U pretposljednjoj sjednici u ovom mandatu, Parlament BiH se bavio smjenom Zlatka Lagumdžije, državnog ministra vanjskih poslova. Skoro pola dana izabrani predstavnici vlasti su potrošli na međusobne optužbe, i to sve u predizbornu svrhu. Inicijativa nije podržana, ali je još jednom potvrđeno da je ovo najlošiji sastav ove zakonodavne institucije od Dejtona do danas, kako navode istraživanja nevladinog sektora. No to ih neće omesti da se u parlamentarnoj sali pojave još jednom u ovom mjesecu. Potom će na “zaslužene” godišnje odmore, a onda u izbornu trku.
Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini je uveliko počela iako je do izbora ostalo skoro tri mjeseca.
Kako bi osvojili što više predizbornih poena, ovdašnji predstavnici vlasti i opozicije više ne biraju ni mjesto ni vrijeme da se obračunaju.
Optužbe frcaju na sve strane, a ono što posebno pada u oči je borba unutar bošnjačkog i srpskog političkog korpusa. Na jednoj strani Lagumdžijinog SDP-a i Radončićevog SBB-a, a na drugoj Dodikovog SNSD-a i Bosićevog SDS-a. Pozornica je bila državni parlament, a akteri su se naprosto utrkivali u uvredama.
Povod je bila inicijativa za smjenu Zlatka Lagumždije, aktuelnog bosanskohercegovačkog šefa diplomatije, i to na zahtjev Saveza za bolju budućnost. Umjesto svojih, ova stranka je zahtjev obrazložila zahtjevom građana, i to na protestima 7. februara.
„Zahtjev Kluba SBB-a je upućen sa jasnom argumentacijom, a argumentacija su zahtjevi građana u februaru. I to je argument. Kako mislite da je osveta? Kakve veze imaju poplave ako govorimo u zahtjevu građana?“, pitao je predsjedavajući Kluba poslanika SBB-a Mirsad Đugum.
Kako to obično biva, tako je i ova inicijativa ocijenjena predizbornom. Umjesto odbrane, SDP je upotrijebio drugo oružje - napad na Savez za bolju budućnost, i to na način da Zlatka Lagumdžiju prikaže kao jednog od najzaslužnijih u pomoći građanima koji su nastradali u majskim poplavama.
„Mi smo rekli da ovo nije incijativa za smjenu ministra vanjskih poslova, nego da je ovo impotentni politički pokušaj vođenja predizborne kampanje“, poručio je Saša Magazinović iz SDP-a.
Ko je za degeneka
Ovakav rječnik kakav se može čuti za bosanskohercegovačkim parlamentarnim govornicama više je primjeren ulici nego najvišoj državnoj instituciji. No na tome se nije završilo, mada je polemika nastavljena u sasvim drugom smjeru, i to dilemi ko su veći Srbi, oni u SDS-u ili oni u SNSD-u.
„Ja sam očekivala da će ovo SNSD danas objeručke dočekati. Ja ne znam, jedino možda ste promijenili stav ako je u međuvremenu Zlatko Lagumdžija dao saglasnost za južni tok. Ili ga možda optužujete da blokira zakon o državnoj imovini, a mi želimo da dode OHR? Možda smo to riješili?“, pitala je poslanica SDS-a Aleksandra Pandurević.
„Vi ne dolazite na sjednicu Komisije za vanjske poslove i dugo vremena podržavate gospodina Lagumdžiju u njegovom radu i njegovim izjavama. Ja to tumačim tako da ste kao najsnažnija članica probosanske koalicije dočekali u Istočnom Sarajevu gospodina Izetbegovića, i u Doboju sa svojim probosanskim načelnicima, ali ste sebi uzeli zadatak da rušite najnejačeg u toj koaliciji, gospodina Lagumdžiju, za koga ja mislim da neće biti bitan faktor u budućnosti“, konstatovao je poslanik SNSD-a Drago Kalabić.
Osim ove konfrontacije, dotakli su se izabranici naroda i posljednjeg događaja - obilježavanja stote godišnjice od početka Prvog svjetskog rata. Ono što SNSD zamjera SDS-u je i međunarodna biciklistička trka, koja je 28. juna krenula iz Istočnog Sarajeva, a završila u Sarajevu.
„Branite se od probosanske politike, istovremeno govorite da vam je predsjednik otišao vani da bi dogovarao kako nas ne pozivaju, a istovremeno ovdje stvarate dodatne zavrzlame i zajednički organizujete ovu bicklističku trku od Istočnog Sarajeva do Sarajeva“, poručio je Lazar Prodanović iz SNSD-a.
„Gospodina Kalabića bih zamolio da se izvine javno građanima Istočnog Sarajeva jer je rekao da je to probosansko mjesto“, rekao je Darko Babalj iz SDS-a.
Najveći dio diskusije, predstavnici hrvatskog naroda u državnom parlamentu su mudro šutjeli, a i kada su progovarali, pozivali su se na interes države u cijeloj priči.
„Dovoljno je problema, da ih mi ne stvaramo ponovo. To je ključni razlog što mi nećemo podržati ovu incijativu, jer mislimo da je ona štetna po interese BiH“, naveo je poslanik HDZ-a Niko Lozančić.
„To što je neko možda htio da mi, kako kaže, opali politčku šamarčinu, hvala Bogu narod nam je svima opalio šamar 7. februara, pa tako i meni. Ko je ovdje za degeneka, vidjećemo“, naglasio je bosanskohercegovački šef diplomatije Zlatko Lagumdžija.
Iako se znalo i prije nego što je ova tačka za smjenu došla na dnevni red bh. parlamenta da neće dobiti potrebnu većinu, poslanici su potrošili skoro pola dana na nju, ali su zato zaradili dnevnicu.
Još jednom je potvrđeno i da je ovo najlošiji sastav ove zakonodavne institucije od Dejtona do danas, kako navode istraživanja nevladinog sektora. No to ih neće omesti da se u parlamentarnoj sali pojave još jednom u ovom mjesecu. Potom će na “zaslužene” godišnje odmore, a onda u izbornu trku.
