Na Sudu Ujedinjenih nacija u ponedjeljak je počelo ročište bez presedana na kojem bi trebalo da budu donesene pravne smjernice za zaštitu planete protiv klimatskih promjena i pomoć ranjivim zemljama u borbi protiv razarajućeg uticaja promjene klime.
Predstavnici iz Vanuatua i ostalih pacifičkih ostrva, koji su naročito na udaru klimatskih promjena, otvorili su maratonsko saslušanje na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) pred 15-članim sudskim vijećem, piše AFP.
Tokom iduće dvije sedmice sudu će podneske o toj temi da predoči više od 100 zemalja i organizacija, najveći broj ikada na sudu u Hagu.
Aktivisti se nadaju da će mišljenje sudija ICJ-a imati dalekosežne pravne efekte u borbi protiv klimatskih promjena.
Ostali se pribojavaju da će UN-ov zahtjev za neobavezujuće mišljenje imati ograničeni uticaj, te da će sudu UN-a trebati mjeseci, ako ne i godine, da donese svoju odluku.
Ročište u Palati mira dolazi nekoliko dana nakon bitke za ispregovarani klimatski sporazum na samitu COP29 u Azerbejdžanu.
Izaslanici COP29 složili su se 24. novembra da će do sredine iduće decenije da osiguraju godišnje 1,3 biliona dolara siromašnijim zemljama kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, od čega će oko 300 milijardi dolara doći od bogatih, industrijalizovanih zemalja.
Sporazum prema kojem će najbogatije zemlje da izdvoje 300 milijardi dolara, siromašne zemlje su nazvale "šalom" i "uvredom", dok je američki predsjednik u odlasku Joe Biden nazvao sporazum "još jednim historijskim ishodom".
Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za Vanuatu, koji snažno zagovara inicijativu ICJ-a zajedno sa ostalim pacifičkim ostrvima, upozorio je da su oni na "prvoj crti udara klimatskih promjena" i smatra da je njihov zahtjev da se o tome očituje ICJ presudan trenutak koji bi trebalo da zacrta pravne obaveze koje se odnose na klimatsku akciju.
Generalna skupština UN-a je prošle godine usvojila rezoluciju kojom je sudijama uputila na razmatranje dva ključna pitanja: koje obaveze prema međunarodnom zakonu imaju zemlje po pitanju zaštite klimatskog sistema od zagađenja emisijama gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, te koje bi bile pravne posljedice kada države svojim djelovanjem i nedjelovanjem značajno naštete klimatskom sistemu planete i ostalom okolišu.
