Posljednjih nekoliko dana ne prestaju reakcije u Bosni i Hercegovini na govor poglavara Islamske zajednice u toj državi Mustafe Cerića, koji je bio iniciran odlukom kantonalnog ministra obrazovanja Emira Suljagića prema kojoj ocjena iz vjeronauke ne ulazi u opšti prosjek ocjena.
Iako bh. političari vole da se hvale time kako je bosanskohercegovačko društvo sekularno, ta, ali i izjave poglavara drugih vjerskih zajednica to demantuju.
Analitičari ocjenjuju da to ne treba da čudi jer su u proteklih 20 godina nacionalne opcije podgrijavale religijske dogme, ali i da je posljednji događaj uvertira za proces političkog otrežnjenja u kome će se politika osamostaliti od religije.
Malo kada je, kao ovih dana, u Bosni i Hercegovini bilo toliko reakcija javnosti kao što je to slučaj sa govorom Cerića na jednom od vjerskih skupova u Blagaju.
Intonacija kojom je reis Cerić u svom govoru prijetio svima koji nisu istomišljenici zajednice čiji je prvi čovjek, ali i poistovjećivanje svih Bošnjaka sa tom zajednicom izazvala je brojne osude.
Iako je do sada to bila rijetkost, ovaj put se oglasio i visoki predstavnik.
Valentin Incko je, podsjećamo, kazao da takva retorika može imati samo negativne posljedice na mir u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga je, iz Cerićevog kabineta, zatraženo Inckovo izvinjenje, na što je visoki predstavnik u utorak poručio:
„Ja sam već rekao sve šta sam rekao o slučaju Suljagić. Napadnuta je, međutim, i gospođa Ketrin Ešton i zato sam ja lično razočaran, i indirektno je na taj način napadnuta i politika evropske zajednice.“
„Hoće oni ponovo da mi svoju djecu dajemo bezbožnicima i da ne budu spremni da se brane kad dođe ponovo etničko čišćenje. Oni koji ne mogu da naprave od Srebrenice Sarajevo, sad hoće da prave od Sarajeva Srebrenicu. Ma nećemo to, dosta nam je toga. Ne damo svoju djecu da ih vi učite bezbožništvu“, govor je reisa Cerića iniciran je odlukom kantonalnog ministra obrazovanja Emira Suljagića.
Evo šta je Suljagić rekao o reisovom govoru za Federalnu televiziju:
„Ne mogu da zamislim da se u ime vjere može izgovoriti ovolika mržnja. Ne mogu da vjerujem da se u ime vjere ovolika mržnja može sručiti po meni. Ne može čovjek koji pretenduje da se stara o duhovnom životu dijela vjernika u ovoj zemlji, dakle muslimana vjernika, ovako govriti, ne može - jer ovo nije prihvatljivo. Ja sam preživio Srebrenicu. Moj otac je bio tamo. Ovaj čovjek je u tom trenutku bio ne znam ni gdje, da li u Čikagu, da li u Maleziji. Ja znam da ni jedno ni drugo nije manje od 10.000 kilometara od ove zemlje.“
Dizdarević: Pojedini vjerski lideri zaboravljaju da je BiH sekularna
Političari u Bosni i Hercegovini često vole da se hvale time da je bosanskohercegovačko društvo sekularno, što praksa demantuje.
Govor reisa Cerića, ali i istupi poglavara drugih vjerskih zajednica potvrđuju da su izražene veze između politike i religijskih institucija. O tome psiholog Ibrahim Prohić kaže:
Transparent podrške ideji ministra nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo Emira Suljagića, Sarajevo 23.05.2011.
„Za čitavo društvo je jako opasno da vjerski velikodostojnici potpiruju ionako već narasle tenzije. Mislim da je konačno vrijeme da misleći ljudi u ovome društvu kažu da mi na sceni zapravo imamo klerikalizam i da on svakim danom postaje sve opasniji.“
Od održavanja prvih višestranačakih izbora 1990. godine, nacionalnu opciju su podgrijavale religijske dogme.
