Vlada Republike Srpske pripremila je poslanicima entitetskog parlamenta Strategiju borbe protiv korupcije u RS od 2013. do 2017. godine. Izvršna vlast tvrdi da ovaj dokument donosi novine u borbi protiv korupcije, te da neće ostati tek mrtvo slovo na papiru. Opozicija i nevladin sektor su, međutim, skeptični – uvjereni su da će Strategija poslužiti tome tek da se u javnosti stvori privid da se nešto na tom polju radi. Enitetske vlasti imaju manje od godinu dana da pokažu da politička volja za borbu protiv korupcije - zaista postoji.
Vlasti Republike Srpske pristupale su korupciji do sada na način da se njeno postojanje priznavalo, ali adresiralo na imaginarne centre moći, najčešće bez konkretnih koraka suzbijanja i bez imena odgovornih. I sama entitetska vlada priznala je da ciljevi i aktivnosti predviđeni prethodnom strategijom nisu bili postavljeni na način da daju mjerljive rezultate. Opozicija u RS izbjegava te eufemizme i direktno proziva vlast za izostanak političke volje za borbu protiv korupcije. Ipak, iz entitetskog Ministarstva pravde, koje je izradilo Strategiju, uvjeravaju da novi dokument donosi novi, kvalitetniji pristup.
„Kada je pitanju prevencija, kada su u pitanju zaštita, preduzimanje određenih mjera i aktivnosti, to su prioritetan cilj i zadatak u ovom strateškom dokumentu, a onda na posljednjem je i represija koja se predviđa za počinioce krivičnih djela iz oblasti korupcije“, kaže resorna ministarka Gorana Zlatković.
Strategijom je predviđeno i formiranje tijela koja će se baviti borbom protiv korupcije - komisije i antikorupcionog tima, kao i operativno-tehničke službe koja bi bila podrška njihovom radu. Nakon usvajanja Strategije, radiće se akcioni plan koji će utvrditi nosioce aktivnosti i rokove.
Opozicija, međutim, rezignirano konstatuje da će se, kao i do sada, sve svesti na deklarativna opredjeljenja. Poslanik Partije demokratskog progresa u Parlamentu RS Zoran Đerić kaže da od nove strategije ne očekuje baš ništa:
„Nikad više korupcije i nikad više kriminala u RS, uz sve one prethodne strategije koje je donosila Vlada RS, jer činjenica je da ova vlada nema apsolutno političke volje ni želje da ozbiljnije uđe u borbu protiv kriminala i korupcije.“
Za pojedine poslanike Srpske demokratske stranke strategija je tek mali predizborni trik Vlade jer se usvaja na kraju mandata, što je, tvrde SDS-ovci, nepojmljivo u parlamentarnoj praksi.
„Nema elemanata koji govore kako će se ta strategija sprovoditi. Ja mislim da je to nepopularni potez ove vlade koja pokušava marketinški da popravi svoju poziciju u društvu - jer su primijetili da su im budžetski kriminal i korupcija, koji su u državnim organima najprisutniji, odnijeli velike političke poene i onda je ovo pokušaj da se na neki način smanji ta šteta“, ocjenjuje poslanik Nenad Stevandić.
A kolike su štete od korupcije svjedoči istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma o konkuretnosti država. U njihovom izvještaju za 2011.-2012. godinu navodi se da korupcija u BiH zauzima četvrto mjesto među najznačajnijim faktorima koji ometaju poslovanje u državi. Iskustvo sa prethodnom strategijom borbe protiv korupcije dovodi u pitanje i novi dokument - kaže portparolka organizacije Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić:
„Poznato je na našim prostorima da kada hoćete da predstavite da se nešto radi, a da ustvari ne uradite ništa, vi formirate neku komisiju, formirate neki tim koji onda bude zadužen za to - a nije nigdje naglašeno na koji način će se zaista pratiti njeno sprovođenje.“
Provođenje utvrđenih smjernica jeste ključ borbe protiv korupcije - smatra i ministar unutrašnjih poslova RS Radislav Jovičić, koji ističe da će Strategija biti onoliko dobra koliko to praksa potvrdi. Na pitanje da li je spreman za konkretnu borbu protiv korupcije ukoliko ona bude vodila i do političkog vrha, Jovičić kaže:
„Bićete svjedoci sigurno i drugih aktivnosti koje će biti u narednom periodu, gdje će biti određenih političkih imena. To će biti dokaz javnosti da se ne bavimo spekulacijama i pričama, nego da se bavimo konkretnim predmetima i svime onim što zahtijevaju od nas zakon i ostali propisi u RS.“
A zakoni bi trebalo da idu u pravcu zaštite onih koji korupciju prijavljuju. Jedan od strateških prioriteta u dokumentu koji je predložila Vlada RS jeste zaštita takozvanih zviždača - lica koja prijavljuju nepravilnosti ili sumnju na korupciju, što je u zakonima i praksi Evropske unije već standard. U Ministarstvu pravde RS ne isključuju mogućnost donošenja zakona o zviždačima. Istovremeno, u nevladinom sektoru podvlače značaj te inicijative. Predsjednik Centra za odgovornu demokratiju Luna, organizacije koja se zalaže za zaštitu uzbunjivača, Bojan Bajić:
„Potreba i Strategije RS je da u prvom redu zakonima zaštiti zviždače, druga faza je da sve institucije na nivou RS uvedu interne procedure o prijavljivanju nepravilnosti i korpucije i zaštiti prijavitelja korupcije. Treća stvar je da se širi jedna opšta atmosfera društvene prihvatljivosti prijavljivanja.“
Jasno je da u društvu u kojem je koruptivno ponašanje postalo gotovo običaj – strategije predstavljaju tek početni, ali ne i nevažan korak. Opozicija u RS sumnja da će novi dokument entitetske vlade u tom smislu donijeti kvalitetna rješenja. Sigurno je samo da izvršna vlast ima nešto manje od godinu dana, do narednih opštih izbora, da u praksi dokaže da li je za borbu protiv korupcije osigurala ključni faktor - političku volju.
