Senat Univerziteta Sarajevo uputio je Vladi Kantona Sarajevo Prijedlog odluke o poskupljenju školarina na Unverzitetu u Sarajevu. Prijedlog se odnosi na samofinancirajuće i vanredne, te studente „ponavljače“, a povećanje školarina se kreće od 50 pa do 400 eura. Najava poskupljenja je među studentima izazvala buru negodovanja.
Odluku o poskupljenju obrazložio je Dženan Đonlagić, prorektor za financije Univerziteta u Sarajevu:
„Budžetska sredstva nisu dovoljna za normalno odvijanje načno-nastavnog procesa na Univerzitetu u Sarajevu za ono što treba da služi kao podrška nastavnom procesu - to su infrastrukturno održavanje, kapitalne investicije, informatička opremljenost fakulteta, akademija, instituta, ulaganje u laboratorije“, naveo je prorektor.
Visina školarina za redovne studente se neće mijenjati.
Prema prijedlogu Senata, ukoliko ga Vlada Kantona Sarajevo usvoji, samofinancirajući studenti humanističkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih znanosti plaćat će 50 eura veću školarinu.
Studenti društvenih i tehničkih znanosti plaćat će 100 eura više, dok će studenti umjetničke grupacije plaćati i do 400 eura više za svoj studij.
Studenti Medicinskog fakulteta već plaćaju veću cijenu studija prema odluci iz 2012. godine, tako da cijena studiranja na ovom fakultetu ostaje ista.
Iako iz Univerziteta tvrde da promjene cijena nisu ekstremne, studenti su ogorčeni zbog najave o poskupljenju. Oni misle da su njihove školarine već preskupe za standard u kojem žive:
Pjer Žalica, dekan Akademije scenskih umjetnosti, kaže da je studiranje u Bosni i Hercegovini povoljno u odnosu na inozemstvo:
„Bilo bi vrlo dobro da se decidirano, konačno stavi tačka na to da je cijena redovnog studija u BiH trenutno 50 eura. Predložena cijena studija će eventualno biti 61,35 eura. Ako nađete zemlju u Evropi u kojoj na javnom univerzitetu možete studirati za 61,35 eura godinu dana, javite mi jer ja imam dijete koje sada upisuje fakultet, ja ću ga poslati u Pariz, mnogo ću biti sretniji da studira u Parizu nego u Sarajevu“, kaže Žalica.
Iskustvo Samira Beharića, koji studira u Berlinu, govori drugačije:
„Konkretno mogu to da kažem za Fraj univerzitet u Berlinu, na kojem trenutno studiram i koji je jedan od 60 najboljih svjetskih univerziteta, obrazovanje je potpuno besplatno“, navodi Beharić.
Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, mišljenja je da je najbolji način borbe za studentska prava dijalog sa predstavnicima Univerziteta i vlasti Kantona Sarajevo:
„Da na jednom mjestu vidimo konkretno koji su problemi jer evidentno je da su problemi finansiranja od strane osnivača, a to je Vlada Kantona“, kaže Nurković.
Većina studenata sa kojima smo razgovarati ne slaže se s ovim stavom:
Studiranje u Bosni i Hercegovini itekako je luksuz ako se uzme u obzir i činjenica da veliki broj studenata koji studiraju u drugom gradu moraju plaćati visoke cijene privatnih smještaja. Studentski domovi nemaju dovoljno kapaciteta, a i za one studente koji tu borave, uvjeti nisu zadovoljavajući.
Emir Kadrić, direktor Javne ustanove Studentski centar Sarajevo, kaže da će za normalno funkcioniranje doma i njegove cijene od rujna morati biti veće:
„Mi se trudimo da studenti ne osjete, osim u onim slučajevima kada smo nemoćni, kada dolazi do isključivanja struje, do isključivanja plina, vode, zavrtanja svih mogućih ventila. I eto tako živimo u jednom stanju potpune neurednosti. Ja smatram da je ovo sve skupa jedna vulgarizacija visokog obrazovanja, koje očigledno mora doživjeti jednu strašnu transformaciju", konstatuje Kadrić.
U slučaju da do navedenih povećanja cijena dođe, neki će studenti morati napustiti studije. Oni koji budu mogli nastaviti, suočavat će se sa starim problemima - kvalitetom usluge koju plaćaju.
