Haris Ćoralić, vlasnik je Opal Grupe iz Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine(BiH). Njegova fabrika „Bosnaplast“ proizvodi flaše i druge plastične proizvode u Bosanskom Petrovcu, tridesetak kilometara udaljenom od Bihaća.
Trenutno mjesečno za struju plaća oko 250.000 eura. Nedavno je dobio novi ugovor kojeg mu je poslala Elektroprivreda BiH, u kojem je struja 350 posto skuplja, kako kaže.
“Znači, od Nove godine da plaćam oko 750.000 eura mjesečno. To uopće nije realno. Jedva bismo izdržali povećanje od 10, maksimalno 20 posto. Ako dođemo u situaciju da to moramo potpisati, imamo opcije ili da zatvorimo fabriku ili da se selimo u Republiku Srpsku”, kazao je Ćoralić za Radio Slobodna Evropa(RSE).
Elektroprivreda BiH najavila je povećanje cijene struje industrijskim potrošačima u dijelu entiteta Federacija BiH i do 350 posto. Zbog toga su neke fabrike najavile zatvaranje.
Među njima je i zenička željezara ArcelorMittal, najveći izvoznik iz BiH.
“Godišnje trošimo oko 35 miliona eura struje i uz dodatnih više od 35 miliona eura nema svrhe da nastavimo proizvodnju. Koks predstavlja 50 posto troškova kompanije, a njegova cijena od početka godine porasla je četiri puta. I cijene plina su u znatnom porastu”, saopćili su iz ove kompanije.
Važeći ugovor im istječe 1. januara 2022., a po predloženom novom ugovoru struju bi trebali plaćati 125 posto skuplje.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović dodaje da su mu iz ArcelorMittala rekli da im se više isplati oko 2.500 radnika poslati na čekanje i isplaćivati im pola plaće, koliko moraju plaćati po kolektivnom ugovoru, nego nastaviti rad.
“Pravili bi manji gubitak. Međutim, na ArcelorMittal je vezano još pet-šest hiljada drugih radnika. Željeznice Federacije 40 posto kapaciteta voze za Mittal, a Željeznice Republike Srpske još 35 posto svog kapaciteta. Pola kapaciteta Luka Ploče radi za Mittal. Sve to staje”, tvrdi Smailbegović za RSE.
Šta kažu ostali poslodavci u bh.entitetu Federacija BiH?
Na području Bosne i Hercegovine posluju tri elektroprivrede- Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda HZ Herceg Bosne.
Poskupljenje jedino najavljuje Elektroprivreda BiH.
Na pitanje RSE zbog čega struja poskupljuje, navode kako se za odgovor trebamo obratiti Vladi Federacije BiH, koja je vlasnik ovog preduzeća.
“Mi smo naš prijedlog uputili prema resornome ministarstvu. Vlada Federacije donosi konačnu odluku”, kazala je za RSE Midheta Kurspahić, glasnogovornica JP EPBiH.
Iz Vlade Federacije BiH odbili su proteklih dana govoriti na temu poskupljenja struje.
Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, početkom novembra je obrazložio da je Elektroprivreda BiH tad predložila “stepenasti model tržišnog snabdijevanja”.
“Za one koji troše 0-1 gigawatsati planirano je povećanje (cijene struje) 9,99 posto, od 1-10 gigawatsati potrošnje povećanje od 30 posto i preko 10 gigawatsati da bude na 'tržišnom modelu', kazao je Džindić na konferenciji za medije nakon tematske sjednice Vlade Federacije BiH o cijeni struje održane 4. novembra.
Primjerice, manje fabrike troše ispod 10 gigavata, zbog čega će im poskupljenje biti manje, dok će velikim kompanijama, poput zeničke željezare, koje troše više od 10 gigavata, poskupljenje biti više od 100%.
Zbog te činjenice, Admir Andelija, generalni direktor EPBiH, navodi da će 1.600 privrednih subjekata, od ukupno 27.000 njihovih potrošača, imati promjenu cijena po tom modelu.
“Od 1.600 navedenih mjernih mjesta većina ih je do jednog megawatsata potrošnje, samo 24 je u modelu preko 10 gigawatsati”, kazao je Andelija.
Najavi poskupljenja struje su prethodili višesedmični pregovori Vlade Federacije BiH i EPBiH, s jedne strane, i Udruženja poslodavaca FBiH s druge strane.
Elektroprivreda BiH i Vlada FBiH su poskupljenje struje pravdale cijenom struje na budimpeštanskoj berzi, te potpisanim međunarodnim ugovorima i lokalnim zakonima.
Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao “Link” iz Mostara, kazao je za RSE da mu nije jasno ovakvo obrazloženje, “jer mi struju ne kupujemo tamo”.
“Druga je stvar što se ona tamo može bolje prodati. To poskupljenje i do 300 posto će izazvati kolaps. Stanovništvo neće direktno plaćati skuplju struju, ali ako poskupe energenti, poskupjet će proizvodi koje stanovništvo koristi. Svi ćemo stradati”, smatra Majić.
