Čitanjem optužnice u Sudu Bosne i Hercegovine je 5. februara počelo suđenje predsjedniku Republike Srpske (RS), Miloradu Dodiku.
Dodik je optužen je da je kao predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS potpisao ukaze o proglašenju važećim dva zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tokom čitanja optužnice navelo kako su dokazali da Dodik nije primjenjivao odluke visokog predstavnika, iako je bio svjestan da su odluke obavezujuće.
Dokaze će Tužilaštvo, kako je rečeno, predočiti na narednom ročištu 6. marta.
Najavili su svjedočenje četiri inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Dodikova odbrana je poručila kako dokazi Tužilaštva BiH "nisu bazirani na činjenicama" te da će se koncept odbrane zasnivati, kako je rekla, "na dokazivanju suverenosti BiH", saslušanjem "stručnih svjedoka", kao i prezentiranjem odluka Ustavnog suda RS-a.
Odbrana je zatražila i izuzeće Sene Uzunović, nove sutkinje u ovom procesu, koja od 5. februara vodi proces, zbog, kako su naveli, "političke pristrasnosti".
Ovaj zahtjev će razmatrati Sud Bosne i Hercegovine.
Raniji sudija u postupku Mirsad Strika je tražio zamjenu zbog penzionisanja u maju ove godine.
Sutkinja Uzunović će suditi i u odvojenom predmetu Milošu Lukići, v.d. Službenog glasnika RS-a, a koje počinje 6. marta, kako je rečeno.
Miloš Lukić je optužen da je, kao tadašnji vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Ti zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.
Ove zakone je u junu 2023. godine izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je oba zakona 1. jula 2023. godine, dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala.
Istog dana je Schmidt, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina i zabranom vršenja dužnosti.
Zbog ugrožavanja mira u sudnici, sutkinja Uzunović je naredila pristalicama Dodika da napuste sud.
Šta je prethodilo početku suđenja?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. septembra prošle godine optužilo Dodika i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS-a, za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", za što je zakonom propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora i zabrana vršenja javnih dužnosti.
Do sad su četiri puta odgađana ročišta na suđenju Dodiku i Lukiću.
Ovaj predmet je tokom posljednjeg odgađanja ročišta 17. januara razdvojen zbog bolesti Lukića, te će se njemu i Dodiku posebno suditi.
Dodikova obrana tražila je izuzeća svih uključenih u proces.
Sud BiH odbio je 27. januara zahtjev Dodikove odbrane za izuzeće sedam sudija u predmetu protiv njega.
Prethodno je polovinom decembra prošle godine Sud BiH odbio žalbu odbrane koja je tražila premještanje procesa iz Sarajeva u Banja Luku, što je bio razlog odgađanja početka glavnog pretresa koji je bio zakazan 6. decembra 2023.
Prvo ročište za izjašnjenje o krivici odgođeno je 21. novembra 2023. godine, zbog Dodikovih ranije preuzetih obaveza.
