cigarete. A što se tiče razloga za ovo naše ovdje, to vam teško ko može reći. Jednostavno, ta ovisnost sama dođe i onda postajate jedan rob.“
Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije KS jedina je specijalizirana ustanova u Bosni i Hercegovini koja se bavi prevencijom, liječenjem i rehabilitacijom ovisnika o alkoholu. U drugim gradovima postoje odjeli za liječenje od alkoholizma u sklopu kliničkih centara. Tokom prošle godine savjetovalište pomenute kantonalne ustanove posjetilo je preko 3.000 osoba, kaže direktorica Zavoda Nermana Mehić Basara:
„U 2013. godini imali smo ukupno 104 pacijenta koja su prošla taj dnevni tretman. Broj novootkrivenih ovisnika o alkoholu, dakle ovisnika koji su prvi put zatražili tretman, je bio ukupno 73.“
Trajanje tretmana liječenja alkoholičara ovisi o stupnju razvijenosti bolesti, dodaje Mehić Besara:
„Prvo liječenje od tri do šest mjeseci, savjetovalište može da traje od dva do tri ukoliko nije razvijena bolest ovisnosti i na tom nivou se može tretman i završiti ako se radi o nekoj aksperimentalnoj fazi, o nekom blažem obliku poremećaja, ili se, pak, radi o nekoj dvojnoj dijagnozi za koju je potrebno mišljenje i drugog specijaliste i onda uputimo pacijenta u drugi službu gdje je njemu primarno potrebna pomoć.“
Sve više mladih sa problemom alkoholizma
Nakon detoksikacije i čišćenja organizma velik broj ovisnika odluči se za rehabilitaciju i odvikavanje u nekoj od terpijskih zajednica. Jedna od najpoznatijih je Terapijska zajednica „Milosrdni otac“ iz Međugorja. U ovoj ustanovi trenutačno je smješteno četrdesetak osoba, od kojih je 10 na tretmanu za odvikavanje od alkohola. Glasnogovornik zajednice Vlado Milaković:
„Uglavnom oni koji završe program se nauče kontrolirati jer je to program koji traje iz dana u dan. Tu nema brzih koraka - niti se kod bolesti ijedne ovisnosti može nešto napraviti na brzinu. Jednostavno to je tretman koji traje. Kod nas konkretno program traje tri godine, ali svaki dan je neka nova pobjeda i nešto se novo nauči i ide se naprijed. Prema tome, oni koji su završili veliki postotak je uspješnosti. Ovi koji nisu – neku uspiju, neki ne uspiju, neki se vrate, ali mislim da se, velim iz svog iskustva, bez zajednice jako teško riješiti alkohola.“
Stručnjaci upozoravaju kako je problem alkoholizma u Bosni i Hercegovini višetruko zanemaren. Nema dovoljno bolničkih kapaciteta za liječenje ovisnosti, a i jako malo novca se izdvaja za financiranje ustanova koje se bave ovim problemom. Lejla Ramić, predsjednica Kluba liječenih alkoholičara KS:
„Ja sam predsjednica udruženja - mi imamo problem da nas niko ne može da podrži financijski u ovim našim programima. Naši terapeuti su ustvari profesionalci, a rade volonterski. Nemamo nikakvu financijsku potporu. A da vam ne govorim o ovim preventivnim programima - oni se provode, ali nemaju kontinuitet.“
Problemu konzumiranja alkohola sve su više izloženi i mladi. Prema rezultatima ankete federalnog Zavoda za javno zdravstvo, urađenoj na uzorku od 4.000 učenika starosti do 16 godina, više od 60 posto ispitanika izjavilo je da koristi alkohol, dok se više od 25 posto njih jednom ili više napilo. Avdo Šakušić, predsjednik Udruženja alkohologa i stručnjaka za druge bolesti ovisnosti BiH, kaže da ovi podaci ne iznenađuju:
„Ne zaostajemo mnogo ni mi u vezi sa potrošnjom alkohola, posebno što smo mi specifično područje zbog toga što se jako mnogo alkohola proizvodi u domaćinstvima za tzv. lične potrebe zato što nema državne kontrole, odnosno nema uopšte nikakve kontrole u vezi sa prozvodnjom alkohola u domaćinstvima.“
Potrošnja alkohola u toku jedne godine po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja kreće se do 11 litara. Najveću količinu alkohola popiju mladi u starosti od 15 do 29 godina.