Vlasti Republike Srpske pristupale su korupciji do sada na način da se njeno postojanje priznavalo, ali adresiralo na imaginarne centre moći, najčešće bez konkretnih koraka suzbijanja i bez imena odgovornih. I sama entitetska vlada priznala je da ciljevi i aktivnosti predviđeni prethodnom strategijom nisu bili postavljeni na način da daju mjerljive rezultate. Opozicija u RS izbjegava te eufemizme i direktno proziva vlast za izostanak političke volje za borbu protiv korupcije. Ipak, iz entitetskog Ministarstva pravde, koje je izradilo Strategiju, uvjeravaju da novi dokument donosi novi, kvalitetniji pristup.
„Kada je pitanju prevencija, kada su u pitanju zaštita, preduzimanje određenih mjera i aktivnosti, to su prioritetan cilj i zadatak u ovom strateškom dokumentu, a onda na posljednjem je i represija koja se predviđa za počinioce krivičnih djela iz oblasti korupcije“, kaže resorna ministarka Gorana Zlatković.
Strategijom je predviđeno i formiranje tijela koja će se baviti borbom protiv korupcije - komisije i antikorupcionog tima, kao i operativno-tehničke službe koja bi bila podrška njihovom radu. Nakon usvajanja Strategije, radiće se akcioni plan koji će utvrditi nosioce aktivnosti i rokove.
Opozicija, međutim, rezignirano konstatuje da će se, kao i do sada, sve svesti na deklarativna opredjeljenja. Poslanik Partije demokratskog progresa u Parlamentu RS Zoran Đerić kaže da od nove strategije ne očekuje baš ništa:
„Nikad više korupcije i nikad više kriminala u RS, uz sve one prethodne strategije koje je donosila Vlada RS, jer činjenica je da ova vlada nema apsolutno političke volje ni želje da ozbiljnije uđe u borbu protiv kriminala i korupcije.“
Za pojedine poslanike Srpske demokratske stranke strategija je tek mali predizborni trik Vlade jer se usvaja na kraju mandata, što je, tvrde SDS-ovci, nepojmljivo u parlamentarnoj praksi.
„Nema elemanata koji govore kako će se ta strategija sprovoditi. Ja mislim da je to nepopularni potez ove vlade koja pokušava marketinški da popravi svoju poziciju u društvu - jer su primijetili da su im budžetski kriminal i korupcija, koji su u državnim organima najprisutniji, odnijeli velike političke poene i onda je ovo pokušaj da se na neki način smanji ta šteta“, ocjenjuje poslanik Nenad Stevandić.
A kolike su štete od korupcije svjedoči istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma o konkuretnosti država. U njihovom izvještaju za 2011.-2012. godinu navodi se da korupcija u BiH zauzima četvrto mjesto među najznačajnijim faktorima koji ometaju poslovanje u državi. Iskustvo sa prethodnom strategijom borbe protiv korupcije dovodi u pitanje i novi dokument - kaže portparolka organizacije Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić:
„Poznato je na našim prostorima da kada hoćete da predstavite da se nešto radi, a da ustvari ne uradite ništa, vi formirate neku komisiju, formirate neki tim koji onda bude zadužen za to - a nije nigdje naglašeno na koji način će se zaista pratiti njeno sprovođenje.“
Provođenje utvrđenih smjernica jeste ključ borbe protiv korupcije - smatra i ministar unutrašnjih poslova RS Radislav Jovičić, koji ističe da će Strategija biti onoliko dobra koliko to praksa potvrdi. Na pitanje da li je spreman za konkretnu borbu protiv korupcije ukoliko ona bude vodila i do političkog vrha, Jovičić kaže:
„Bićete svjedoci sigurno i drugih aktivnosti koje će biti u narednom periodu, gdje će biti određenih političkih imena. To će biti dokaz javnosti da se ne bavimo spekulacijama i pričama, nego da se bavimo konkretnim predmetima i svime onim što zahtijevaju od nas zakon i ostali propisi u RS.“
A zakoni bi trebalo da idu u pravcu zaštite onih koji korupciju prijavljuju. Jedan od strateških prioriteta u dokumentu koji je predložila Vlada RS jeste zaštita takozvanih zviždača - lica koja prijavljuju nepravilnosti ili sumnju na korupciju, što je u zakonima i praksi Evropske unije već standard. U Ministarstvu pravde RS ne isključuju mogućnost donošenja zakona o zviždačima. Istovremeno, u nevladinom sektoru podvlače značaj te inicijative. Predsjednik Centra za odgovornu demokratiju Luna, organizacije koja se zalaže za zaštitu uzbunjivača, Bojan Bajić:
„Potreba i Strategije RS je da u prvom redu zakonima zaštiti zviždače, druga faza je da sve institucije na nivou RS uvedu interne procedure o prijavljivanju nepravilnosti i korpucije i zaštiti prijavitelja korupcije. Treća stvar je da se širi jedna opšta atmosfera društvene prihvatljivosti prijavljivanja.“
Jasno je da u društvu u kojem je koruptivno ponašanje postalo gotovo običaj – strategije predstavljaju tek početni, ali ne i nevažan korak. Opozicija u RS sumnja da će novi dokument entitetske vlade u tom smislu donijeti kvalitetna rješenja. Sigurno je samo da izvršna vlast ima nešto manje od godinu dana, do narednih opštih izbora, da u praksi dokaže da li je za borbu protiv korupcije osigurala ključni faktor - političku volju.