Zbog toga ne treba da čudi, kako kaže sociolog Salih Fočo, posljednji događaj koji je svojevrsna uvertira za proces političkog otrežnjenja u kome će se politika osamostaliti od religije.
„Ja sam zagovornik da treba na neki način pothraniti snage koje su za jednu normalnu, pravnu državu BiH u kojoj će se smjestiti konačno i definirati prostor i uloga vjerskih zajednica i u kome će se politika potpuno osamostaliti od religije, a time zapravo biti politika u funkciji ljudi, dakle birača i građana“, kazao je Fočo.
Ne treba ni podsjećati koliko je bosanskohercegovačko društvo podijeljeno u svim sferama života, niti ponavljati koliki je svakodnevni udio bh. političara u tim procesima.
Zbog toga poruke vjerskih poglavara kakva je ova posljednja samo štete koheziji u BiH i plaše one koji nisu istomišljenici.
„Očigledno je da neki od vjerskih lidera zaboravljaju da je ovo sekularna, laička država i smatraju da oni mogu da uređuju odnose u ovoj državi mimo njenog ustava i njenih zakona i to je upravo reisu-ulema uradio u ovom svom istupu na Buni“, Srđan Dizdarević, direktor Kuće ljudskih prava u Sarajevu.
Predsjednica Helsinškog komiteta BiH Vera Jovanović rekla je:
„Vjerske zajednice moraju uvažavati državu, jer ako ne uvažavaju državu i ako ne priznaju odluke koje donosi država, onda je to žalosno i porazno. Moguće da se nakon svih ovih dešavanja taj broj ljudi koji misle drugačije i koji nisu spremni da im neko drugi diktira i nameće način na koji trebaju da misle i način na koji trebaju da se ponašaju možda biti veći. Sve dotle dok ta masa ne dostigne jednu kritičnu, nisam sigurna da možemo ići naprijed. Ali da jeste korak naprijed - jeste, jer ipak ne samo nevladine organizacije nego i građani podržavaju ove odluke koje su donesene u Kantonu Sarajevo, a isto tako osuđuju način na koji je u ovom slučaju reis Cerić govorio, ali je i podržan od dijela ili cijele Katoličke crkve.“
Iako bh. političari vole da se hvale time kako je bosanskohercegovačko društvo sekularno, ta, ali i izjave poglavara drugih vjerskih zajednica to demantuju.
Analitičari ocjenjuju da to ne treba da čudi jer su u proteklih 20 godina nacionalne opcije podgrijavale religijske dogme, ali i da je posljednji događaj uvertira za proces političkog otrežnjenja u kome će se politika osamostaliti od religije.
Malo kada je, kao ovih dana, u Bosni i Hercegovini bilo toliko reakcija javnosti kao što je to slučaj sa govorom Cerića na jednom od vjerskih skupova u Blagaju.
Intonacija kojom je reis Cerić u svom govoru prijetio svima koji nisu istomišljenici zajednice čiji je prvi čovjek, ali i poistovjećivanje svih Bošnjaka sa tom zajednicom izazvala je brojne osude.
Iako je do sada to bila rijetkost, ovaj put se oglasio i visoki predstavnik.
Valentin Incko je, podsjećamo, kazao da takva retorika može imati samo negativne posljedice na mir u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga je, iz Cerićevog kabineta, zatraženo Inckovo izvinjenje, na što je visoki predstavnik u utorak poručio:
„Ja sam već rekao sve šta sam rekao o slučaju Suljagić. Napadnuta je, međutim, i gospođa Ketrin Ešton i zato sam ja lično razočaran, i indirektno je na taj način napadnuta i politika evropske zajednice.“
„Hoće oni ponovo da mi svoju djecu dajemo bezbožnicima i da ne budu spremni da se brane kad dođe ponovo etničko čišćenje. Oni koji ne mogu da naprave od Srebrenice Sarajevo, sad hoće da prave od Sarajeva Srebrenicu. Ma nećemo to, dosta nam je toga. Ne damo svoju djecu da ih vi učite bezbožništvu“, govor je reisa Cerića iniciran je odlukom kantonalnog ministra obrazovanja Emira Suljagića.
