Kako bi osporio da su zločini protiv Bošnjaka i Hrvata u Ključu 1992.godine počinjeni prema uputstvima Srpske demokratske stranke, SDS-a, njezin bivši lider Radovan Karadžić izveo je kao svjedoka svoje haške obrane Slobodana Jurišića, člana Kriznog štaba u spornoj općini u vrijeme rata.
Nakon što je u glavnom iskazu prebacivao odgovornost za sve što se događalo u Ključu na vojsku bosanskih Srba, tužiteljstvo je Jurišića suočilo s uputstvima SDS-a koja pokazuju upravo odgovornost civilnih vlasti za provođenje progona.
Karadžić je na Haški sud doveo još jednog svjedoka čija je uloga u ratnim događajima još uvijek upitna budući da Jurišića i dalje istražuje pravosuđe Bosne i Hercegovine u vezili nasilnog premještanja više od 16.000 Hrvata i Bošnjaka iz Ključa.
Pred haškim sucima Jurišić je porekao svoju odgovornost, kao lokalnog SDS-ovca iz Ključa, tvrdeći da je svim događajima 1992.godine upravljala Jugoslavenska narodna armija, JNA, a potom njezina nasljednica u BiH - Vojska Republike Srpske, VRS.
„Ovo sve što je bilo u vezi s ovom mobilizacijom, mi smo dobijali iz zapovjedništva Vojnog okruga Banja Luka koja je direktno koordinirala sva vojna pitanja koja su provođena na nivou republike. I kad je bila Bosna i Hercegovina u cjelini i kasnije kad je bila Republika Srpska“, ustvrdio je svjedok koji je prije rata bio zadužen za vojnu regrutaciju, kao općinski sekretar sekretarijata za narodnu obranu.
Krizni štabovi prema Karadžićevom uputstvu
Haško tužiteljstvo osporavalo je Jurišićevo prebacivanje odgovornosti na vojsku, podsjećajući na uputstvo vrha SDS-a o formiranju kriznih štabova u općinama u kojima se željela preuzeti vlast.
Tužiteljica Caroline Edgerton suočila je Karadžićevog svjedoka s njegovim prijašnjim izjavama kao i brojnim dokazima koji upućuju da je umjesto vojske, diskriminatorskim događajima u Ključu upravljao upravo Krizni štab čiji je bio član.
„Dakle to su zabilješke, zapisnik koji je napravljen u to vrijeme – o formiranju Kriznog štaba općine Ključ na osnovu uputstava dr.Karadžića i Vi to možete potvrditi, zar ne? Jer Vi ste bili tamo u to vrijeme“, ispitivala je tužiteljica.
„Ja se ne sjećam da sam ikada bio prisutan na tom sastanku. I zato ovo, ne mogu se sjetiti. Jer mi je potpuno nepoznato“, pravdao je svoje neznanje svjedok, pokušavajući pojasniti da je u Krizni štab došao kad je on već bio formiran.
Jurišić će iskaz dovršiti u petak.
U završnici svog dokaznog postupka Karadžić će izvesti još desetak svjedoka kako bi osporio optužbe za genocid u Bosni i Hercegovini, između ostalih i još nekoliko osumnjičenika i osuđenika za ratne zločine koji se i njemu po zapovjednoj odgovornosti stavljaju na teret. Kao što je zločin na Korićanskim stijenama 1992.godine, kada su pripadnici specijalnog odreda prijedorske policije ubili oko 200 građana nesrpske nacionalnosti.
Nakon što je u glavnom iskazu prebacivao odgovornost za sve što se događalo u Ključu na vojsku bosanskih Srba, tužiteljstvo je Jurišića suočilo s uputstvima SDS-a koja pokazuju upravo odgovornost civilnih vlasti za provođenje progona.
Karadžić je na Haški sud doveo još jednog svjedoka čija je uloga u ratnim događajima još uvijek upitna budući da Jurišića i dalje istražuje pravosuđe Bosne i Hercegovine u vezili nasilnog premještanja više od 16.000 Hrvata i Bošnjaka iz Ključa.
Pred haškim sucima Jurišić je porekao svoju odgovornost, kao lokalnog SDS-ovca iz Ključa, tvrdeći da je svim događajima 1992.godine upravljala Jugoslavenska narodna armija, JNA, a potom njezina nasljednica u BiH - Vojska Republike Srpske, VRS.
„Ovo sve što je bilo u vezi s ovom mobilizacijom, mi smo dobijali iz zapovjedništva Vojnog okruga Banja Luka koja je direktno koordinirala sva vojna pitanja koja su provođena na nivou republike. I kad je bila Bosna i Hercegovina u cjelini i kasnije kad je bila Republika Srpska“, ustvrdio je svjedok koji je prije rata bio zadužen za vojnu regrutaciju, kao općinski sekretar sekretarijata za narodnu obranu.
Krizni štabovi prema Karadžićevom uputstvu
Haško tužiteljstvo osporavalo je Jurišićevo prebacivanje odgovornosti na vojsku, podsjećajući na uputstvo vrha SDS-a o formiranju kriznih štabova u općinama u kojima se željela preuzeti vlast.
Tužiteljica Caroline Edgerton suočila je Karadžićevog svjedoka s njegovim prijašnjim izjavama kao i brojnim dokazima koji upućuju da je umjesto vojske, diskriminatorskim događajima u Ključu upravljao upravo Krizni štab čiji je bio član.
„Dakle to su zabilješke, zapisnik koji je napravljen u to vrijeme – o formiranju Kriznog štaba općine Ključ na osnovu uputstava dr.Karadžića i Vi to možete potvrditi, zar ne? Jer Vi ste bili tamo u to vrijeme“, ispitivala je tužiteljica.
„Ja se ne sjećam da sam ikada bio prisutan na tom sastanku. I zato ovo, ne mogu se sjetiti. Jer mi je potpuno nepoznato“, pravdao je svoje neznanje svjedok, pokušavajući pojasniti da je u Krizni štab došao kad je on već bio formiran.
Jurišić će iskaz dovršiti u petak.
U završnici svog dokaznog postupka Karadžić će izvesti još desetak svjedoka kako bi osporio optužbe za genocid u Bosni i Hercegovini, između ostalih i još nekoliko osumnjičenika i osuđenika za ratne zločine koji se i njemu po zapovjednoj odgovornosti stavljaju na teret. Kao što je zločin na Korićanskim stijenama 1992.godine, kada su pripadnici specijalnog odreda prijedorske policije ubili oko 200 građana nesrpske nacionalnosti.
