Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio je zahtjev Turske za ukidanje odluke kojom se pozivaju sve države uključene u sukob u Nagorno-Karabahu da izbjegavaju izlagati civile riziku i da poštuju svoje obaveze ljudskih prava prema Europskoj konvenciji.
Odluka Suda u Strasbourgu, objavljena u saopćenju 14. oktobra, odgovor je na armenski zahtjev nakon početka sukoba u regiji.
Jerevan je 28. septembra zatražio da Sud poduzme mjere poznate kao privremene mjere protiv Azerbejdžana kako bi zaustavio ono što je smatrao da bi moglo biti ciljanje civilnog stanovništva i civilnih naselja duž linije dodira između dviju strana.
Sud je 29. septembra donio privremenu mjeru rekavši da "trenutna situacija stvara rizik od ozbiljnih kršenja [Europske] konvencije [o ljudskim pravima]" i pozvao i Azerbejdžan i Armeniju "da se suzdrže od poduzimanja bilo kakvih mjera, posebice vojne akcije, koje bi mogle dovesti do kršenja konvencijskog prava civilnog stanovništva, uključujući ugrožavanje njihovog života i zdravlja, te ispunjavanje njihovih obveza prema Konvenciji".
Sud je 6. oktobra ponovno izdao privremenu mjeru, na temelju, kako je rekao, dokaza koji ukazuju da su "određene države ugovornice (koje sudjeluju u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima) izravno ili neizravno bile uključene u sukob".
Iako nije bila upućena samo Turskoj, već svim državama, ponovno izdana mjera potaknula je Ankaru da 7. oktobra zatraži da sud preispita svoju odluku, tvrdeći da je usmjerena protiv Turske.
Turska je stala na stranu Azerbejdžana u sukobu o separatističkoj regiji pod nadzorom etničkih Armenaca uz podršku Jerevana, rekavši da posredovanje predvođeno Francuskom, Sjedinjenim Državama i Rusijom zastaje i da se Nagorno-Karabah mora vratiti Azerbejdžanu.
Sud je 14. oktobra rekao da su ozbiljna eskalacija sukoba i opasnost koju predstavlja civilima naveli da odbije zahtjev Turske.
"Ispitavši prigovore turske vlade i uzimajući u obzir ozbiljnu i eskalirajuću prirodu sukoba, Sud ne nalazi nijedan razlog za izmjenu svoje odluke ili ukidanje bilo kojeg dijela privremene mjere koja je prethodno naznačena."
U priopćenju se ponavlja da privremena mjera predstavlja "hitnu akciju u situacijama u kojima uočava neposredni rizik od nepopravljive štete" za civile, ali dodaje da bi se u budućnosti mogla izmijeniti ako se situacija popravi.
"Oznaka je privremene prirode i ne prejudicira bilo kakva naknadna ispitivanja u pogledu prihvatljivosti i merituma koji bi se vodio u kontradiktornom postupku ", navodi se u priopćenju.
Obje strane kažu da je u sukobu dosad ubijeno mnoštvo civila, kao i stotine vojnika.
