Službeni Zagreb pozdravlja nastavak rada Mješovitog komiteta formiranog temeljem Sporazuma o pitanjima sukcesije nekadašnje SFRJ i vjeruje da će njegov rad pripomoći rješavanju preostalih otvorenih pitanja iz ove kompleksne materije, što je u interesu svih država sljednica, rečeno nam je u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.
Visoka predstavnica Hrvatske za sukcesiju Andrea Metelko-Zgombić kazala je za naš radio kako je među hrvatskim prioritetima što skorije osnivanje posebnog međuvladinog odbora koji bi se bavio podjelom imovine na području država sljednica.
„Tu posebno imam na umu vrlo značajnu kulturnu baštinu, dakle povrat predmeta od značaja kulturne baštine iz jedne države sljednice u državu sljednicu kojoj to pripada.“
Važno pitanje su i arhivi bivše države, za što su zainteresirane sve države sljedice, kaže naša sugovornica.
„Uključujući tu i povrat republičkih arhiva koji sami po sebi nisu dio sukcesije, nego se jednostavno trebaju vratiti državi sljednici kojoj izvorno pripadaju.“
Među prioritetima je i postizanje aranžmana oko podjele vojne imovine i preostale diplomatske imovine, pitanje nedostajućih sredstava na računima nekadašnje Narodne banke Jugoslavije u inozemstvu, kao i ubrzavanje rješavanja imovinsko-pravnih pitanja.
„Tu mislim prije svega na imovinu pravnih osoba, i svakako predmet razgovora mora biti nedavno usvojena uredba Vlade Republike Srbije o privatizaciji, koja pokušava obuhvatiti i imovinu hrvatskih trgovačkih društava u Srbiji.“
„Stanarska prava uopće nisu predmet razgovora u okviru imovinsko-pravnih pitanja. Ugovor o sukcesiji samo spominje da se ona ocjenjuju i provode u skladu s nacionalnim zakonodavstvom svake države sljednice, i to tome se nema što posebno razgovarati ni na ovom forumu.“
Predsjednik Savjeta za sukcesiju vojne imovine Ministarstva obrane Želimir Latković bio je na čelu tima koji je temeljem analize vrlo opsežne arhivske građe proveo procjenu ukupne imovine bivše savezne vojske. Proces sukcesije vojne imovine ni u kom slučaju nije dovršen, kaže Latković za naš radio.
„Sukcesiju vojne imovine ne bi trebalo izdvajati iz konteksta sukcesije ukupne imovine bivše države. Imovina bivše JNA je iznosila prema nekim procjenama između 80 i 90 posto ukupne diobene mase bivše države.“
Postoje pritisci da se taj dio imovine jednostavno – zaboravi, upozorava gospodin Latković.
„Srpska strana tvrdi da je sukcesija vojne imovine gotova, međutim mi znamo po kojem je principu ona provedena: po principu jačega, a onda su naknadno uvedena nekakva međunarodna pravila da ono što se zateklo na teritoriju jačega – pripada jačemu! To naravno ne dolazi u obzir!“
Hrvatskoj su tako ostali vojni objekti u raznom stanju očuvanosti, međutim preko granice je odnesena ogromna pokretna imovina.
„Nju mi procjenjujemo prema cijenama iz 1990. godine na preko 10 milijardi dolara. To je ogroman iznos potraživanja preko kojega ne možemo preći i samo tako to zaboraviti.“
Visoka predstavnica Hrvatske za sukcesiju Andrea Metelko-Zgombić kazala je za naš radio kako je među hrvatskim prioritetima što skorije osnivanje posebnog međuvladinog odbora koji bi se bavio podjelom imovine na području država sljednica.
„Tu posebno imam na umu vrlo značajnu kulturnu baštinu, dakle povrat predmeta od značaja kulturne baštine iz jedne države sljednice u državu sljednicu kojoj to pripada.“
Važno pitanje su i arhivi bivše države, za što su zainteresirane sve države sljedice, kaže naša sugovornica.
„Uključujući tu i povrat republičkih arhiva koji sami po sebi nisu dio sukcesije, nego se jednostavno trebaju vratiti državi sljednici kojoj izvorno pripadaju.“
Među prioritetima je i postizanje aranžmana oko podjele vojne imovine i preostale diplomatske imovine, pitanje nedostajućih sredstava na računima nekadašnje Narodne banke Jugoslavije u inozemstvu, kao i ubrzavanje rješavanja imovinsko-pravnih pitanja.
„Tu mislim prije svega na imovinu pravnih osoba, i svakako predmet razgovora mora biti nedavno usvojena uredba Vlade Republike Srbije o privatizaciji, koja pokušava obuhvatiti i imovinu hrvatskih trgovačkih društava u Srbiji.“
Stanarska prava nisu predmet razgovora
Naša sugovornica ne vidi nijedan razlog zašto bi se u okviru ovih razgovora postavljalo pitanje stanarskih prava.
„Stanarska prava uopće nisu predmet razgovora u okviru imovinsko-pravnih pitanja. Ugovor o sukcesiji samo spominje da se ona ocjenjuju i provode u skladu s nacionalnim zakonodavstvom svake države sljednice, i to tome se nema što posebno razgovarati ni na ovom forumu.“
Predsjednik Savjeta za sukcesiju vojne imovine Ministarstva obrane Želimir Latković bio je na čelu tima koji je temeljem analize vrlo opsežne arhivske građe proveo procjenu ukupne imovine bivše savezne vojske. Proces sukcesije vojne imovine ni u kom slučaju nije dovršen, kaže Latković za naš radio.
„Sukcesiju vojne imovine ne bi trebalo izdvajati iz konteksta sukcesije ukupne imovine bivše države. Imovina bivše JNA je iznosila prema nekim procjenama između 80 i 90 posto ukupne diobene mase bivše države.“
Postoje pritisci da se taj dio imovine jednostavno – zaboravi, upozorava gospodin Latković.
„Srpska strana tvrdi da je sukcesija vojne imovine gotova, međutim mi znamo po kojem je principu ona provedena: po principu jačega, a onda su naknadno uvedena nekakva međunarodna pravila da ono što se zateklo na teritoriju jačega – pripada jačemu! To naravno ne dolazi u obzir!“
Hrvatskoj su tako ostali vojni objekti u raznom stanju očuvanosti, međutim preko granice je odnesena ogromna pokretna imovina.
„Nju mi procjenjujemo prema cijenama iz 1990. godine na preko 10 milijardi dolara. To je ogroman iznos potraživanja preko kojega ne možemo preći i samo tako to zaboraviti.“
