U SAD fokus je na takozvanom „super utorku“, testu koji će u velikoj mjeri odrediti ko će biti kandidati demokrata odnosno republikanaca na predstojećim izborima.
Hillary Clinton i Bernie Sanders boriće se za podršku afroameričkih glasača u 11 država u kojima glasaju demokrate. Sa druge strane, Donald Trump će pokušati da odmakne svojim rivalima i veliki su izgledi da će uspjeti i pored toga što je dobio podršku od bivšeg lidera Kju Kluks klana i nije je se eksplicitno odrekao.
U 12 saveznih američkih država glasa se za kandidate ili demokrata ili republikanaca koji se nadaju predsjedničkoj kandidaturi na izborima u novembru. U fokusu i kod jednih i kod drugih rasno pitanje. Hillary Clinton i Barnie Sanders se bore za glasove Afroamerikanaca, a Donald Trump je na pitanje zašto se nije ogradio od podrške bivšeg lidera Kju Kluks klana rekao da nije razumio pitanje jer mu bubice u uhu nijesu funkcionasale kako treba, i to baš kad su ga o tome pitali.
Afroamerički birači čine 15 posto populacije u državama u kojima se glasa i njihovi će glasovi presudno uticati na izbor demokratskih kandidata. Ta populacija je, prema istraživanjima, podijeljena i starija generacija uključujući i neke važne aktiviste za njihova prava naklonjenija je bivšoj državnoj sekretarki i prvoj dami Hillary Clinton, dok su mlađe generacije više uz Sandersa. Jedna od država u kojima se glasa je Sandersova, Vermont, a on je samo u februaru uspio da sakupi 41 milion dolara donacija za kampanju. Njemu su i javnu podršku dali angažovani reditelj Spike Lee, muzičar Harry Belafonte i bivši predsjednik NAACP grupe za ljudska prava Ben Jelaous, dok je drugi bivši predsjednik Kweisi Mfume podržao Clintonovu.
Fredrick Harris, direktor Instituta za istraživanje afroameričkih studija na Columbia univerzitetu kaže da njegovi studenti to ovako eksplicitno definišu:
„Starije crne glave su one koje podržavaju Hillary, dok mladi idu prema Bernieu“.
Dio Sandersove privlačnosti za afroameričku populciju leži u njihovom osjećaju da tradicionalni političari nikada nijesu vodili računa o važnosti crnog pitanja, smatra republikanka iz Južne Karoline, Gilda Cobb Hunter, koja pak neće podržati niti jednog kandidata ali priznaje da Sanderova poruka „rezonuje sa ljudima koji imaju osjećaj da ih političari iz establišmenta ne slušaju“ .
No nijesu svi mladi Afroamerikanci na strani Sandersa, kaže Cathy Cohen politički istraživač sa Univerziteta u Čikagu. Ona kaže da su neki studenti naklonjeni Sandersu jer na univerzitetima postoji veliko uzbuđenje oko Bernia, ali dodaje:
„Ako si mladi Afroamerikanac i nekako suviše udubljen u tradicionalnu mrežu grupa za ljudska prava, uključujući i crne crkve, gdje se mnogo više govori o njoj, vjerovatnije će da ćeš biti mobilsian oko kampanje Hillary Clinton“, kaže Cohen.
Na kraju, podrška svakom kandidatu od strane afroameričkih zajednica zavisiće od samog glasanja, a na njima je izalznosti na takozvanim „primaries“ obično znatno manja od izlaska na same predsjedničke izbore. To, prema procjenama analitičara, ide u korist Clintonove.
Situacija u taboru republikanskih kandidata pak takvada se Donald Trump nada da će odmaći Tedu Cruzu i Marcu Rubiu i već sada obezbijediti kandidaturu. Senator Cruz ne bi sebi smio dozvoliti da izgubi sopstveni Teksas ali ni cijeli jug SAD, a vrlo je moguće da će se to desiti uprkos tome što kontroverzni milijarder nastavlja sa gafovima.
Rubiove ambicije još su skromnije, on bi samo da ostane u igri.
Analitičari procjenjuju da su na žalost ostali republikanci suviše kasno shvatili opasnost od Trumpa i veoma kasno počeli da ga napaduju.
To šta sada traže objavljivanje njegovih "of the record" (nezvaničnih) razgovora sa uredništvom The New York Times-a (NYT) u kojima je navodno rekao da ukoliko postane predsjednik neće raditi ono što je u populističkim govorima tokom kampanje najavljivao, naročito o migraciji, teško da što može promijeniti. Osim toga NYT je odbio da objavi nezvaničan razgovor.
Trump je nakon što je rekao, podsjetimo, da će hispano imigrante vratiti nazad, između SAD i Meksika sagraditi zid koji će platiti Meksikanci, muslimanima će pak jednostavno zabraniti ulazak u zemlju, sada došao u sukob i sa Afroamerikancima.
Nakon što je dobio podršku od bivšeg lidera Kju Kluks klana, Davida Duka od koje se nije ekslicitno ogradio niti rekao da se protivi ideologiji bijele supremacije, navodno nije razumio pitanje gostujući na CNN, na skupu u Virdžinije je došao u sukob sa pokretom „Crni životi su bitni“ formirane nakon nekoliko do kraja nerazjašnjenih slučajava u kojime je policija ubila mlade Afroamerikance.
Demonstrante protiv njega u Radfordu u Virdžiniji, Trump je prvo upitao: „Jeste li iz Meksika?“ a potom su svi crni demonstranti ispraćeni od strane obezbjeđenja sa skupa dok je masa uzvikivala „Svi životi su važni“.
Trump je potom rekao: „Ljudi čućete to jednom: Svi životi su važni“, zbog čega je od pristalica nagrađen apluzom.
Sve veća izvjesnost da će Donald Trump osvojiti kandidaturu republikanaca već je počela da proizvodi podjele u Republikanskoj stranci, na one koji vide šansu da on pobijedi na predsjedničkim izborima i one koji ga ni po koju cijenu ne žele za kandidata. Među senatorima manje od polovine pristalo bi da ga podrži ukoliko u julu bude izabran za kandidata republikanaca. To bi, ako se dogodi, prema AP-u, moglo do jeseni izazvati veliku varednu podjelu u stranci do jeseni.
Izbori u „super utorku“ protežu se od Masačuseca na istoku do Aljaske na sjeverozapadu.
Na glasanju u prethodne četri države kao lideri u dvije grupe izdvojili su se Trump kod republikanaca i Clinton kod demokrata.
Demokrate će glasti u 11 država i Američkoj Samoi u "super utorku" sa 865 delegata. Za predsjedničku nominaciju u julu u Filadelfiji biće potrebno ukupno podrška 1237 delegata.
Republikanci će glasati u 11 država sa 569 delegata. I u njihovom slučaju je u konačnici potrebno obezbijediti 1237 delgata da bi na partijskoj konvenciji u julu u Klivilendu dobio nominaciju.
