Nepravda, rat, poremećeni sistem vrijednosti, izbjeglištvo, korupcija - sve su to teme o kojima pjevaju urbani bendovi u Bosni i Hercegovini. Većina njih nisu saglasni s epitetom angažirani bendovi, nego su za RSE kazali da je surova bosanskohercegovačka realnost za njih nepresušni izvor inspiracije.
(Letu štuke: Simple song)
"Nemušto i dozlaboga dosadno prolaze čitalački dani naše djece u školi (doduše, ne krivicom autora, nego krivicom ideološko-nacionalističkih kanona, koji u školske programe uvode podobne, a ne sposobne pisce)" - tako je pjesnikinja Ferida Duraković skrenula pažnju na tekst pjesme Simple song, autora Dine Šarana, frontmena sarajevskog benda Letu štuke. Ferida je tada napisala:
„Rijetko sam naišla na precizniju, istinitiju i nepretenciozniju pjesmu od ove. Inače, uvjerena sam da u tekstovima Dine Šarana ima više istinske poezije i više važnih životnih istina nego u niz lektirnih knjiga zajedno.“
Dino šaran o tome kaže:
„Simple song je pjesma o jednoj jako čestoj pojavi u društvu, a to je razvod. Htio sam napraviti pjesmu iz perspektive djeteta, u prvom licu. Mislim da je to relevantna perspektiva pojave, koja je jako česta zadnjih godina, jer porodica, kao vrijednos,t slabi.”
U fokusu Šaranove pažnje su međuljudski odnosi:
„To su sociološke teme. Bavim se socijalnim odnosima. Ne toliko politikom i ne toliko nekakvim socijalnim angažmanom, to sup o meni pjesme koje se bave socijalnim angažmanom. Vidim da je sada tendencija da se bude eksplicitno angažiran pjevajući protiv sistema, a sistema nema. Znači pjeva se u eter, bez veze. I to što je rečeno u pjesmi Brojevi računa, možda zvuči opasno, ali nekako sve se to već zna i pjeva se na ovaj ili onaj način, ali to su sve stvari koje su već tu. To znaju i nane na pijaci, to znaju svi. Svi znaju da ne valja sistem i da su političari korumpirani.”
(Letu štuke: Brojevi računa)
Osluškivanja prostora i vremena u kojem žive, inspiracija su mostarskoj grupi Zoster. Njihovi tekstovi itekako oslikavaju bosnaskohercegovačku stvarnost.
„I mi sami smo dio prostora i vremena o kom pričamo sada. Tako da je to samo jedna sinteza, akcija i reakcija na vrijeme i prostor u kom živimo", kaže Mario Knezović iz mostarske grupe Zoster.
(Zoster: Izbjeglica)
Zoster kroz svoju muziku ukazuje na nepravdu, poremećeni sistem vrijednosti, život u izbjeglištvu:
„I ja sam sam bio izbjeglica i ne znam koliko miliona ljudi u BiH su bili izbjeglice, da ne govorim o regionu. To je svako osjetio jer je barem na kratko bio negdje izbjeglica u BiH. To je jedna univerzalna priča - izbjeglica bez lica.”
(Grof Đuraz: Stoka)
„Ako izađete na bilo koji trg, kafić ili pijacu u BiH, možete čuti ljude kako komentarišu - Ona stoka što nas pljačka, krade i zavađa, tako da sam ja samo kanalisao osjećaje mase" - ovako Grof Đuraz objašnjava kako je nastala pjesma Stoka. G
Grof Đuraz je napisao i Postdejtonsku hipi himnu, za koju kaže da bi trebala postati dio Ustava:
„Ta pjesma je za naše podneblje vanvremenska i vanprostorna i treba je stalno ljudima puštati. Volio bih da nekako uđe i u Ustav, tako da se stalno mora puštati i da na kraju godine mogu promijeniti auto, od tih autorskih prava.”
(Grof Đuraz: Postdejtonska hipi himna)
(Letu štuke: Simple song)
"Nemušto i dozlaboga dosadno prolaze čitalački dani naše djece u školi (doduše, ne krivicom autora, nego krivicom ideološko-nacionalističkih kanona, koji u školske programe uvode podobne, a ne sposobne pisce)" - tako je pjesnikinja Ferida Duraković skrenula pažnju na tekst pjesme Simple song, autora Dine Šarana, frontmena sarajevskog benda Letu štuke. Ferida je tada napisala:
„Rijetko sam naišla na precizniju, istinitiju i nepretenciozniju pjesmu od ove. Inače, uvjerena sam da u tekstovima Dine Šarana ima više istinske poezije i više važnih životnih istina nego u niz lektirnih knjiga zajedno.“
Dino šaran o tome kaže:
„Simple song je pjesma o jednoj jako čestoj pojavi u društvu, a to je razvod. Htio sam napraviti pjesmu iz perspektive djeteta, u prvom licu. Mislim da je to relevantna perspektiva pojave, koja je jako česta zadnjih godina, jer porodica, kao vrijednos,t slabi.”
U fokusu Šaranove pažnje su međuljudski odnosi:
„To su sociološke teme. Bavim se socijalnim odnosima. Ne toliko politikom i ne toliko nekakvim socijalnim angažmanom, to sup o meni pjesme koje se bave socijalnim angažmanom. Vidim da je sada tendencija da se bude eksplicitno angažiran pjevajući protiv sistema, a sistema nema. Znači pjeva se u eter, bez veze. I to što je rečeno u pjesmi Brojevi računa, možda zvuči opasno, ali nekako sve se to već zna i pjeva se na ovaj ili onaj način, ali to su sve stvari koje su već tu. To znaju i nane na pijaci, to znaju svi. Svi znaju da ne valja sistem i da su političari korumpirani.”
(Letu štuke: Brojevi računa)
Osluškivanja prostora i vremena u kojem žive, inspiracija su mostarskoj grupi Zoster. Njihovi tekstovi itekako oslikavaju bosnaskohercegovačku stvarnost.
„I mi sami smo dio prostora i vremena o kom pričamo sada. Tako da je to samo jedna sinteza, akcija i reakcija na vrijeme i prostor u kom živimo", kaže Mario Knezović iz mostarske grupe Zoster.
(Zoster: Izbjeglica)
Zoster kroz svoju muziku ukazuje na nepravdu, poremećeni sistem vrijednosti, život u izbjeglištvu:
„I ja sam sam bio izbjeglica i ne znam koliko miliona ljudi u BiH su bili izbjeglice, da ne govorim o regionu. To je svako osjetio jer je barem na kratko bio negdje izbjeglica u BiH. To je jedna univerzalna priča - izbjeglica bez lica.”
(Grof Đuraz: Stoka)
„Ako izađete na bilo koji trg, kafić ili pijacu u BiH, možete čuti ljude kako komentarišu - Ona stoka što nas pljačka, krade i zavađa, tako da sam ja samo kanalisao osjećaje mase" - ovako Grof Đuraz objašnjava kako je nastala pjesma Stoka. G
Grof Đuraz je napisao i Postdejtonsku hipi himnu, za koju kaže da bi trebala postati dio Ustava:
„Ta pjesma je za naše podneblje vanvremenska i vanprostorna i treba je stalno ljudima puštati. Volio bih da nekako uđe i u Ustav, tako da se stalno mora puštati i da na kraju godine mogu promijeniti auto, od tih autorskih prava.”
(Grof Đuraz: Postdejtonska hipi himna)