Vodeće političke partije u BiH kršenjem Zakona o finansiranju ostvaruju korist mnogo veću od izrečenih sankcija. Zbog niskih kazni, prekršaji se ponavljaju. Političkim partijama u Bosni i Hercegovini se isplati zarađivati na nezakonit način i primati nedozvoljene donacije, jer je dobit koju su neke od njih ostvarile bila i 50 puta veća od iznosa kazni, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu.
Političke stranke u BiH su kršenjem Zakona o finansiranju od 2004. do 2008. godine ostvarile korist od najmanje milion KM, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu. Strankama je zakonom zabranjeno primati donacije od javnih preduzeća i institucija. Za primanje priloga iznad dozvoljenog limita predviđena je kazna tri puta veća od visine dobijenog novca, dok za sve ostale prekršaje maksimalna kazna ne prelazi 10.000 KM.
Ivana Korajlić, iz organizacije Transparency International BiH koja je vodila istraživanje o finansiranju političkih stranaka, kaže da se strankama više isplati da krše zakon nego da ga poštuju.
„Kad uporedite korist koja se dobije od kršenja zakona sa sankcijom koja na kraju bude izrečena, to je potpuno zanemarljivo“, navodi Korajlić.
Najveću korist od blagih kazni imala je Stranka demokratske akcije koja je, prema izvještajima CIK-a, za pet godina ostvarila nezakonite prihode od najmanje 170.000 KM, a kažnjena je iznosom od 3.500 KM.
SDA je, između ostalog, primila priloge od šest kompanija u iznosu koji je premašio dozvoljeni limit za gotovo 70.000 KM. Takođe, ova stranka je u 2009. godini izdavala prostor koji nije u njenom vlasništvu, te koristila opštinske prostore bez naknade i pribavila korist od oko 60.000 KM.
Generalni sekretar SDA Amir Zukić to, međutim, ne smatra prekršajem.
„Treba i to regulisati da opštine moraju obezbijediti političkim partijama uvjete za rad“, kaže Zukić.
Besplatnim korištenjem opštinskih prostorija u Mostaru, Sarajevu, Prozoru, Širokom Brijegu i Tuzli, Hrvatska demokratska zajednica je ostvarila korist veću od 100.000 KM, a kažnjena je 36 puta manjim iznosom - 3.200 KM.
Socijaldemokratska partija je ostvarila korist u približno istom iznosu, za šta je kažnjena sa 13 puta manjim iznosom - 8.000 KM. Dobit Srpske demokratske stranke od najmanje 60.000 KM je 50 puta veća od za to izrečene sankcije - 1.100 KM. Takođe je izdavala tuđe prostorije, a koristila opštinske za koje nije plaćala naknadu.
Povećati sankcije
Predsjednica Izborne komisija BiH Irena Hadžiabdić kaže da u pojedinim slučajevima ne mogu dokazati kršenje zakona, pa tako često ne kažnjavaju ni one kod kojih to mogu dokazati, jer bi time napravili diskriminaciju.
Irena Hadžiabdić
„Mi smo uočili te vrste prekršaja. Međutim, kada smo počeli da prikupljamo i utvrđujemo činjenice u našem dokaznom da bismo to sveli kao obrazloženje u jednoj odluci koja bi bila zasnovana na zakonu, mi smo se suočili sa problemom utvrđivanja činjenica. Vi nekad ne možete jednostavno da dobijete ni izvod iz katastra, posjedovni list“, ističe Hadžiabdić.
Mada je strankama dozvoljeno da iznajmljuju prostore koji su u njihovom vlasništvu, one su to činile i kad je riječ o tuđoj imovini. Novinari CIN-a su otkrili da je SDP 2007. i 2008. godine izdavao prostor u Zenici koji, kako u izvještaju navode revizori CIK-a, i ukupno zaradio oko 80.000 KM. Prvi put su kažnjeni sa 5.000 KM, dok drugi put nisu.
Ferid Buljubašić, poslovni direktor SDP-a, kaže da su prostor dobili i uknjižili, ali se opština žalila na tu odluku, pa je sudski proces sada u toku.
