Na Sudu Bosne i Hercegovine je 22. maja nastavljeno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS), za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
Zakon za to djelo propisuje kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz mogućnost zabrane vršenja javnih dužnosti.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Uz Dodika je optužen i Miloš Lukić, tada v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, jer je omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Odbijen je prijedlog odbrane da se kao svjedok na suđenju pojavi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Uoči nastavka suđenja su se ispred Suda BiH okupile Dodikove pristalice.
Šta su propisivali poništeni zakoni?
Dva sporna zakona su propisivala da se na teritoriji RS-a neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.
Te zakone je u junu 2023. izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, odnosno prije nego je entitetski predsjednik potpisao ukaze i naložio objavu u službenom listu.
Istog dana je Šmit, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".
Milorad Dodik je od početka procesa izjavljivao da "odbacuje optužnicu", da je sudski proces "politički motivisan", te da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika.