U međuvremenu, Udruženje poslodavaca FBiH je pozvalo privrednike da ne potpisuju nove ugovore.
“Pedesetak kompanija je moralo ranije potpisati ugovore, jer su im istekli stari. Plaćat će cijenu struje višu za 60 do 120 posto. Većina firmi, oko 90 posto njih, ima ugovor do Nove godine. Oni sad dobijaju ponude s povećanjem od nekih 220 do 300 posto. Mi smo ih sve pozvali da ništa ne potpisuju. Ako su frajeri, neka isključe struju privredi i neka sve ide u propast”, kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik je Udruženja poslodavaca Federacije BiH za RaSE.
Kosovo ovisi o uvozu
Kosovska ministrica ekonomije Artane Rizvanoli je prošle sedmice pred parlamentarnim odborom za privredu, industriju, poduzetništvo i trgovinu kazala da postoji mogućnost da cijene električne energije u idućim mjesecima rastu.
Regulatorni ured za energetiku trenutno razmatra zahtjev kosovske distribucije za poskupljenje struje od sedam posto od sljedećeg mjeseca, a novo poskupljenje moguće je već u aprilu 2022. kad se ponovno razmatraju eventualne nove tarife.
Prosječna plaća na Kosovu je oko 400 eura. Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, tokom 2020. je bilo oko 26 posto nezaposlenih. Udruženja privrednika tvrde da je tokom pandemije korona virusa više od 50.000 građana ostalo bez posla.
Muslim Mehmeti iz Obilića, gradića na oko desetak kilometara od Prištine, kaže da je električna energija na Kosovu već jako skupa i dodaje da ne zna kako će plaćati svoje račune ako dođe do dodatnog poskupljenja.
Mehmeti za RSE navodi da plaća više od 50 eura za električnu energiju, iako u zimskom periodu koristi drva za ogrjev.
“Samo bojler, zamrzivač i frižider su priključeni na struju. Ako ne platiš odmah račun, isključe ti struju”, kaže Mehmeti.
Neka domaćinstva na Kosovu se suočavaju i sa višesatnim restrikcijama električne energije.
“Ubiše nas s isključivanjima (restrikcijama), po tri sata nemamo struje, a skupa je struja. Kakve su to restrikcije, nema vjetra, nema ničega”, kaže Predrag Ristić iz Gračanice, općine s većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine.
Termoelektrane “Kosova A” i “Kosova B” u Obiliću trenutno proizvode oko 500 megawata električne energije na sat, a Kosovo ima potrebe za preko 1.100 megawata na sat.
Kako bi se osiguralo stabilno snabdijevanje strujom, Kosovo uvozi električnu energiju, ali je cijena sada znatno veća zbog energetske krize u svijetu.
Jedan od razloga što se ne proizvodi dovoljna količina električne energije je višedecenijska, zastarjela elektrana. Iz Kosovske energetske korporacije navode da ponekad čitavi blokovi ispadaju iz sistema.
Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je naveo da je izdvojeno 20 miliona eura za stabilno snabdijevanje strujom i kako bi se izbjeglo eventualno poskupljenje električne energije.
“Zajedno ćemo prevazići ovu veliku energetsku krizu, kroz koju posljednjih mjeseci prolaze sve zemlje regije i Evrope”, napisao je Kurti 18. decembra na svom Facebook profilu.
Ministarstvo privrede radi na izradi energetske strategije za period 2022-2031. Kako se navodi, u toj strategiji će biti analizirani svi potencijalni i financijski prihvatljivi scenarij za stabilno snabdijevanja električnom energijom. Također, fokus će biti na većoj integraciji obnovljivih izvora energije.
Dardan Abazi, istraživač na Institutu za razvojnu politiku (INDEP), ocjenjuje da je do energetske krize na Kosovu došlo zbog nekih političkih odluka.
“U posljednjih 20 godina, različite vlade su govorile o izgradnji novih termoelektrana na ugalj i nisu stavile Kosovo na šine energetske tranzicije, koja bi se više zasnivala na proizvodnji energije od decentraliziranih proizvođača”, kaže Abazi.
On dodaje da je nedostatak adekvatne strategije dovelo do toga da Kosovo bude zavisno od elektrana “Kosova A” i “Kosova B”, a potom građani ostaju bez električne energije zbog bilo kog kvara ili tehničkog problema.
Kakva je situacija u Crnoj Gori i Srbiji?
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) saopćila je da neće povećavati cijene struje “iako se privredi i stanovništvu isporučuje pet puta jeftinija struja od njene tržišne cijene”.
Izuzetak je Kombinat aluminija Podgorica (KAP), najveći industrijski potrošač električne energije u toj zemlji, od kojeg se traži da plaća višu cijenu.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije i vladajuće Srpske napredne stranke, izjavio je da neće biti promjena cijena plina i struje za domaćinstva u Srbiji. Kakva će biti ponuda cijena energenata za firme u Srbiji nakon Nove godine, još uvijek se ne zna.
- Saradnja na tekstu Sandra Cvetković, Jasna Vukičević, Maja Živanović
Facebook Forum