„Poslovni prostor kad ste ga uknjižili, izdali nekome i sklopili ugovor na pet godina, vi nećete doći čovjeku i reći:’Hajde ti izađi dok ja riješim taj sudski spor.’ Prema tome, to je prostor koji je u sporu“, kaže Buljubašić.
Osim Zakona o finansiranju političkih partija, CIK je nadležan i za provođenje Izbornog zakona koji, između ostalog, limitira sredstva koja stranka može potrošiti u toku predizborne kampanje. Savez nezavisnih socijaldemokrata je u 2008. godini prekoračio limit u finansiranju predizborne kampanje za preko pola miliona KM, za što su kažnjeni sa 10.000 KM, što je maksimalan zakonom predviđeni iznos, kaže Irena Hadžiabdić.
„Sankcije treba povećati, tu se svi slažemo – od onog da je u kampanji besmisleno kada prekoračite pola miliona. Stranka se nije ni žalila na tu sankciju jer joj se isplatilo da prekorači limit koliko god je željela, mogla je i za tri miliona, mi bsmo opet mogli izreći sankciju od 10.000 maraka. To je, možda, bila jedna od glavnih osnova za sticanje njene pobjede, to prekoračenje troškova“, rekla je ona.
Lazar Prodanović, član Glavnog odbora SNSD-a, kaže kako prekoračenje limita nije neuobičajena praksa i kod ostalih politički partija u BiH.
„Ne vjerujem da takvi slučajevi nisu prisutni i u kampanjama drugih političkih partija“, ocjenjuje Prodanović.
Tako je i Stranka za BiH je 2007. godine na prijevremenim izborima za načelnika opštine Donji Vakuf prešla limit za više od 9.000 KM i dobila kaznu od 1.000. Iz CIK-a su prethodnih godina predlagali da se iznosi sankcija za kršenje Izbornog zakona i Zakona o finansiranju povećaju, ali prijedlozi nisu prošli na sastancima radne grupe Parlamenta BiH. Razumljivo - jer upravo u njima sjede političari iz stranaka koje krše zakon.
Političke stranke u BiH su kršenjem Zakona o finansiranju od 2004. do 2008. godine ostvarile korist od najmanje milion KM, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu. Strankama je zakonom zabranjeno primati donacije od javnih preduzeća i institucija. Za primanje priloga iznad dozvoljenog limita predviđena je kazna tri puta veća od visine dobijenog novca, dok za sve ostale prekršaje maksimalna kazna ne prelazi 10.000 KM.
Ivana Korajlić, iz organizacije Transparency International BiH koja je vodila istraživanje o finansiranju političkih stranaka, kaže da se strankama više isplati da krše zakon nego da ga poštuju.
Korajlić: Kad uporedite korist koja se dobije od kršenja zakona sa sankcijom koja na kraju bude izrečena, to je potpuno zanemarljivo.
„Kad uporedite korist koja se dobije od kršenja zakona sa sankcijom koja na kraju bude izrečena, to je potpuno zanemarljivo“, navodi Korajlić.
Najveću korist od blagih kazni imala je Stranka demokratske akcije koja je, prema izvještajima CIK-a, za pet godina ostvarila nezakonite prihode od najmanje 170.000 KM, a kažnjena je iznosom od 3.500 KM.
SDA je, između ostalog, primila priloge od šest kompanija u iznosu koji je premašio dozvoljeni limit za gotovo 70.000 KM. Takođe, ova stranka je u 2009. godini izdavala prostor koji nije u njenom vlasništvu, te koristila opštinske prostore bez naknade i pribavila korist od oko 60.000 KM.
Generalni sekretar SDA Amir Zukić to, međutim, ne smatra prekršajem.
„Treba i to regulisati da opštine moraju obezbijediti političkim partijama uvjete za rad“, kaže Zukić.
