Suđenje Karadžiću: Osporavanje zločina zločinima drugih

Kako bi prikazao svoje viđenje sarajevske opsade, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izveo je kao svjedoka obrane liječnika Mirka Šošića – koji je opisao svoj bijeg iz Sarajeva na Pale 1992.godine zbog diskriminacije na osnovu srpskog porijekla.

Kako bi dovelo u pitanje njegovu vjerodostojnost kao svjedoka, tužiteljstvo je Šošića suočilo sa činjenicom da ga je osobno odlikovao Karadžić s kojim je od dolaska na Pale postao - jako blizak.

Raspravno vijeće je već više puta upozorilo optuženog da ne može osporavati zločine za koje se tereti - sa zločinima koje je počinila druga strana u sukobu. Na to podsjetio i ovoga puta predsjedavajući sudac O Gon Kwon, na što je Karadžić ponovio odvratio - kako tijekom izvođenja dokaza obrane više vodi računa o pravdi, nego o pravnim pitanjima.

„Mi ovdje slušamo što se događalo muslimanima u raznim mjestima. Osim toga slušamo kako su divlji Srbi napali Sarajevo koje je mirni grad. Međutim, Sarajevo je bilo militarizirano i bilo je okrutno prema Srbima. A spisak od 400 i nešto liječnika koji su pobjegli, a nisu bili SDS. Nisu bili nikakvi politički (aktivni) – samo upotpunjuje sliku“, pojasnio je svoje viđenje vrijednost iskaza svjedoka Karadžić.

Haško tužiteljstvo tako nije imalo previše toga osporavati jer predmet Karadžićeve optužnice - nije protjerivanje liječnika srpske nacionalnosti iz Sarajeva.

No tužiteljstvo se pozabavilo s vjerodostojnosti Šošića kao svjedoka, ističući da ga je Karadžić odlikovao kao predsjednik Republike Srpske, kao i da je postao poratni ministar zdravstva u vladi Srpske demokratske stranke. Pri tom je Šošić odvratio – da nikad nije bio formalni član SDS-a.

„I zbog toga sam imao nekakvih problema da budem nominiran za ministra u vladi (RS). Ja sam bio možda jedini od ministara koji nije želio. Bio sam suviše, kako da kažem, samosvjestan oko toga, da previše vrijedim kao kirurg i kao stručnjak i da mi nije potrebno da budem član stranke“, pojasnio je svjedok ističući svoju stručnost ispred podobnosti.

Karadžić je u ratu razmišljao o kazalištu na Palama

Svoj blizak odnos s Karadžićem svjedok Šošić je pak objasnio činjenicom da su obojica liječnici, kao i ljubitelji kulture koja je nedostajala na Palama u ratno vrijeme.

„Doktor Karadžić je dolazio (do mene) kad god je imao vremena. Pa smo počeli raspravljati – gdje bi se mogla locirati bolnica i što ide uz bolnicu. I sjećam se na kraju zahtjeva, koji mi je tada izgledao pomalo nerealno. Doktor Karadžić je rekao – znate što ovdje trebamo imati pozorište, treba ljudi da žive“, prisjetio se Šošić ratnih razmišljanja s optuženim.


Suđenje se nastavilo iskazom Živana Filipovića, ratnog zapovjednika Teritorijalne obrane Bijeljine. Njegovim svjedočenjem Karadžić je također želio poreči odgovornost za zločine u spomenutoj općini nakon preuzimanja vlasti od strane SDS-a, prebacujući odgovornost za sukob na bošnjačku nacionalnu organizaciju Patriotsku ligu.

Suočen sa zločinima Arkanovih snaga i drugih paravojnih formacija, Filipović je također, kao i nekoliko prijašnjih svjedoka obrane iz Bijeljine, poricao svoju odgovornost za njihov dolazak, kao i odgovornost zvaničnih organa bosanskih Srba u Bijeljini.

Nakon Filipovića iskaz u korist Karadžića, u vezi događanja u Bijeljini, dao je bivši policijski inspektor Dušan Spasojević. On je nekoliko mjeseci nakon zauzimanja općine polovicom 1992.godine istraživao nekoliko brutalnih zločina koje su počinili dobrovoljci iz Srbije, kao i neki lokalni kriminalci na koje Karadžić prebacuje odgovornost za progone građana nesrpske nacionalnosti.

Spasojević će dovršiti iskaz u petak.