Evo šta je Suljagić rekao o reisovom govoru za Federalnu televiziju:
„Ne mogu da zamislim da se u ime vjere može izgovoriti ovolika mržnja. Ne mogu da vjerujem da se u ime vjere ovolika mržnja može sručiti po meni. Ne može čovjek koji pretenduje da se stara o duhovnom životu dijela vjernika u ovoj zemlji, dakle muslimana vjernika, ovako govriti, ne može - jer ovo nije prihvatljivo. Ja sam preživio Srebrenicu. Moj otac je bio tamo. Ovaj čovjek je u tom trenutku bio ne znam ni gdje, da li u Čikagu, da li u Maleziji. Ja znam da ni jedno ni drugo nije manje od 10.000 kilometara od ove zemlje.“
Dizdarević: Pojedini vjerski lideri zaboravljaju da je BiH sekularna
Političari u Bosni i Hercegovini često vole da se hvale time da je bosanskohercegovačko društvo sekularno, što praksa demantuje.
Govor reisa Cerića, ali i istupi poglavara drugih vjerskih zajednica potvrđuju da su izražene veze između politike i religijskih institucija. O tome psiholog Ibrahim Prohić kaže:
„Za čitavo društvo je jako opasno da vjerski velikodostojnici potpiruju ionako već narasle tenzije. Mislim da je konačno vrijeme da misleći ljudi u ovome društvu kažu da mi na sceni zapravo imamo klerikalizam i da on svakim danom postaje sve opasniji.“
Od održavanja prvih višestranačakih izbora 1990. godine, nacionalnu opciju su podgrijavale religijske dogme.
Zbog toga ne treba da čudi, kako kaže sociolog Salih Fočo, posljednji događaj koji je svojevrsna uvertira za proces političkog otrežnjenja u kome će se politika osamostaliti od religije.
„Ja sam zagovornik da treba na neki način pothraniti snage koje su za jednu normalnu, pravnu državu BiH u kojoj će se smjestiti konačno i definirati prostor i uloga vjerskih zajednica i u kome će se politika potpuno osamostaliti od religije, a time zapravo biti politika u funkciji ljudi, dakle birača i građana“, kazao je Fočo.
Ne treba ni podsjećati koliko je bosanskohercegovačko društvo podijeljeno u svim sferama života, niti ponavljati koliki je svakodnevni udio bh. političara u tim procesima.
Zbog toga poruke vjerskih poglavara kakva je ova posljednja samo štete koheziji u BiH i plaše one koji nisu istomišljenici.
„Očigledno je da neki od vjerskih lidera zaboravljaju da je ovo sekularna, laička država i smatraju da oni mogu da uređuju odnose u ovoj državi mimo njenog ustava i njenih zakona i to je upravo reisu-ulema uradio u ovom svom istupu na Buni“, Srđan Dizdarević, direktor Kuće ljudskih prava u Sarajevu.
Predsjednica Helsinškog komiteta BiH Vera Jovanović rekla je:
„Vjerske zajednice moraju uvažavati državu, jer ako ne uvažavaju državu i ako ne priznaju odluke koje donosi država, onda je to žalosno i porazno. Moguće da se nakon svih ovih dešavanja taj broj ljudi koji misle drugačije i koji nisu spremni da im neko drugi diktira i nameće način na koji trebaju da misle i način na koji trebaju da se ponašaju možda biti veći. Sve dotle dok ta masa ne dostigne jednu kritičnu, nisam sigurna da možemo ići naprijed. Ali da jeste korak naprijed - jeste, jer ipak ne samo nevladine organizacije nego i građani podržavaju ove odluke koje su donesene u Kantonu Sarajevo, a isto tako osuđuju način na koji je u ovom slučaju reis Cerić govorio, ali je i podržan od dijela ili cijele Katoličke crkve.“