Besplatnim korištenjem opštinskih prostorija u Mostaru, Sarajevu, Prozoru, Širokom Brijegu i Tuzli, Hrvatska demokratska zajednica je ostvarila korist veću od 100.000 KM, a kažnjena je 36 puta manjim iznosom - 3.200 KM.
Socijaldemokratska partija je ostvarila korist u približno istom iznosu, za šta je kažnjena sa 13 puta manjim iznosom - 8.000 KM. Dobit Srpske demokratske stranke od najmanje 60.000 KM je 50 puta veća od za to izrečene sankcije - 1.100 KM. Takođe je izdavala tuđe prostorije, a koristila opštinske za koje nije plaćala naknadu.
Povećati sankcije
Predsjednica Izborne komisija BiH Irena Hadžiabdić kaže da u pojedinim slučajevima ne mogu dokazati kršenje zakona, pa tako često ne kažnjavaju ni one kod kojih to mogu dokazati, jer bi time napravili diskriminaciju.
„Mi smo uočili te vrste prekršaja. Međutim, kada smo počeli da prikupljamo i utvrđujemo činjenice u našem dokaznom da bismo to sveli kao obrazloženje u jednoj odluci koja bi bila zasnovana na zakonu, mi smo se suočili sa problemom utvrđivanja činjenica. Vi nekad ne možete jednostavno da dobijete ni izvod iz katastra, posjedovni list“, ističe Hadžiabdić.
Mada je strankama dozvoljeno da iznajmljuju prostore koji su u njihovom vlasništvu, one su to činile i kad je riječ o tuđoj imovini. Novinari CIN-a su otkrili da je SDP 2007. i 2008. godine izdavao prostor u Zenici koji, kako u izvještaju navode revizori CIK-a, i ukupno zaradio oko 80.000 KM. Prvi put su kažnjeni sa 5.000 KM, dok drugi put nisu.
Ferid Buljubašić, poslovni direktor SDP-a, kaže da su prostor dobili i uknjižili, ali se opština žalila na tu odluku, pa je sudski proces sada u toku.
„Poslovni prostor kad ste ga uknjižili, izdali nekome i sklopili ugovor na pet godina, vi nećete doći čovjeku i reći:’Hajde ti izađi dok ja riješim taj sudski spor.’ Prema tome, to je prostor koji je u sporu“, kaže Buljubašić.
Osim Zakona o finansiranju političkih partija, CIK je nadležan i za provođenje Izbornog zakona koji, između ostalog, limitira sredstva koja stranka može potrošiti u toku predizborne kampanje. Savez nezavisnih socijaldemokrata je u 2008. godini prekoračio limit u finansiranju predizborne kampanje za preko pola miliona KM, za što su kažnjeni sa 10.000 KM, što je maksimalan zakonom predviđeni iznos, kaže Irena Hadžiabdić.
„Sankcije treba povećati, tu se svi slažemo – od onog da je u kampanji besmisleno kada prekoračite pola miliona. Stranka se nije ni žalila na tu sankciju jer joj se isplatilo da prekorači limit koliko god je željela, mogla je i za tri miliona, mi bsmo opet mogli izreći sankciju od 10.000 maraka. To je, možda, bila jedna od glavnih osnova za sticanje njene pobjede, to prekoračenje troškova“, rekla je ona.
Lazar Prodanović, član Glavnog odbora SNSD-a, kaže kako prekoračenje limita nije neuobičajena praksa i kod ostalih politički partija u BiH.
„Ne vjerujem da takvi slučajevi nisu prisutni i u kampanjama drugih političkih partija“, ocjenjuje Prodanović.
Tako je i Stranka za BiH je 2007. godine na prijevremenim izborima za načelnika opštine Donji Vakuf prešla limit za više od 9.000 KM i dobila kaznu od 1.000. Iz CIK-a su prethodnih godina predlagali da se iznosi sankcija za kršenje Izbornog zakona i Zakona o finansiranju povećaju, ali prijedlozi nisu prošli na sastancima radne grupe Parlamenta BiH. Razumljivo - jer upravo u njima sjede političari iz stranaka koje krše zakon.
