Adla Dizdar
Visoke temperature i ljeto bez padavina u Hercegovini su uzrokovali brojne probleme. Osim što se poljoprivrednici muče da zaštite usjeve, a pojedina mjesta pokušavaju zaštititi od požara, sad je nastao i novi problem - izvorišta Neretve su presušila.
Neretva nema samo jedan izvor, nju stvara nekolicina manjih potoka, od kojih su neki posljednjih dana - presušili. Primijetili su to čuvari prirode u gornjem toku Neretve, članovi udruženja za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“.
„U mjestu izvorišta, odnosno nastanka rijeke Neretve jeste vidno smanjenje količine vode, čak je i par izvora presušilo i u ovom periodu nema uopšte isticanja vode sa tog područja“, objašnjava Asad Herić šta se tačno desilo.
U ovo doba godine vodostaj ne samo Neretve nego svih rijeka u BiH je uobičajeno najniži, nakon ljetnog perioda, tako da količina vode ne treba posebno zabrinjavati. Međutim, u udruženju predviđaju da bi trend presušivanja iz godine u godinu mogao rasti.
„To su manje-više neki prirodni fenomeni koji se dešavaju. Vjerovatno će biti sve izražajniji i izražajniji. To umonogome mijenja i neke druge stvari koje se tiču direktno i indirektno rijeke Neretve. Taj fenomen klimatskih promjena, kojeg mi, nažalost, još uvijek nismo dovoljno svjesni, uzima danka i na ovom području“, kaže Herić.
Nije konjička regija jedina pogođena sušama. Stanje je možda i gore na Dubravskoj visoravni, u kojoj rijeka nema. Sejo Heljić, poljoprivrednik je kome teško za rukom polazi zaštititi polja usjeva i voćnjake.
„Što oči vide, ovo je katastrofa. U nas je takvo podneblje da nemamo vode, nismo mogli navodnjavati, u čatrnje smo morali cisterne dogoniti, iz nebesa što je bilo ono valjda negdje u šestom mjesecu“, priča Heljić.
Rijetko se kad u svojih 60 godina mučio kao ove godine. Iako je za prave procjene štete još rano, Sejo se nada da će spasiti barem polovinu zasađenog.
„Dabogda na proljeće da pola ovijeh voćaka ne bude suhih.“
U neumskom zaleđu najviše su problema uzrokovali požari. Zbog jednog velikog izgorio je veliki broj stabala maslina. Čapljinu su ove godine zadesile i zimske poplave, a u Čitluku je veliko olujno nevrijeme u proljeće uništilo vinograde.
Kako Hercegovačko-neretvanski kanton nema formiranu vladu, oni koji od zemlje žive ne mogu računati na bilo kakvu pomoć.
Visoke temperature i ljeto bez padavina u Hercegovini su uzrokovali brojne probleme. Osim što se poljoprivrednici muče da zaštite usjeve, a pojedina mjesta pokušavaju zaštititi od požara, sad je nastao i novi problem - izvorišta Neretve su presušila.
Neretva nema samo jedan izvor, nju stvara nekolicina manjih potoka, od kojih su neki posljednjih dana - presušili. Primijetili su to čuvari prirode u gornjem toku Neretve, članovi udruženja za zaštitu okoline „Zeleni Neretva“.
„U mjestu izvorišta, odnosno nastanka rijeke Neretve jeste vidno smanjenje količine vode, čak je i par izvora presušilo i u ovom periodu nema uopšte isticanja vode sa tog područja“, objašnjava Asad Herić šta se tačno desilo.
U ovo doba godine vodostaj ne samo Neretve nego svih rijeka u BiH je uobičajeno najniži, nakon ljetnog perioda, tako da količina vode ne treba posebno zabrinjavati. Međutim, u udruženju predviđaju da bi trend presušivanja iz godine u godinu mogao rasti.
Herić: Taj fenomen klimatskih promjena, kojeg mi, nažalost, još uvijek nismo dovoljno svjesni, uzima danka i na ovom području.
„To su manje-više neki prirodni fenomeni koji se dešavaju. Vjerovatno će biti sve izražajniji i izražajniji. To umonogome mijenja i neke druge stvari koje se tiču direktno i indirektno rijeke Neretve. Taj fenomen klimatskih promjena, kojeg mi, nažalost, još uvijek nismo dovoljno svjesni, uzima danka i na ovom području“, kaže Herić.
Nije konjička regija jedina pogođena sušama. Stanje je možda i gore na Dubravskoj visoravni, u kojoj rijeka nema. Sejo Heljić, poljoprivrednik je kome teško za rukom polazi zaštititi polja usjeva i voćnjake.
„Što oči vide, ovo je katastrofa. U nas je takvo podneblje da nemamo vode, nismo mogli navodnjavati, u čatrnje smo morali cisterne dogoniti, iz nebesa što je bilo ono valjda negdje u šestom mjesecu“, priča Heljić.
Rijetko se kad u svojih 60 godina mučio kao ove godine. Iako je za prave procjene štete još rano, Sejo se nada da će spasiti barem polovinu zasađenog.
„Dabogda na proljeće da pola ovijeh voćaka ne bude suhih.“
U neumskom zaleđu najviše su problema uzrokovali požari. Zbog jednog velikog izgorio je veliki broj stabala maslina. Čapljinu su ove godine zadesile i zimske poplave, a u Čitluku je veliko olujno nevrijeme u proljeće uništilo vinograde.
Kako Hercegovačko-neretvanski kanton nema formiranu vladu, oni koji od zemlje žive ne mogu računati na bilo kakvu pomoć.