Haško suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Vladimira Radojčića, zapovjednika Ilidžanske brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) koji je držao Sarajevo u troipogodišnjem okruženju (1992-1995).
Treći dan iskaza svjedoka obrane, haško tužiteljstvo je željelo pokazati kako on ne govori istinu u vezi upotrebe avio-bombi, improviziranog oružja velike razorne moći, kao što nije govorio istinu tvrdeći - da su snage bosanskih Srba bile okružene u Sarajevu.
Radojčić, čija je brigada, prema njegovim riječima, ispalila 3 avio-bombe na Sarajevo 1995.godine, uporno je ponavljao - kako su se tada željeli pogoditi određeni vojni ciljevi, tvrdeći da su sporni improvizirani projektili – bili precizni, iako je samo jedan pogodio navodnu metu (zgradu sarajevske televizije).
Haško tužiteljstvo, koje pak tvrdi da se radilo o nepreciznim projektilima od 250 kilograma, nepogodnim za gađanje vojnih ciljeva (pogotovo u civilnim zonama grada) – podsjetilo je Radojčića na iskaz prethodnog svjedoka obrane – Stevana Veljovića, također zapovjednika jedne od brigada unutar SRK-a.
Veljović je naime naveo kako mu je Radojčić osobno rekao – da su aviobombe toliko neprecizne da je jedna čak pala na njegove položaje prilikom ispaljivanja, budući da su napravljene za bacanje iz aviona, a ne za ispaljivanje s improviziranih lansera (s kamiona).
Svjedok: i NATO je gađao Beograd
Iako je i sam potvrdio da je avio-bomba samo jednom pogodila cilj koji je navodno gađao (zgradu sarajevske televizije), Radojčić je i dalje osporavao da se radi o nepreciznom oružju, nepogodnom za upotrebu u civilnim područjima.
„Ne vidim zašto se ne bi koristila u urbanim dijelovima? I NATO je gađao Beograd i druge gradove u Srbiji fugasnim (rasprskavajućim) bombama“, odvratio je svjedok koji je inače sudu napomenuo – da on nije samostalno mogao lansirati avio-bombe bez prethodnog odobrenja zapovjednika SRK-a.
Kako bi pokazao da su gađani civilni ciljevi, tužitelj Groome ga je potom suočio s izvještajem zapovjednika SRK-a Dragomira Miloševića - upućenog Glavnom štabu (generala Mladića) VRS-a, u kojem se govori da su upotrebljene avio-bombe, a u kojem se nigdje ne spominju ni vojni ciljevi, kao ni da su ih dvije od tri bombe pri tom promašile.
„Mi smo smatrali da smo ostvarili efekat, jer smo promašili cilj samo 20 metara. To je bio relativni neuspjeh“, pokušao je potom objasniti Radojčić, ponovivši da je cilj trećeg napada na naselje Hrasnica (travanj 1995.) bila škola „Aleksa Šantić“, gdje se navodno vršila obuka specijalnih postrojbi Armije BiH.
„Niste gađali ni školu ni poštu, već centar Hrasnice gdje je trebala eksplodirati. General Milošević je bio zadovoljan rezultatom“, konstatirao je tužitelj, podsjećajući svjedoka i na njegove riječi – da je uvijek gađao vojni cilj sve dok ga ne pogodi, što je različito od priče koju je ispričao u vezi upotrebe avio-bombi.
Tužitelj je također pokazao naređenje generala Miloševića brigadama SRK-a 1995.godine – o pokretanju napada na Sarajevo i gađanju ciljeva prema izboru, što prema optužbi podupire teze o neselektivnim napadima. Radojčić je pokušao objasniti – da su zapovjednici brigada SRK-a bili upoznati s međunarodnim pravilima te da su podrazumijevali da trebaju odabrati vojne, a ne civilne ciljeve.
Razlike u izjavi svjedok objašnjavao – greškom u kucanju
Inače, kako bi pokazao da ne govori istinu –tužitelj Dermot Groome je prvo u unakrsnom ispitivanju u petak suočio Radojčića s njegovim prethodnim iskazima na suđenju zapovjedniku SRK-a Dragomiru Miloševiću te predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću - u kojima je naveo da su snage bosanskih Srba bile „okružene“ snagama Armije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva.
„Kako je to moguće, da upotrebite taj izraz u dva suđenja?“, ispitivao je Groome koji je suočio Radojčića na suđenju generalu Mladiću - s kartom SRK-a iz ratnog vremena, a koja je pokazala da su snage Prvog korpusa Armije BiH zapravo bile okružene.
Radojčić je inače i dan prije, u četvrtak – pokušao ublažiti svoju izjavu – navodeći da se zapravo radilo o „poluokruženju“, ponovivši kako se radi zapravo o grešci.
„Meni je neugodno kad u mojoj izjavi piše – okruženje, a vidi se golim okom da to nije tako. To je greška prilikom kucanja“, pokušao je objasniti svjedok da nije namjerno rekao neistinu.
Iskaz će Radojčić dovršiti iduću srijedu, budući da tijekom prva dva dana idućeg tjedna dvojica sudaca iz tročlanog Raspravnog vijeća imaju druge obaveze. Tužitelj ga je potkraj sudskog dana počeo ispitivati o napadu Ilidžanske brigade na konvoj UNPROFOR-a, koji je svjedok zapovjedio, navodno jer je mislio kako se radi o neprijatelju.
Potom, u nastavku suđenja za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini (1992-1995) očekuju se i dalje iskazi svjedoka u vezi sarajevskog ratišta koje je rezultiralo s oko 11 i pol tisuća ubijenih građana.
VIDEO: Dio iskaza Radojčića
