Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić koji se u Den Haagu brani sam od optužbi za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini objavio je u petak sažetak iskaza koji će vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj dati u njegovu korist idući mjesec, osporavajući da su njih dvojica sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu etničkog čišćenja.
„Dr. Šešelj izjavljuje (u izjavi obrani) da Radovan Karadžić nije imao antagonističke stavove prema muslimanima i Hrvatima. Optužba da su on i Dr.Karadžić sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu trajnjeg uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija bosanskih Srba – je netočna. Dr. Karadžić nikad nije favorizirao istjerivanje protjerivanje muslimana i Hrvata“, naveo je Karadžić u svom podnesku sažetka iskaza Šešelja koji će se ticati i ratovanja dobrovoljaca Srpske radikalne stranke u Bosni i Hercegovini.
Šešelj, optužen za zločine nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj, Vojvodini i rodnoj BiH, 1991-1993. godine, u haškom pritvoru u Scheveningenu čeka prvostupanjsku presudu koja je zakazana za 30. listopad ove godine.
Karadžić je podsjetimo optužen za progon širom BiH, genocid u Srebrenici, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača UN-a za taoce.
Prema navodima u optužnicama, Karadžić i Šešelj su bili učesnici u istom udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih dijelova teritorije Hrvatske i BiH, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.
(VIDEO: Karadžić i Šešelj na Romaniji 1991. godine)
U sažetku iskaza, o kojem će ga Karadžić ispitivati u glavnom iskazu oko pola sata dok će zatim Šešelja unakrsno ispitivati haško tužiteljstvo, spomenuti su kao vođe šešeljevih dobrovoljaca koji su ratovali u BiH, takozvane vojvode - Branislav Gavrilović (Brne), Vasilije Vidović (Vaske), kao i Slavko Aleksić. Šešelj će Karadžićevim sucima reći kako nema saznanja da su pripadnici jedinica pod njihovim zapovjedništvom činile zločine.
U sažetku je također navedeno kako se Šešelj protivio sporazumu Karadžića i Mate Bobana (vođe tzv.Herceg-Bosne) iz 1993. godine, kao i da je Karadžić bio politički suradnik srbijanskih političara Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića, a ne Slobodana Miloševića, kako sugerira optužnica.
Šešelj je u pritvoru Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od 2003.godine, kada se dobrovoljno predao odmah po objelodanjivanju optužnice.
Tijekom 2005. godine svjedočio je u obranu bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića koji je, prema optužnici, predvodio zločinački poduhvat u BiH i Hrvatskoj, a kasnije na Kosovu.
(VIDEO: Svjedočenje Šešelja na suđenju Miloševiću)
Kako bi osporio da su bili članovi UZP-a Šešelj će Karadžiću potvrditi kako ga je Milošević dao uhititi nekoliko puta, kao i da se nije slagao sa Željkom Ražnatovićem, zvanim Arkan, također spomenutim kao članom.
„Dr. Šešelj izjavljuje (u izjavi obrani) da Radovan Karadžić nije imao antagonističke stavove prema muslimanima i Hrvatima. Optužba da su on i Dr.Karadžić sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu trajnjeg uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija bosanskih Srba – je netočna. Dr. Karadžić nikad nije favorizirao istjerivanje protjerivanje muslimana i Hrvata“, naveo je Karadžić u svom podnesku sažetka iskaza Šešelja koji će se ticati i ratovanja dobrovoljaca Srpske radikalne stranke u Bosni i Hercegovini.
Šešelj, optužen za zločine nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj, Vojvodini i rodnoj BiH, 1991-1993. godine, u haškom pritvoru u Scheveningenu čeka prvostupanjsku presudu koja je zakazana za 30. listopad ove godine.
Karadžić je podsjetimo optužen za progon širom BiH, genocid u Srebrenici, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača UN-a za taoce.
Prema navodima u optužnicama, Karadžić i Šešelj su bili učesnici u istom udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih dijelova teritorije Hrvatske i BiH, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.
(VIDEO: Karadžić i Šešelj na Romaniji 1991. godine)
U sažetku iskaza, o kojem će ga Karadžić ispitivati u glavnom iskazu oko pola sata dok će zatim Šešelja unakrsno ispitivati haško tužiteljstvo, spomenuti su kao vođe šešeljevih dobrovoljaca koji su ratovali u BiH, takozvane vojvode - Branislav Gavrilović (Brne), Vasilije Vidović (Vaske), kao i Slavko Aleksić. Šešelj će Karadžićevim sucima reći kako nema saznanja da su pripadnici jedinica pod njihovim zapovjedništvom činile zločine.
U sažetku je također navedeno kako se Šešelj protivio sporazumu Karadžića i Mate Bobana (vođe tzv.Herceg-Bosne) iz 1993. godine, kao i da je Karadžić bio politički suradnik srbijanskih političara Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića, a ne Slobodana Miloševića, kako sugerira optužnica.
Šešelj je u pritvoru Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od 2003.godine, kada se dobrovoljno predao odmah po objelodanjivanju optužnice.
Tijekom 2005. godine svjedočio je u obranu bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića koji je, prema optužnici, predvodio zločinački poduhvat u BiH i Hrvatskoj, a kasnije na Kosovu.
(VIDEO: Svjedočenje Šešelja na suđenju Miloševiću)
Kako bi osporio da su bili članovi UZP-a Šešelj će Karadžiću potvrditi kako ga je Milošević dao uhititi nekoliko puta, kao i da se nije slagao sa Željkom Ražnatovićem, zvanim Arkan, također spomenutim kao članom.
